Bruxelles je reagirao na uznemirujuće izvješće o nasilju nad migrantima na hrvatskoj granici. Evo što kažu
Povjerenica Johansson najavljuje razgovor s hrvatskim vlastima
Europska komisija primila je izvješće Danskog vijeća za izbjeglice, danske nevladine organizacije koja tvrdi da ima dokaze o ponižavajućem postupanju hrvatske policije prema migrantima na tzv. balkanskoj ruti. O uznemirujućem izvješću DRC-a, o kojem je prvi izvjestio Guardian, jučer je pisao i Telegram.
“Svjedočenja žrtava pushbacka su strašna”, stoji u izjavi glavne tajnice DRC-a Charlotte Slente, koja tvrdi da je više od 75 ljudi u tjedan dana prijavilo nehumane uvjete, fizičko i seksualno nasilje. Britanski list je javio da je danska organizacija izvješće poslala Europskoj komisiji što je Telegramu i potvrđeno iz Bruxellesa.
Što kažu u Bruxellesu?
U Komisiji tvrde da izvješća shvaćaju vrlo ozbiljno te najavljuju da će uskoro raspraviti s hrvatskim vlastima ona u kojima se ukazuje na kršenje temeljnih prava. Razgovarat će i o mehanizmu nadzora, uspostavljenom uz financijsku potporu Komisije, da bi se kontroliralo postupanje policijskih službenika kad su u pitanju migranti.
O tome se danas na Twitteru službeno oglasila i europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson. “Planiram temeljitu raspravu s hrvatskim vlastima o ovom i drugim izvješćima o kršenju temeljnih prava”, napisala je, među ostalim, povjerenica.
1/4 I received the @DRC_ngo report presented as evidence of push-backs and inhuman and degrading treatment of people at the Croatian border with Bosnia and Herzegovina. I am taking these reports very seriously….
— Ylva Johansson (@YlvaJohansson) October 22, 2020
Ministarstvo o optužbama
Najavila je i današnji sastanak s ministrima država Zapadnog Balkana te podsjeća da se učinkovito upravljanje granicama mora provoditi uz puno poštivanje temeljnih prava.
Ministarstvo unutarnjih poslova jučer je odbacilo navode danske nevladine organizacije. “Ministarstvo unutarnjih poslova, po iznošenju ovih optužbi, odmah je pokrenulo odgovarajuće provjere navoda jer nam je interes i cilj, s jedne strane, otkloniti svaku sumnju u postupanje hrvatskih policajca te, s druge strane, sankcionirati i ukloniti nepravilnosti ukoliko je do njih došlo”, izvijestila je Hina o reakciji MUP-a.
Skromne ovlasti Komisije
Europska komisija, pak, nema stvarne ovlasti sama istražiti postupanje policije u ovom ili bilo kojem drugom slučaju, na koji su zadnjih godina upozoravale nevladine organizacije – taj zadatak imaju države članice, dakle, hrvatske vlasti. U Bruxellesu kažu da su se hrvatske vlasti obvezale istražiti izvještaje o postupanju na vanjskim granicama, pomno nadgledati situaciju i izvještavati Komisiju.
Podsjećaju pritom na prijedlog novog pakta o migracijama i azilu, predstavljenog u rujnu. U okviru tog paketa, Komisija je predložila da države članice uspostave neovisni mehanizam nadzora kako bi se osiguralo poštivanje temeljnih prava. O cjelokupnom paketu države članice još pregovaraju.