Broj radnika za koje se traže potpore premašio je Vladine procjene. Može li nas to spasiti od masovnih otkaza?
Vlada je u prvim procjenama očekivala 400 tisuća ljudi na potpori; ta je procjena danas probijena
Kada je prije dva tjedna Vlada prezentirala mjeru za očuvanje radnih mjesta u krizi izazvanoj koronavirusom, prve procjene Banskih dvora govorile su da će se potpora – tada u visini minimalne plaće – odnositi na 400 tisuća radnika. Te procjene pokazale su se, međutim, previše optimističnima.
Prema podacima koje smo danas dobili, broj radnika za koje je zatražena potpora Vlade upravo je prešao 400 tisuća. Procjenjuje se da je do današnjeg poslijepodneva gotovo 70 tisuća poslodavaca predalo zahtjev za Vladinu potporu, a da se ti zahtjevi odnose na oko 415 tisuća zaposlenih.
Zašto baš 400 tisuća?
Zadnji podaci – koji se, napomenimo, stalno mijenjaju, odnosno povećavaju jer u Hrvatski zavod za zapošljavanje pristižu novi zahtjevi – govore da je danas do ranog poslijepodneva gotovo 50 tisuća poslodavaca, putem aplikacije, ispunilo zahtjev za sufinanciranje plaća radnika. Još oko 19 tisuća zahtjeva predano je na druge načine, poštom ili osobno.
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović objasnio je nedavno kako je Vlada u početku došla do brojke od 400 tisuća radnika. “Procjena od 400 tisuća radnih mjesta se zasnivala na ukupnom broju zaposlenih u sektorima za koje je najočitije da su zahvaćeni ili će biti zahvaćeni krizom, poput turističkog i uslužnog sektora, prijevoza, preradivačke industrije – tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo, namještaj itd. No, s druge strane industrije poput prehrambene su pokazale i određeni rast proizvodnje. Dakle, u tom kontekstu zaista je nezahvalno govoriti koliko će radnika krizom biti zahvaćeno”, kazao je Aladrović u razgovoru za Novi list.
Povećanje na 4 tisuće kuna
Procjene Banskih dvora u međuvremenu su ipak korigirane. Aladrović je, primjerice, na RTL-u govorio o 400 do 500 tisuća radnika za koje će trebati potpora iz državnog proračuna. Iz njegovog ministarstva, pak, ovih dana ističu da su spremni i na veću brojku, od 600 tisuća zaposlenih. Ujedno, potporu koja je do sada bila na razini minimalne plaće, 3.250 kuna, pa su je zato mediji nazivali “Vladinim minimalcem” (mada to nije pravi minimalac, nego potpora), Vlada je u srijedu odlučila povećati.
Umjesto 3.250 kuna po zaposlenom (radniku koji radi u punom radnom vremenu), u travnju i svibnju potpora će iznositi 4.000 kuna neto, a država će na sebe preuzeti i plaćanje doprinosa u iznosu od 1.460 kuna. U resornom ministarstvu ne očekuju da će povećanje iznosa bitno utjecati na broj zahtjeva te napominju da će i oni koji su predali zahtjev u ožujku, ubuduće dobivati novi iznos potpore.
Što će biti s otkazima?
Sada je, međutim, ključno pitanje hoće li ova mjera uspjeti u svom osnovnom naumu – očuvanju radnih mjesta. Potpora je osmišljena kako ljudi ne bi masovno dobivali otkaze u firmama i djelatnostima koje se ne mogu nositi s posljedicama epidemije, bilo da je riječ o onima koji su morali zatvoriti vrata zbog odluke nacionalnog stožera ili o onima kojima je posao na drugi način ugrožen epidemijom.
Prema podacima koje je danas objavila Hina, pozivajući se na HZZ, u evidenciju nezaposlenih su u zadnjih 15-ak dana ožujka ušle 13.264 osobe, od čega 12.260 izravno iz radnog odnosa. U istom razdoblju iz evidencije je izašlo 4546 osoba, od čega ih je 3417 zaposleno. Podaci o nezaposlenima vrlo se pozorno prate i u ostalim zemljama članicama Europske unije. U nekima od njih već su, nažalost, zabilježeni neslavni rekordi.
Neslavni rekordi u Europi
Danas je, primjerice, objavljeno da je u ožujku u Španjolskoj bez posla ostalo više od 300 tisuća radnika, odnosno 9,3 posto više nego u veljači. Razlog je što je tamošnja vlada, u pokušaju da suzbije širenje zaraze, naložila obustavu gospodarskih aktivnosti. Najteže su, očekivano, pogođene uslužne djelatnosti i građevinarstvo. Ožujak je, navodi Hina, završio sa 3,5 milijuna nezaposlenih, što je najviše u zadnje tri godine.
I Austrija, kako je Telegram pisao u srijedu, upravo bilježi rekordnu nezaposlenost. U toj je zemlji, prema navodima Austrijske novinske agencije, u ožujku bilo 12,2 posto nezaposlenih što je najviši postotak od 1946. godine. Bez posla je krajem ožujka bilo oko 560 tisuća ljudi. Za Njemačku podataka još nema, mada je već početkom ožujka zabilježen pad u broju slobodnih radnih mjesta, a u međuvremenu su njemački mediji izvijestili i o pojačanom interesu za državnu subvenciju, sličnu potpori koju sada daje hrvatska Vlada – samo što je ovaj njemački program osmišljen davno prije.
Potpore i u Njemačkoj
U Njemačkoj država nadoknađuje 60 posto predkrizne plaće radnicima kojima su kompanije, zbog krize, drastično srezale satnicu ili su ih poslale kući. Prema pisanju njemačkog Der Spiegela, dosad je predano skoro pola milijuna zahtjeva za program skraćenog radnog vremena.
Mnogi smatraju da je prije deset godina taj program omogućio Njemačkoj da sačuva velik broj kvalificiranih radnika i da se onda kasnije brže gospodarski oporavi. U ovom bi trenutku, međutim, bilo pretjerano optimistično razmišljati da bi i potpore hrvatske Vlade sada mogle odigrati sličnu ulogu.