Nakon tjedana političkog pritiska, Europska komisija predložila je u utorak mehanizam za limitiranje cijena plina u Europskoj uniji. Bruxelles je tako konačno odgovorio na zahtjev više od polovice država članica EU-a da se nađe model kako bi se obuzdale cijene tog energenta, koje su zbog rata u Ukrajini zadnjih mjeseci rušile rekorde.
Među zemljama koje su tražile da Komisija osmisli način za ograničenje cijena plina bila je i Hrvatska. Resorni ministar Davor Filipović tu je ideju redovito zagovarao na sastancima Vijeća. No, kada ministri energetike ovog četvrtka budu raspravljali o prijedlogu Komisije, ministar gospodarstva i održivog razvoja neće, čini se, imati previše razloga za zadovoljstvo.
Restriktivni kriteriji
Zbog divljanja cijena plina, 15 članica EU-a inzistiralo je da Komisija predloži model za rješavanje tog problema. U Bruxellesu nisu uopće bili oduševljeni idejom, procjenjujući da bi mogla izazvati probleme i ugroziti sigurnost opskrbe. No, pod pritiskom više od polovice EU članica briselska administracija je popustila. Pitanje je, međutim, koliko.
Prijedlog Komisije dizajniran je tako da je upitno hoće li “mehanizam za korekciju tržišta”, kako se formalno naziva, ikada biti primjenjen, analiziraju europski mediji. Predviđeno je da mehanizam bude na snazi od 1. siječnja, na godinu dana. Za njegovu aktivaciju, Komisija je predvidjela dva uvjeta: da cijena na nizozemskoj burzi plina bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-ja deset uzastopnih dana.
Nemoguća aktivacija?
Ti uvjeti, primjećuje Bloomberg, nisu bili ispunjeni ni na vrhuncu krize ovog ljeta, što znači da mehanizam – da je ljetos postojao – ne bi bio aktiviran. S obzirom na striktne kriterije, radi se o restriktivnom modelu koji bi, procjenjuju stručnjaci, eventualno mogao pridobiti nekoliko država članica. No, pitanje je može li dobiti potporu većine.
Pitanje kako riješiti problem cijena plina podijelilo je članice EU-a na dva glavna tabora. U jednoj skupini su, uz Hrvatsku, i zemlje poput Belgije, Grčke, Španjolske, Italije, Poljske… koje su još krajem rujna poslale zajedničko pismo Komisiji tražeći da u Bruxellesu pripreme prijedlog o postavljanju gornje granice za veleprodajnu cijenu plina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bruxelles suzdržan
Drugi tabor, brojčano manji, ali politički vrlo snažan, predvode Njemačka i Nizozemska. Te se države protive takvom načinu tržišne intervencije, smatrajući da bi moglo doći od problema u opskrbi, odnosno da će se dobavljači okrenuti drugim tržištima gdje će postići bolju cijenu.
U non paperu poslanom zemljama članicama krajem rujna, Komisija je također zastupala stav da bi limitiranje cijena, na način kako je to zagovarala i hrvatska Vlada, stvorilo niz problema. Razlike u mišljenjima bile su dovoljno duboke da je problem u listopadu završio na stolu šefova država i vlada.
Kompromis, ali kakav?
Premijer Andrej Plenković potvrdio je tada da “nisu svi usuglašeni s ovim pristupom koji ima većina zemalja”, među njima i Hrvatska. Ali smatrao je da se “približavamo kompromisu, koji možda neće biti fiksno ograničenje cijene, nego mehanizam koji će omogućiti da cijene ostanu prihvatljive, a da pritom imamo plin”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Koliko je prijedlog Europske komisije doista prihvatljiv i može li pridobiti većinu država članica, tek treba vidjeti. No, jasno je da se radi o kompromisu koji ne ide onoliko daleko koliko su se Hrvatska i ostale države iz istog tabora nadale i očekivale. Ali s kompromisima je, eto, obično tako.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bruxelles je konačno smislio kako limitirati cijene plina. Filipović neće biti zadovoljan
Hrvatska je među članicama koje zagovaraju postavljanje gornje granice cijena plina. U Bruxellesu i Berlinu misle da je to loše
Zbog divljanja cijena plina, 15 članica EU-a inzistiralo je da Komisija predloži model za rješavanje tog problema. U Bruxellesu nisu uopće bili oduševljeni idejom, procjenjujući da bi mogla izazvati probleme i ugroziti sigurnost opskrbe. No, pod pritiskom više od polovice EU članica briselska administracija je popustila. Pitanje je, međutim, koliko
Nakon tjedana političkog pritiska, Europska komisija predložila je u utorak mehanizam za limitiranje cijena plina u Europskoj uniji. Bruxelles je tako konačno odgovorio na zahtjev više od polovice država članica EU-a da se nađe model kako bi se obuzdale cijene tog energenta, koje su zbog rata u Ukrajini zadnjih mjeseci rušile rekorde.
