Britanski parlament u subotu raspravlja o Johnsonovom sporazumu s Bruxellesom. Ovo su mogući scenariji
Ovo je tek peta sjednica parlamenta u subotu u 80 godina
Zastupnici britanskog parlamenta u subotu će na izvanrednoj sjednici raspravljati o sporazumu o razdruživanju od Europske unije koji je ovog četvrtka, u zadnji čas, dogovorio britanski premijer Boris Johnson. Subotnje sjednice britanskog parlamenta vrlo su rijetke i dosad su se uglavnom odvijale u vremenima nacionalne krize.
U posljednjih 80 godina britanski je parlament tako svega četiri puta zasjedao subotom. Primjerice, 2. rujna 1939. godine, zbog izbijanja Drugog svjetskog rata. Zadnji put subotnja sjednica bila je u travnju 1982. godine zbog Falklandskog rata.
Sporazum Therese May s EU-om parlament je triput odbacio, što je u konačnici prisililo bivšu premijerku na ostavku. Glasovanje o novom sporazumu, prema svim procjenama, bit će tijesno. Postoji stoga nekoliko scenarija o sudbini Johnsonovog dogovora i Brexita.
1. Prihvaćen sporazum, Brexit 31. listopada
Za prolazak sporazuma s EU-om Johnsonu je potrebno 320 glasova, pod uvjetom da svi zastupnici dođu na sjednicu. Da bi dobio potrebnu većinu, premijer mora osigurati da ne bude pobune u redovima njegove Konzervativne stranke, ali mu uz te glasove, nedostaje još 30-ak ruku. Nužna mu je, dakle, i podrška izvan krugova torijevaca – bivših konzervativaca koji su sada neovisni te dijela laburista koji su, primjerice, izabrani u izbornim jedinicama naklonjenima Brexitu.
Sjevernoirska Demokratska unionistička stranka (DUP) najavila je da će njihovih deset zastupnika glasovati protiv. To bi moglo srušiti ionako klimavu matematiku u parlamentu jer se otvara pitanje hoće li DUP za sobom povući tvrde euroskeptike-torijevce i spriječiti da pojedini laburisti postupe kontra naputka svoje stranke (šef laburista Jeremy Corbyn smatra da je ovaj dogovor još gori od starog).
Ipak, mogućnost da sporazum prođe nije isključena. U tom slučaju, vlada i parlament moraju u kratkom roku donijeti zakonodavstvo za provedbu Brexita 31. listopada.
2. Prihvaćen sporazum, kratka odgoda
U ovom scenariju formula za prolazak sporazuma jednako je neizvjesna kao i u prvom ishodu. No, pod uvjetom da je Johnson uspio uvjeriti dovoljno zastupnika da ga podrže, ono što se mijenja tiče se zakonodavstva kojim se sporazum o razdruživanju implementira u britanski pravni sustav.
Ako sporazum prođe, do planiranog datuma Brexita ostat će svega 12 dana, uključujući subote i nedjelje. Parlament bi imao vrlo malo vremena za prihvaćanje zakona za provedbu sporazuma. Prema britanskim izvorima, ranije je za donošenje zakonodavstva kojim su se implementirali veliki EU ugovori trebalo između deset i 40 dana (ovisno o tome koliko su za zastupnike bili kontroverzni).
To bi značilo da bi vlada ipak trebala zatražiti barem kratku, tehničku odgodu Brexita. Umjesto krajem listopada, Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo bi EU nešto kasnije, kada zakonodavne pripreme budu gotove.
3. Prihvaćen sporazum, ali uz referendum
Zastupnici koji se protive Brexitu mogli bi pokušati progurati novi referendum, na kojem bi se ljudima dalo da potvrde ili odbace Johnsonov sporazum. Koja bi druga opcija bila na listiću, teško je nagađati – svakako bi zagovornici ostanka u EU voljeli da to bude izbor između sporazuma i otkazivanja Brexita, ali neke druge struje zasigurno bi se zalagale za izbor između sporazuma i izlaska bez sporazuma.
