Bruxelles šalje Mađarsku na Sud EU-a; problematičan im je zakon kojim kažnjavaju one koji pomažu migrantima

Budimpešti je poslana i opomena zbog tretmana migranata u tranzitnim zonama na granici sa Srbijom

Hungarian soldier are seen as they work on reinforcing the fence along the borderline with Croatia, just meters away from border crossing in Baranjsko Petrovo Selo, near north eastern Croatian town of Beli Manastir, on October 1, 2015. The recently installed fence along border with Croatia is being reinforced with razor wire as Hungary is considering closing down it's frontier with Croatia in order to keep of thousands of Middle Eastern migrants on the move towards Western European countries. AFP PHOTO ELVIS BARUKCIC
FOTO: Ilustrativna AFP

Zbog zakonodavstva kolokvijalno nazvanog „Stop Soros”, kojim su postroženi uvjeti za tražitelje azila i koje cilja na sankcioniranje pojedinaca i nevladinih organizacija koje pružaju pomoć migrantima, Europska komisija danas je prijavila Mađarsku Sudu Europske unije. Taj će Sud odlučivati jesu li propisi, koje je mađarski parlament donio u lipnju prošle godine, nespojivi s europskim pravilima kao što tvrdi Komisija.

Kako su prošle godine izvještavali europski mediji, zakoni koje je donio parlament u Budimpešti predviđaju kažnjavanje pojedinaca ili organizacija koji ponude pomoć ilegalnim migrantima da u Mađarskoj zatraže azil. Za „olakšavanje nezakonitih migracija” može se dobiti do godinu dana zatvora.

Opomena zbog tretmana migranata

Komisija napominje i da su zakonom i ustavnim amandmanom uvedeni novi kriteriji po kojima se procjenjuju zahtjevi za azilom: pravo je ograničeno samo na ljude koji dolaze u Mađarsku izravno s mjesta gdje su im život ili sloboda ugroženi. Ako osobe dolaze iz zemlje koja ne zadovoljava standarde sigurne treće zemlje, ali nisu bile progonjene, nemaju pravo podnijeti zahtjev za azil, objašnjava Komisija.

Osim ovog postupka, koji će se sada odvijati pred Sudom u Luksemburgu, Komisija je mađarskim vlastima poslala i službenu opomenu zbog tretmana migranata u tranzitnim zonama na granici sa Srbijom. U tim su zonama zadržane osobe kojima su odbijeni zahtjevi za međunarodnom zaštitom i čekaju povratak u treću zemlju.

Komisija smatra da uvjeti u mađarskim tranzitnim zonama, “pogotovo uskraćivanje hrane” – kako se navodi u priopćenju – nisu u skladu s europskom direktivom koja propisuje proceduru za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, a niti s Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Mađarska ima mjesec dana da odgovori na ovu službenu opomenu koja je prvi korak u procesu koji također može završiti na Sudu EU.