Britanski parlament opet glasuje o Brexitu, ali ovaj put zbilja moraju odlučiti što dalje: evo tri moguća scenarija
Do Brexita je ostalo 400 sati, a izvjesna je samo - neizvjesnost
Velika Britanija sad već doista broji sitno. Do (planiranog) trenutka britanskog izlaska iz Europske unije ostalo je toliko malo vremena, da su i europski dužnosnici počeli u satima odbrojavati do Brexita. Britanci bi EU trebali napustiti 29. ožujka, a 400 i nešto sitno sati do tog trenutka, još uvijek je samo neizvjesnost izvjesna.
Britanski parlament bi ovoga tjedna, prema ranijem obećanju premijerke Therese May, trebao odlučiti kojim smjerom će krenuti Britanija. Evo o čemu će glasovati britanski parlamentarci, kakvi su izgledi za prihvaćanje jednog od tri moguća ishoda i kakve bi bile moguće posljedice svakog od njih.
1. Britanski parlament odlučuje o sporazum o razvodu
Kada je parlament sredinom siječnja glasovao o sporazumu o Brexitu, Theresa May doživjela je povijesni poraz. Za sporazum su tada glasovala 202 zastupnika, dok su 432 bila protiv. Sporazum se u međuvremenu nije mijenjao. No, May je kasno sinoć, uoči današnjeg izjašnjavanja parlamenta, uspjela s Bruxellesom dogovoriti navodno pravno obvezujuća jamstva da Britanija, ako prihvati sporazum, neće biti zatočena u carinskoj uniji s EU-om. Protivnici sporazuma, naime, strahuju da tzv. zaštitni mehanizam koji treba osigurati da se izbjegne povratak na “tvrdu” granicu između Irske i Sjeverne Irske, može beskonačno zadržati Britaniju vezanu s EU-om. Hoće li jamstva koja je May dobila sinoć u Strasbourgu biti dovoljna za podršku sporazumu, još je neizvjesno.
May je, osim toga, zadnjih dana pojačala pritisak na zagovornike Brexita kako bi ih natjerala da ipak podrže njezin sporazum, u strahu da će u protivnom ostati bez Brexita. U petak ih je upozorila da “nitko ne zna što će se dogoditi” ako odbace sporazum o razvodu. “Možda mjesecima nećemo napustiti EU (…), možda nećemo otići nikada”, kazala je, u vrlo jasnoj poruci onima koji podržavaju izlazak iz EU-a, ali ne i njezin sporazum. I mjesto njezina govora bilo je simbolično: Grimsby, grad koji je 2016. godine velikom većinom podržao izlazak iz EU-a.
Što ako sporazum (ipak) bude izglasan? Šanse za to nisu prevelike, ali postoje (pogotovo nakon sinoćnjeg “poboljšanja sporazuma”, kako to tumači britanska vlada). U tom slučaju, Britanija napušta EU uz detaljno definirane uvjete, što podrazumijeva i tzv. prijelazno razdoblje do kraja 2020. godine. U tom periodu ništa se neće mijenjati, pravila EU-a i dalje će biti na snazi u Britaniji, jedino što Britanija više neće sudjelovati u njihovom donošenju. Građani i tvrtke – primjerice, ako izvoze u Britaniju ili iz nje uvoze – imat će 21 mjesec da se prilagode novim okolnostima.
2. Parlament odlučuje o Brexitu bez dogovora
Ako sporazum ipak ostane bez podrške u parlamentu, dan kasnije zastupnici bi, kako je obećala May, trebali glasovati o mogućem napuštanju EU-a 29. ožujka bez sporazuma. Dakle, trebali bi odlučiti žele li riskirati i omogućiti da Britanci iz Unije izađu bez unaprijed definiranih uvjeta i bez prijelaznog razdoblja koje služi građanima i tvrtkama za lakšu prilagodbu.
Što ako britanski zastupnici podrže Brexit bez dogovora? Šanse za to su doista vrlo, vrlo male. Prema svim javnim istupima britanskih parlamentaraca, bez obzira iz koje političke opcije dolaze, tzv. neuređeni ili kaotični Brexit nije im preferirana opcija. Takav scenarij izlaska iz EU-a nosi sa sobom opipljive i ne baš popularne posljedice, poput prometnih zastoja i kaosa na graničnim prijelazima.
Neuređeni Brexit imao bi posljedice i na Hrvatsku, mada blage u usporedbi s drugim članicama. Hrvatske tvrtke, kako je Telegramu pojasnio jedan EU dužnosnik, navikle su na carinske i druge procedure pa bi im se lako prilagodile ako izvoze u Britaniju. Britanski turisti koji dolaze na Jadran vjerojatno neće trebati vize, jer u Bruxellesu očekuju da će se to pitanje na vrijeme riješiti. Hrvatski građani koji putuju u Britaniju morali bi, pak, prije svega pripaziti na telefonske račune jer europska pravila kojima je ukinuta naknada za roaming više ne bi vrijedila pa bi cijene poziva i prometa vjerojatno ovisile o operateru kojeg koriste.
3. Parlament odlučuje o odgodi Brexita
Budu li parlamentarci, u strahu od negativnih posljedica, odbili Brexit bez dogovora, planirano je da u četvrtak odlučuju treba li britanska vlada tražiti od EU-a odgodu izlaska. Theresa May zagovara kratku, vremenski ograničenu odgodu, ne dulju od kraja lipnja. Britanski zastupnici mogli bi podržati takvu kratku odgodu izlaska iz Unije, o čemu bi lideri 27 zemalja članica EU-a raspravljali već sljedeći tjedan, na sastanku Europskog vijeća 21. ožujka.
Pitanje je, međutim, bi li premijeri ponudili Theresi May dulju odgodu, kako se za tri mjeseca ne bi ponovno našli u situaciji da Britaniji prijeti ispadanje iz EU-a bez sporazuma i pred još jednom odgodom izlaska. “Britanci mogu dobiti odgodu, ali moraju znati za što, moraju znati kako će iskoristiti to dodatno vrijeme da nas izvedu iz trenutnog zastoja”, kazao je Telegramu prošlog tjedna jedan dužnosnik EU-a.
Što ako britanski parlament podrži odgodu Brexita? Britanija, dakle, ne bi izašla iz EU-a 29. ožujka, nego kasnije – koliko kasnije, ovisi o dogovoru s Unijom – a to može utjecati na svibanjske izbore za Europski parlament. Postoje tumačenja da Britanija ne bi morala održati te izbore, ako bi iz EU-a izašla prije nego počne mandat novom EU parlamentu. No, postoje i tumačenja da Britanija svakako mora održati te izbore, ako u tom trenutku još formalno bude članica.
Hrvatska, zbog Brexita, kako je poznato u svibnju umjesto 11, bira 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Ako se Brexit dogodi iza 26. svibnja, prema tumačenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te bismo nedjelje birali svih 12 zastupnika, ali bi jedan od njih morao pričekati rasplet priče oko britanskog izlaska iz Unije da bi mogao preuzeti dužnost.