Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Buduće suce provjeravat će SOA, a njih to ljuti i tvrde da se krši Ustav

Pročitajte što će suci u buduće morati o sebi otkriti u sigurnosnoj provjeri

ZADNJA IZMJENA: srp. 20, 2015
Foto: PIXSELL/PIXSELL

Prema izmjenjenom Zakonu o državnom sudbenom vijeću koji je usvojen u Saboru od sada će svi suci, a ne samo oni uskočki, prolaziti sigurnosne provjere. Iako se Udruga hrvatskih sudaca tome oštro protivila izmjene su ipak izglasane.

– Takva odredba je suprotna Ustavu RH jer suce imenuje i razrješava Državno sudbeno vijeće, a ne tajne službe. Uz svo dužno poštovanje za tajne službe, one su po izravnom kontrolom izvršne vlasti, u svakom slučaju izvan realnog domašaja kontrole sudbene vlasti pa bi se na taj način kršio i međunarodni standard koji traži da suce imenuje i razrješava dužnosti neovisno tijelo u kojem suci imaju barem jednu polovnu članova koji su izabrani od sudaca samih. Uz rješenje da DSV praktički ne može imenovati za suca onu osobu za koje tajne službe ocjene da predstavlja sigurnosni rizik već da mora pristupiti proceduri imenovanja drugog kandidata to znači da je odluka DSV-a posve nesamostalna i praktički kontrolirana od strane izvršne vlasti koja može tim postupcima manipulirati i izravno utjecati na izbor sudaca.

To smatramo nedopustivim! Ova izmjena predstavlja korak nazad u dosegnutim jamstvima neovisnosti sudbene vlasti koja je inače i posve nepotrebna jer broj slučajeva gdje su suci bili sigurnosni rizik, ako je takvih slučajeva i bilo, posve je zanemariv. Osim toga iz samih odredbi Zakona o sigurnosnoj provjeri utvrđuju se da postoje tri stupnja provjere koje prate i odgovarajući Upitnici iz kojih se vidi opseg provjera i podataka koji se traže, iznosi stav Udruge hrvatskih sudaca njezin predsjednik Đuro Sessa.

11.03.2010., Zagreb - Djuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda.  Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Đuro Sessa, predsjednik je Udruge hrvatskih sudaca koja se oštro protivila izmjeni Zakona PIXSELL/PIXSELL

Pitanja za sigurnosnu provjeru

Evo što će suci u buduće morati o sebi otkriti u sigurnosnoj provjeri: je li protiv kandidata za suca vođen disciplinski postupak i to u posljednje četiri godine prije postupka sigurnosne provjere, utvrđivat će se osobni podaci o roditeljima, braći, sestrama, djeci i osobama s kojima kandidat za suca živi u zajedničkom kućanstvu, utvrđivat će se i podaci o užoj rodbini koja živi u inozemstvu, te bračni status.

Osim toga sigurnosna služba, a u Hrvatskoj je to SOA, utvrđivat će i zdravstvene podatake, odnosno je li se kandidat liječio ili se trenutno liječi od psihičkih bolesti, je li kandidat ovisan o drogama, alkoholu, kocki ili drugome, je li počinio kazneno djelo ili prekršaj, je li služio vojni rok, je li sudjelovao u Domovinskom ratu.

U sklopu standardne sigurnosne provjere suci će biti pitani i jesu li sudjelovali u stranim vojnim postrojbama i međunarodnim misijama, te jesu li na neki način povezani s NATO-om, EU ili UN-om. Utvrđivat će se i jesu li duže od tri mjeseca boravili su inozemstvu, te jesu li ikada kontaktirali s pripadnicima policije, vojske ili sigurnosno obavještajnih službi drugih država.

Također jedno od standardnih pitanja u sigurnosnoj provjeri je i ono o tome je li kandidat kontaktirao s osobama koje ugrožavaju ili su ugrožavale sigurnost Republike Hrvatske, sigurnost drugih država ili vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom.

Sigurnosnom provjerom sudaca krši se Ustav

– Smatramo nedopustivom da se sigurnosna provjera provodi sukladno odredbama Zakona o sigurnosnim provjerama, jer to ima konkretnu svrhu provjere i to radi utvrđivanja pristupa klasificiranim podacima koji su pak definirani Zakonom o tajnosti podataka, kao i utvrđivanja činjenica koje upućuju na zlouporabu ili postojanje rizika od zlouporabe radnog mjesta ili dužnosti, odnosno određenih prava ili ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa Republike Hrvatske. Iz toga je vidljivo da to sa sucima i njihovim imenovanjima nema nikakvih dodirnih točaka.
Pregledom upitnika za sigurnosnu provjeru razvidno je da se utvrđuju podaci koji su bitni za funkcioniranje izvršne vlasti, ali ne i sudbene vlasti, smatra Sessa i naglašava da se ovom izmjenom Zakona o državnom sudbenom vijeću krši odredba članka 124. Ustava RH koja definira Državno sudbeno vijeće kao samostalno i neovisno tijelo „ koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, te samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.“

Kao dodatni argument Udruga hrvatskih sudaca podsjeća i na Rezoluciju Europske udruge sudaca od 13. studenog 2014. koja se odnosila na izmjene u sustavu imenovanja sudaca Republike Slovačke gdje su također predložene provjeru sudaca i kandidata za suce putem tajnih službi. U toj je Rezoluciji među ostalim navedeno: “Neprimjereno je da se putem tajnih službi prikupljaju podaci koji bi se koristili u postupku imenovanja sudaca kada su svi uvjeti za imenovanje propisani zakonom. Svaki pokušaj da se protiv sudaca koriste podaci koje pribavljaju tajne službe po svojim pravilima predstavlja napad na neovisnost sudbene vlasti. Utjecaj tajnih službi, koje su dio izvršne vlasti, na imenovanje i napredovanje sudaca jest kršenje načela trodiobe vlasti.“.

Kako se žaliti na zaključke SOA-e?

– Želio bih još naglasiti da su DSV-a podložne kontroli sudbene vlasti, te da kandidati za izbor sudaca ako su nezadovoljni imaju pravo osporiti odluke o imenovanju sudaca pred Upravnim sudom. Da bi sudovi mogli ispitati pravilnost odluka one moraju biti obrazložene, a da bi sud mogao ispitati pravilnost odluka. Obavještajni podaci koji bi bili prikupljeni tijekom „sigurnosne provjere“ su tajni i ne mogu se iznositi niti u odluci o imenovanju sudaca. Stoga ako se neki kandidat ne bi mogao imenovati sucem u odluci se ne bi smjeli navesti razlozi što ih je SOA navela, upozoravaju iz Udruge hrvatskih sudaca, te primjećuju kako kandidati za sudačku dužnost nemaju nikakvu mogućnost kontrole postupka „sigurnosne provjere“ niti mogućnost osporavanja zaključaka sigurnosnih službi.

U obrazloženju izmjena Zakona o DSV-u navedeno je kako se sigurnosne provjere odnose samo na kandidate koji prvi puta postaju suci.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
399 članaka Više o autoru