Činilo se da Hrvatska ima projekt s kojim ne može promašiti: dok je globalna pandemija harala Europom, hrvatska Vlada planirala je europskim novcem za oporavak financirati revitalizaciju Imunološkog zavoda, nekada u svjetskim razmjerima konkurentne ustanove koja se već godinama bori za opstanak.
Upravo zbog pandemije, koja je posvuda pa i u Hrvatskoj nanovo otvorila raspravu o važnosti takvih institucija i očuvanja njihove proizvodnje, činilo se da s projektom Imunološkog zavoda hrvatske vlasti u Bruxellesu ne mogu promašiti. Ali ipak se dogodilo – Imunološki je ispao s popisa investicija koje će Hrvatska financirati europskim novcem za oporavak.
Problemi s vlasništvom zemljišta
Briselska administracija, s kojom se Vlada morala konzultirati oko Nacionalnog plana oporavka – temeljnog dokumenta za ulaganje 6,3 milijarde eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju do 2026. – imala je tada niz konkretnih pitanja o revitalizaciji zavoda. Informacije koje je ovog vikenda objavio Jutarnji list pokazuju da su ta pitanja prilično precizno determinirala probleme u realizaciji projekta.
Prema navodima Jutarnjeg lista, gradnja novih pogona Imunološkog zavoda u Brezju je na čekanju jer nije riješen imovinski spor oko zemljišta. Radi se o postupku o povratu imovine koji se vodi još od 1997. godine. Zbog toga se sada traži nova lokacija za izgradnju tvornice, piše zagrebački list.
“U ovom trenutku nije moguće presumirati odluku upravnog tijela o vrsti naknade, pa ni vrijeme trajanja procesa, te se međuresornom komunikacijom nastoji promptno osigurati odgovarajuća alternativna lokacija za gradnju tvornice Imunološkog zavoda”, citiraju ravnatelja Imunološkog zavoda Vedrana Čardžića.
Što je sve zanimalo Bruxelles
U vrijeme dok je Vlada dogovarala s Europskom komisijom finalnu verziju Nacionalnog plana oporavka, Telegram je razgovarao s troje sugovornika upoznatih s tim procesom. Naši izvori opisivali su nam tada što je sve zanimalo europsku administraciju oko Imunološkog zavoda: ima li planirani projekt građevinsku i lokacijsku dozvolu, je li izrađena studija utjecaja na okoliš, jesu li riješeni vlasnički odnosi…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Drugi projekti iz zdravstvenog sektora koji su konkurirali za europski novac bili su u tom trenutku, tvrdili su naši izvori, detaljno pripremljeni: ulaganja u neke regionalne bolnice bila su popraćena „15 centimetara debelim snopom dokumentacije“. Ono što je prezentirano oko Imunološkog očito nije bilo dovoljno.
U Nacrtu Nacionalnog plana oporavka iz jeseni 2020., koji je Telegram dobio na uvid, Vlada je ambiciozno najavljivala gradnju nove tvornice sa suvremenom opremom, predvidjevši da će iz europskog fonda za oporavak uložiti 750 milijuna kuna. U finalnoj verziji dokumenta u travnju 2021. godine, međutim, Imunološkog zavoda više nije bilo.
Ministarstvo ignoriralo pitanje
Zbog čega Vlada i Ministarstvo zdravstva nisu uspjeli uvjeriti Europsku komisiju da se taj projekt financira sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pitali smo u studenom prošle godine resor ministra Vilija Beroša. Odgovor na to pitanje nismo dobili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Unatoč tome što je europska administracija već u ranim fazama detektirala prepreke na putu ka brzoj realizaciji novog Imunološkog zavoda (ovdje je naglasak na brzini, jer novac za oporavak treba potrošiti do kolovoza 2026., pa bi dotad i projekt morao biti gotov), hrvatski političari su i dalje optimistično najavljivali brzu izgradnju novih pogona u Brezju, u roku od nekoliko godina.
