Bruxelles ima plan u 20 točaka. Ovako kane riješiti migracijsku krizu koja bi mogla zakočiti naš ulazak u Schengen

Europska komisija iznijela je u ponedjeljak plan u 20 točaka osmišljen za rješavanje problema porasta migracije u središnjem Sredozemlju uoči izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova.

Više od 90.000 migranata i izbjeglica stiglo je u Europsku uniju ove godine središnjom sredozemnom rutom, poput one preko mora iz Sjeverne Afrike u Italiju ili Maltu, što je porast od 50 posto od 2021. godine. Ministri unutarnjih poslova održat će razgovore u petak, a situacija s migrantima je ovih dana, sudeći prema više istupa austrijskog ministra unutarnjih poslova, iskrsnula kao potencijalna kočnica za hrvatski ulazak u Schengen.

Blokada odlazaka sa sjevera Afrike

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson rekla je na konferenciji za medije da je jedan fokus EU plana učvrstiti suradnju s trećim zemljama, uključujući i djelovanje da se spriječe odlasci iz Sjeverne Afrike.

Komisija kaže da većina migranata polazi iz Libije i Tunisa i da dolaze većinom iz Egipta, Tunisa i Bangladeša. EU planira potrošiti 58 milijuna eura između 2021. i 2023. godine da podupre sjevernoafričke zemlje i potakne njihov ekonomski rast i stvaranje poslova u regiji.

Usijanje zbog broda pred Italijom

Problem je došao do točke usijanja ranije ovaj mjesec kad su se Pariz i Rim sukobili glede prihvaćanja broda koji je nosio 234 spašena migranta koje je Italija odbila.

Talijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Piantedosi nazvao je prijedlog “solidnim početkom”, pozdravljajući fokus na više suradnje sa zemljama porijekla i tranzita i na veću koordinaciju aktivnosti spašavanja na moru.

Potrebna veća koordinacija u EU

Johansson je rekla da mora postojati veća EU koordinacija potrage i spašavanja, uključujući i među obalnim državama i državama čije zastave nose plovila, te je naglasila da je pravna obveza omogućiti pomoć ljudima koji se nađu u nevolji na moru.

Također je podvukla sporazum EU dogovoren u lipnju po pitanju dobrovoljnog premještanja migranata i financijskog doprinosa EU zemalja koje nisu na prvoj liniji.

U Hrvatsku ušlo 36.000 migranata

U Hrvatsku je, inače, ove godine ušlo 36.000 migranata, a mnogi su dobili rješenja o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku sedam dana, uključujući i one kojima se pruža humanitarna pomoć u Zagrebu i Rijeci, izjavio je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Božinović je rekao da je povećanje ilegalnih migracija zabilježeno diljem Europe, uključujući zemlje zapadnog i istočnog Sredozemlja. „Ove je godine ušlo 36.000 migranata u Hrvatsku, što predstavlja povećanje za 145 posto. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja poduzima sve što se tiče sigurnosti i zaštite ljudskih prava”, kazao je ministar.

Problematična situacija s Burundijem

Hrvatska bilježi povećanje broja migranata iz onih zemalja koje dosad nisu registrirane na pravcima na kojima se Hrvatska nalazi, kao što je afrička država Burundi.

U susjednim zemljama situacija je takva da još uvijek ima država koje bi trebale imati vizni režim za dolazak u Europu, ali su ipak imale mogućnost slijetanja na aeorodrome u Beogradu i Sarajevu, bez potrebnih viznih formi, dodao je Božinović.

Mnogi ne žele podnijeti zahtjev za azil

S obzirom da Hrvatska nije krajnja destinacija, mnogi od pristiglih migranata ne žele podnijeti zahtjev za azil. „Njima se izdaju rješenja o napuštanju europskog gospodarskog prostora u roku sedam dana. U tu kategoriju spadaju i oni kojima gradovi Zagreb i Rijeka pružaju elementarnu humanitarnu pomoć u vidu tuševa i obroka, međutim to su ljudi koji žele ići dalje”, napomenuo je.

Kod zagrebačkog Paromlina, nedaleko Glavnog kolodvora, postavljena su dva šatora i sanitarni kontejner kako bi se migrantima u tranzitu omogućili humaniji uvjeti prilikom boravka u Zagrebu u zimskim mjesecima, priopćili su iz Gradske uprave, a šatori su nedavno postavljeni i kod riječkog željezničkog kolodvora.

“To nije pitanje koje može rješavati jedna zemlja sama. Siguran sam da niti jedno rješenje na razini EU bez kvalitetnog sudjelovanja Hrvatske u kreiranju tih politika neće biti moguće”, poručio je ministar unutarnjih poslova.