Bruxelles ozbljno paničari zbog Rumunjske koja preuzima predsjedanje EU-om. Što može poći krivo? Pa, sve
U Bukureštu tvrde da su spremni za tu ulogu, Bruxelles baš i nije uvjeren
Europski dužnosnici teško da ovih dana spavaju sasvim mirno. Kako bi se to diplomatskim rječnikom reklo, pred Europskom unijom je izazovna godina: prvi je put u povijesti napušta jedna članica, vodit će se bitke oko novog proračuna i održati izbori za Europski parlament. Sve to događat će se pod vodstvom Rumunjske, čiji je predsjednik nedavno tvrdio da zemlja nije spremna preuzeti kormilo EU-a.
Nakon 12 godina članstva, s prvim danom 2019. godine Rumunjska prvi puta na šest mjeseci preuzima predsjedanje Vijećem EU-a. U Bukureštu, očekivano, tvrde da su spremni za tu ulogu. Pitanje je, međutim, dijele li to uvjerenje u Bruxellesu. U Rumunjskoj su se zadnjih godina premijeri mijenjali kao na traci, predsjednik i vlada su u povremenim sukobima, vlada je izgubila većinu u parlamentu, dok istovremeno iz Bruxellesa stižu oštre kritike i upozorenja zbog, kako tvrde, nazadovanja Rumunjske kad je u pitanju neovisnost pravosuđa i borba protiv korupcije.
EU strahuje da kreću stopama Mađarske i Poljske
U studenom ove godine Europska komisija objavila je poprilično zabrinjavajuće izvješće o tome kako Bukurešt ispunjava obveze u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Rumunjska je, podsjetimo, u tim područjima još uvijek pod briselskim nadzorom.
Izvješće Komisije nije bilo nimalo laskavo. Briselska je administracija zamjerila Rumunjskoj da je “najnovijim razvojem događaja poništen postignuti napredak”, što se posebno odnosi na neovisnost pravosuđa, pravosudnu reformu i borbu protiv korupcije na visokoj razini. Sporne su izmjene kaznenog i nekih drugih zakona, zbog čega u Europskom parlamentu strahuju da Rumunjska kreće stopama Mađarske i Poljske.
Bukurešt misli da ih Europska unija ne tretira pošteno
Na to je nedavno u raspravi na plenarnoj sjednici parlamenta rumunjsku premijerku Vioricu Dancilu upozorio belgijski liberal Guy Verhofstadt. “Mogu li vam dati jedan savjet, premijerko? Ne slijedite loše mađarske i poljske primjere”, kazao je Verhofstadt, dodavši da borba protiv korupcije mora biti ojačana, a neovisnost sudstva zajamčena.
Dancila, međutim, odbacuje kritike europskih dužnosnika i tvrdi da se reforma u pravosudnom sustavu provodi na korist rumunjskih građana. “Ovdje sam jer vas poštujem i očekujem isto poštovanjem prema rumunjskom narodu”, poručila je Europskom parlamentu. U Bukureštu su uvjereni da ih se ne tretira na pošten način: “Želimo biti vaši partneri, ali ravnopravni partneri”, ustvrdila je premijerka.
Finska bila sprema uskočiti i zamijeniti ih
Sumnje u spremnost Rumunjske da preuzme šestomjesečno predsjedanje EU-om pobudio je u studenom predsjednik Klaus Iohannis. Pet je do 12, a “mi smo potpuno nepripremljeni”, izjavio je Iohannis, pozvavši istovremeno vladu da odstupi. U to vrijeme ostavku je iznenada dao i ministar zadužen za europske poslove, koji je bio ključna osoba u pripremi predsjedanja.
Stvari su se toliko zakomplicirale da je Finska bila spremna uskočiti. Finska treba preuzeti predsjedanje u drugoj polovici 2019. godine, nakon Rumunjske, no njihova je vlada bila pripravna zamijeniti se s Rumunjskom ako Bukurešt to zatraži. Iz Bukurešta su ponudu odbili. U međuvremenu je imenovan novi “europski” ministar, a i predsjednik je u svojim opaskama reterirao.
Predsjedanje EU-om bez većine u parlamentu
Predsjedanje EU-om rumunjska vlada, pak, dočekuje bez većinske potpore u parlamentu. Prema pisanju portala Romania Insider, početkom prosinca četvero zastupnika vladajućih socijaldemokrata prešlo je u politički tabor bivšeg premijera Victora Ponte.
Vladajućoj koalicija socijaldemokrata i liberala zato nedostaju dva mandata da bi imali većinu, pa se vlada oslanja na potporu manjih stranaka. Ta potpora može biti i uskraćena, no spas za rumunjsku vladu je u tome što je oporba, kako se pokazalo na nedavnom glasovanju o nepovjerenju, razjedinjena. Vlada je zato ipak preživjela to glasovanje.