Nekad je nužno odabrati stranu

Burne reakcije na udžbenike u Srbiji: 'Svi za osmi razred negiraju hrvatski jezik, trebali bi biti povučeni'

'I ne radi se samo o osporavanju hrvatskog jezika nego i jezika Bošnjaka i 'nekih' Crnogoraca', upozoravaju iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji

A teacher wearing protective masks to prevent the spread of the novel coronavirus (covid-19) gives a lesson on the first day of the new school year in Belgrade on September 1, 2020. (Photo by Andrej ISAKOVIC / AFP)
FOTO: AFP

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić kazala je za Večernji list da svi udžbenici za osmi razred u Srbiji negiraju hrvatski jezik pa predlaže da se svi sporni udžbenici povuku iz uporabe

Novi političko-jezični skandal buknuo je nakon što je do šire regionalne javnosti došla informacija kako u udžbeniku “S reči na dela – Gramatika srpskog jezika za osmi razred osnovne škole” Beogradskog izdavačko-grafičkog zavoda (BIGZ) stoji tvrdnja da hrvatski jezik ne postoji, odnosno da Hrvati srpski jezik nazivaju hrvatskim.

Reakcija Instituta na jezičnu politiku

Na to je promptno reagirao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je jučer oštro osudio takvu jezičnu politiku. “Koliko god se činilo suvišnim i ne pretjerano učinkovitim, jezikoslovce i obnašatelje obrazovnih vlasti u Srbiji valja iznova podsjetiti na tisućljetnu hrvatsku jezičnu povijest i snagu hrvatske jezične samobitnosti, koju nisu slomili nikakvi zakulisni, ali ni otvoreni pokušaji negiranja tijekom povijesti”, navode iz Instituta pa nastavljaju:

“Kao krovna institucija za proučavanje hrvatskoga jezika izražavamo najoštriju osudu postupka srbijanskih obrazovnih vlasti da u udžbenike za osnovnu školu umeće krajnje apsurdnu, znanstveno potpuno neodrživu i netočnu tezu kako je hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski jezik”.

Zahtjev za povlačenje

Ogorčenim reakcijama pridružilo se i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, koje je uz Institut bilo iznimno aktivno i u suprotstavljanju nedavnim pokušajima da se bunjevački hrvatski jezik proglasi dijalektom srpskoga. “Cjelovite istine radi, moramo reći kako je to tek vrh ledenog brijega. Ne radi se o jednom udžbeniku jedne nakladničke kuće, radi se o svim udžbenicima iz srpskog jezika za osmi razred svih nakladnika u Republici Srbiji, kao što su Zavod za udžbenike, Novi Logos, Klett, BIGZ…

I ne radi se samo o osporavanju hrvatskog jezika nego i jezika Bošnjaka i „nekih“ Crnogoraca. Negiranje hrvatskog jezika u udžbenicima u Srbiji nije stajalište skupine autora jednog izdavača, već uputa Instituta za srpski jezik Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Rekli bismo da se radi o već viđenoj indoktrinaciji ‘srpskog sveta’ da nas nisu zbunili nedavni događaji u kojima su članovi te iste Akademije sudjelovali u priređivanju ‘Ričnika bunjevačkog jezika'”, ocijenila je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić, ističući da bi ti udžbenici trebali biti povučeni.