U britanskim medijima zadnjih dana se spominjalo da bi laburisti mogli uvjetovati podršku Johnsonovom dogovoru upravo izjašnjavanjem građana o njemu. No, „Guardian” je ovoga tjedna izvijestio da zastupnici, koji zagovaraju ostanak u EU, ipak neće provesti svoj plan jer smatraju da za njega zasad nemaju dovoljnu potporu među kolegama, osobito među laburistima. Međutim, moguće je da referendum pokušaju progurati kasnije, kao amandman na zakon kojim će se provesti sporazum o razdruživanju.
4. Sporazum odbijen, neuređeni Brexit
Ako Johnsona u parlamentu čeka isto raspoloženje kao svojedobno Theresu May, onda je sudbina njegovog dogovora s Europskom unijom zapečaćena – ukratko, nema nikakve šanse. Je li to tako ili ne, pokazat će subotnja sjednica. Ali u tom slučaju, postoji mogućnost neuređenog Brexita, odnosno izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a bez sporazuma već 31. listopada.
Iako postoji zakon koji su zastupnici donijeli kako bi spriječili Johnsona da izvede zemlju iz EU-a 31. listopada bez sporazuma, taj zakon kaže da britanski premijer mora tražiti odgodu Brexita ako do 19. listopada ne postigne sporazum ili ako parlament dotad ne odobri izlazak bez sporazuma.
Šanse su, doduše, doista male. Ovaj scenarij podrazumijeva da se većinsko raspoloženje u parlamentu u zadnjih nekoliko mjeseci dosta promijenilo, a da su pritom ljudi koji u njemu sjede ostali isti. Parlament je već jednom odbio neuređeni Brexit, pa je izgledno da bi to učinio opet.
5. Sporazum odbijen, Brexit odgođen
U ovom scenariju ključan je spomenuti zakon koji je parlament izglasao početkom rujna, protivno volji Johnsonove vlade. Budući da je Johnson obećao Brexit 31. listopada, sa ili bez dogovora s Unijom, u Westminsteru je većina zaključila da moraju nešto učiniti da ga spriječe, odnosno da prvenstveno spriječe da zemlja napusti EU bez sigurnosne mreže, koju čini sporazum.
Zato je donesen zakon koji, u principu, Johnsona prisiljava da od EU-a traži tromjesečnu odgodu Brexita, do kraja siječnja 2020. godine, ako do 19. listopada parlament ne prihvati sporazum s Unijom ili ako zastupnici, kako smo napomenuli, ne podrže kaotični Brexit.
Johnson bi, dakle, bio prisiljen pogaziti svoje glavno obećanje, da će provesti Brexit pod bilo kojim uvjetima i da ga neće više odgađati. Zato se višekratno spekuliralo hoće li i kako Johnson pokušati zaobići tu obavezu i hoće li to dovesti do ozbiljne krize koja će se rješavati na sudovima.
6. Dodatak
Kada je britanski parlament krajem ožujka glasovao o tome što želi od Brexita, list „Guardian” imao je fantastičnu naslovnicu na kojoj je sažeo stav parlamenta: „No. No. No. No. No. No. No. No.” Zastupnici su tada odbili osam prijedloga za Brexit, koji su trebali biti alternativa sporazumu Therese May. Britanski parlament, dakle, ni sam nije znao što želi, a pitanje je zna li to danas, kada bi se trebao okupiti na (još jednoj) povijesnoj sjednici.
Zato su svakakvi zapleti i preokreti i dalje mogući. Ne treba pritom smetnuti s uma niti da pojedini od gore navedenih scenarija također vode ka novim političkim obratima. Recimo, oni koji predviđaju da će Britanija tražiti dulju odgodu Brexita, vrlo vjerojatno bi doveli do ostavke premijera; ili ako Johnson odbije tražiti odgodu, izgledno je da će ga u parlamentu rušiti… Saga oko Brexita, dakle, još uvijek nije gotova, mada se možda ipak konačno bliži svom finalu.