Obilazak ‘lokacije nove tvornice’
Lanjskog rujna ministar Beroš obišao je čak „lokaciju buduće tvornice“, kako je stajalo u pozivu novinarima, i tamo opširno govorio o Imunološkom zavodu, „perjanici naše znanosti, industrije i proizvodnje koja je desetljećima zanemarivana“, njegove matične sojeve opisao je kao „nacionalno blago“, ustvrdivši da je „proizvodnja virusnih cjepiva nešto što je najaktualnije u svijetu“.
Sudbina Imunološkog ispreplela se lani i s izbornom kampanjom za Zagreb gdje se HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Davor Filipović zanosio gradnjom nekakve tvornice cjepiva koju je, skupa s Imunološkim, vidio “kao okosnicu farmaceutske industrije“. Filipović je danas u puno boljoj poziciji da sanjari o tvornicama – ministar je gospodarstva i održivog razvoja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vlada i dalje pikira EU novac
Vlada, pak, nije odustala od ideje da buduću tvornicu – za koju sada očito više nije sigurno da će biti u Brezju – ipak financira europskim novcem. Ministarstvo zdravstva, koje je zanemarilo ono naše pitanje o razgovorima s Komisijom, u istom nam je odgovoru potvrdilo da računaju na „obične“ EU fondove.
Za njih su rokovi duži, do 2030. godine. O iznosu investicije u Beroševom ministarstvu nisu htjeli govoriti, ali u akcijskom planu za razvoj zdravstva planirano je i dalje 750 milijuna kuna, a kao rok provedbe naveden je kraj 2025. godine.
Telegramovi sugovornici, dobro upoznati s europskim procedurama, tvrde, međutim, da će i za to Vlada trebati zeleno svjetlo Bruxellesa. Prema njihovim tumačenjima, radilo bi se o tzv. velikom projektu, vrijednom više od 50 milijuna eura, a takvi projekti idu po posebnoj proceduri i moraju, među ostalim, dobiti odobrenje Komisije na temelju opsežne dokumentacije. Pozivanje na nacionalno blago očito neće biti dovoljno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bruxelles rekao da je plan za Imunološki besmislen, Beroš ga je uporno gurao. Sad je sve propalo
Zbog spora oko povrata imovine, tvrde mediji, traži se nova lokacija za izgradnju tvornice
Zbog čega Vlada i Ministarstvo zdravstva nisu uspjeli uvjeriti Europsku komisiju da se taj projekt financira sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pitali smo u studenom prošle godine resor ministra Vilija Beroša. Odgovor na to pitanje nismo dobili
Činilo se da Hrvatska ima projekt s kojim ne može promašiti: dok je globalna pandemija harala Europom, hrvatska Vlada planirala je europskim novcem za oporavak financirati revitalizaciju Imunološkog zavoda, nekada u svjetskim razmjerima konkurentne ustanove koja se već godinama bori za opstanak.
Upravo zbog pandemije, koja je posvuda pa i u Hrvatskoj nanovo otvorila raspravu o važnosti takvih institucija i očuvanja njihove proizvodnje, činilo se da s projektom Imunološkog zavoda hrvatske vlasti u Bruxellesu ne mogu promašiti. Ali ipak se dogodilo – Imunološki je ispao s popisa investicija koje će Hrvatska financirati europskim novcem za oporavak.
Problemi s vlasništvom zemljišta
Briselska administracija, s kojom se Vlada morala konzultirati oko Nacionalnog plana oporavka – temeljnog dokumenta za ulaganje 6,3 milijarde eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju do 2026. – imala je tada niz konkretnih pitanja o revitalizaciji zavoda. Informacije koje je ovog vikenda objavio Jutarnji list pokazuju da su ta pitanja prilično precizno determinirala probleme u realizaciji projekta.
Prema navodima Jutarnjeg lista, gradnja novih pogona Imunološkog zavoda u Brezju je na čekanju jer nije riješen imovinski spor oko zemljišta. Radi se o postupku o povratu imovine koji se vodi još od 1997. godine. Zbog toga se sada traži nova lokacija za izgradnju tvornice, piše zagrebački list.
“U ovom trenutku nije moguće presumirati odluku upravnog tijela o vrsti naknade, pa ni vrijeme trajanja procesa, te se međuresornom komunikacijom nastoji promptno osigurati odgovarajuća alternativna lokacija za gradnju tvornice Imunološkog zavoda”, citiraju ravnatelja Imunološkog zavoda Vedrana Čardžića.