Među zemljama koje su tražile da Komisija osmisli način za ograničenje cijena plina bila je i Hrvatska. Resorni ministar Davor Filipović tu je ideju redovito zagovarao na sastancima Vijeća. No, kada ministri energetike ovog četvrtka budu raspravljali o prijedlogu Komisije, ministar gospodarstva i održivog razvoja neće, čini se, imati previše razloga za zadovoljstvo.
Restriktivni kriteriji
Zbog divljanja cijena plina, 15 članica EU-a inzistiralo je da Komisija predloži model za rješavanje tog problema. U Bruxellesu nisu uopće bili oduševljeni idejom, procjenjujući da bi mogla izazvati probleme i ugroziti sigurnost opskrbe. No, pod pritiskom više od polovice EU članica briselska administracija je popustila. Pitanje je, međutim, koliko.
Prijedlog Komisije dizajniran je tako da je upitno hoće li “mehanizam za korekciju tržišta”, kako se formalno naziva, ikada biti primjenjen, analiziraju europski mediji. Predviđeno je da mehanizam bude na snazi od 1. siječnja, na godinu dana. Za njegovu aktivaciju, Komisija je predvidjela dva uvjeta: da cijena na nizozemskoj burzi plina bude dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-ja deset uzastopnih dana.
Nemoguća aktivacija?
Ti uvjeti, primjećuje Bloomberg, nisu bili ispunjeni ni na vrhuncu krize ovog ljeta, što znači da mehanizam – da je ljetos postojao – ne bi bio aktiviran. S obzirom na striktne kriterije, radi se o restriktivnom modelu koji bi, procjenjuju stručnjaci, eventualno mogao pridobiti nekoliko država članica. No, pitanje je može li dobiti potporu većine.
Pitanje kako riješiti problem cijena plina podijelilo je članice EU-a na dva glavna tabora. U jednoj skupini su, uz Hrvatsku, i zemlje poput Belgije, Grčke, Španjolske, Italije, Poljske… koje su još krajem rujna poslale zajedničko pismo Komisiji tražeći da u Bruxellesu pripreme prijedlog o postavljanju gornje granice za veleprodajnu cijenu plina.
Bruxelles suzdržan
Drugi tabor, brojčano manji, ali politički vrlo snažan, predvode Njemačka i Nizozemska. Te se države protive takvom načinu tržišne intervencije, smatrajući da bi moglo doći od problema u opskrbi, odnosno da će se dobavljači okrenuti drugim tržištima gdje će postići bolju cijenu.
U non paperu poslanom zemljama članicama krajem rujna, Komisija je također zastupala stav da bi limitiranje cijena, na način kako je to zagovarala i hrvatska Vlada, stvorilo niz problema. Razlike u mišljenjima bile su dovoljno duboke da je problem u listopadu završio na stolu šefova država i vlada.
Kompromis, ali kakav?
Premijer Andrej Plenković potvrdio je tada da “nisu svi usuglašeni s ovim pristupom koji ima većina zemalja”, među njima i Hrvatska. Ali smatrao je da se “približavamo kompromisu, koji možda neće biti fiksno ograničenje cijene, nego mehanizam koji će omogućiti da cijene ostanu prihvatljive, a da pritom imamo plin”.
Koliko je prijedlog Europske komisije doista prihvatljiv i može li pridobiti većinu država članica, tek treba vidjeti. No, jasno je da se radi o kompromisu koji ne ide onoliko daleko koliko su se Hrvatska i ostale države iz istog tabora nadale i očekivale. Ali s kompromisima je, eto, obično tako.