Što je sve zanimalo Bruxelles
U vrijeme dok je Vlada dogovarala s Europskom komisijom finalnu verziju Nacionalnog plana oporavka, Telegram je razgovarao s troje sugovornika upoznatih s tim procesom. Naši izvori opisivali su nam tada što je sve zanimalo europsku administraciju oko Imunološkog zavoda: ima li planirani projekt građevinsku i lokacijsku dozvolu, je li izrađena studija utjecaja na okoliš, jesu li riješeni vlasnički odnosi…
Drugi projekti iz zdravstvenog sektora koji su konkurirali za europski novac bili su u tom trenutku, tvrdili su naši izvori, detaljno pripremljeni: ulaganja u neke regionalne bolnice bila su popraćena „15 centimetara debelim snopom dokumentacije“. Ono što je prezentirano oko Imunološkog očito nije bilo dovoljno.
U Nacrtu Nacionalnog plana oporavka iz jeseni 2020., koji je Telegram dobio na uvid, Vlada je ambiciozno najavljivala gradnju nove tvornice sa suvremenom opremom, predvidjevši da će iz europskog fonda za oporavak uložiti 750 milijuna kuna. U finalnoj verziji dokumenta u travnju 2021. godine, međutim, Imunološkog zavoda više nije bilo.
Ministarstvo ignoriralo pitanje
Zbog čega Vlada i Ministarstvo zdravstva nisu uspjeli uvjeriti Europsku komisiju da se taj projekt financira sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pitali smo u studenom prošle godine resor ministra Vilija Beroša. Odgovor na to pitanje nismo dobili.
Unatoč tome što je europska administracija već u ranim fazama detektirala prepreke na putu ka brzoj realizaciji novog Imunološkog zavoda (ovdje je naglasak na brzini, jer novac za oporavak treba potrošiti do kolovoza 2026., pa bi dotad i projekt morao biti gotov), hrvatski političari su i dalje optimistično najavljivali brzu izgradnju novih pogona u Brezju, u roku od nekoliko godina.
Obilazak ‘lokacije nove tvornice’
Lanjskog rujna ministar Beroš obišao je čak „lokaciju buduće tvornice“, kako je stajalo u pozivu novinarima, i tamo opširno govorio o Imunološkom zavodu, „perjanici naše znanosti, industrije i proizvodnje koja je desetljećima zanemarivana“, njegove matične sojeve opisao je kao „nacionalno blago“, ustvrdivši da je „proizvodnja virusnih cjepiva nešto što je najaktualnije u svijetu“.
Sudbina Imunološkog ispreplela se lani i s izbornom kampanjom za Zagreb gdje se HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Davor Filipović zanosio gradnjom nekakve tvornice cjepiva koju je, skupa s Imunološkim, vidio “kao okosnicu farmaceutske industrije“. Filipović je danas u puno boljoj poziciji da sanjari o tvornicama – ministar je gospodarstva i održivog razvoja.
Vlada i dalje pikira EU novac
Vlada, pak, nije odustala od ideje da buduću tvornicu – za koju sada očito više nije sigurno da će biti u Brezju – ipak financira europskim novcem. Ministarstvo zdravstva, koje je zanemarilo ono naše pitanje o razgovorima s Komisijom, u istom nam je odgovoru potvrdilo da računaju na „obične“ EU fondove.
Za njih su rokovi duži, do 2030. godine. O iznosu investicije u Beroševom ministarstvu nisu htjeli govoriti, ali u akcijskom planu za razvoj zdravstva planirano je i dalje 750 milijuna kuna, a kao rok provedbe naveden je kraj 2025. godine.
Telegramovi sugovornici, dobro upoznati s europskim procedurama, tvrde, međutim, da će i za to Vlada trebati zeleno svjetlo Bruxellesa. Prema njihovim tumačenjima, radilo bi se o tzv. velikom projektu, vrijednom više od 50 milijuna eura, a takvi projekti idu po posebnoj proceduri i moraju, među ostalim, dobiti odobrenje Komisije na temelju opsežne dokumentacije. Pozivanje na nacionalno blago očito neće biti dovoljno.