Čeka li Europu još gora kriza s migrantima od prošle iz 2015.? Evo što dosad znamo
Kriza ne jenjava; Erdogan odbija zaustaviti migrante, Grci spominju invaziju, a Hrvatska je na granicu spremna poslati vojsku
Ne smiruje se kriza koju je izazvao turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kada je otvorio vrata za migrante nakon smrti tridesetak turskih vojnika u zračnim bombardiranjima u Siriji. Vodeći europski dužnosnici, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, danas su obišli grčko-tursku granicu kako bi se osobno uvjerili u to kakvo je ondje stanje. Prema podacima UN-a, na toj se granici nalazi 13 tisuća migranata koji pokušavaju prijeći u EU iz Turske, dok grčka policija koristi silu kako bi ih u tome spriječila. Ako je vjerovati Erdoganu, već teška situacija će uskoro postati daleko teža.
Turski predsjednik je jučer izjavio da su se “stotine tisuća ljudi uputile prema Europi i da će ta brojka prerasti u milijune”. EU, koja se oslanjala na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. u Europu stiglo više od milijun ljudi s Bliskog istoka, u pokušajima traženja rješenja zasad nije otišla dalje od upućivanja apela Erdoganu da zatvori granicu. Za to vrijeme, hrvatska vlast poručuje kako se nada da će kriza biti razriješena diplomatskim putem, ali obavljaju se pripreme i za slučaj da značajan broj migranata dospije do hrvatskih granica. Donosimo pregled posljednjih događaja povezanih s migrantskom krizom 2020.
1. Sve se češće spominje HV na granicama
Hrvatska vojska spremna je pomoći policiji u zaštiti hrvatskih granica uslijed najave novog migrantskog vala i kritične situacije koja se događa na grčko-turskoj granici, izjavio je u utorak ministar obrane Damir Krstičević. Komentirajući ocjenu predsjednika Zorana Milanovića da procedure za postupanje s migrantima na granici nisu dorečene, poručio je da će se to ispraviti. HV dosad nije zajedno s policijom osiguravao granice, osim u doba Domovinskog rata. Oko toga ima ima dosta pravila i procedura, ali ako bude potrebe, uz razgovor i komunikaciju sve potrebno će se napraviti, ustvrdio je Krstičević.
“Uvijek ćemo u postupanju voditi računa da pazimo na sigurnost hrvatskih vojnika i svih drugih, prema tome i migranata. Znamo se mi ponašati prema pravilima”, kazao je. Načelnik Glavnog stožera OS RH viceadmiral Robert Hranj potvrdio je da vojska već dulje vrijeme ima operativne planove u slučaju da treba pomoći policiji u zaštiti hrvatskih granica. Pojasnio je da potporna uloga vojske može biti vrlo široka – od logistike, prehrane i prijevoza do medicinske pomoći, a moglo bi se anagažirati oko 2,500 vojnika.
2. Stižu pojačanja Frontexu
Nakon obilaska grčko-turske granice, lideri EU su zaključili da je stanje ondje alarmantno. Na presici koju su održali nakon povratka, Andrej Plenković i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zahvalili su Grčkoj i pohvalili tu državu za sve što čini da spriječi dolazak migranata na zapad. Plenković je naglasio koliko je važno deeskalirati stanje na granici. “Nastojat ćemo spriječiti situaciju kakvu smo vidjeli 2015. i 2016. godine. Kao što sam već nekoliko puta rekao, nijedan drugi događaj nije toliko utjecao na politički krajolik Europe”, rekao je.
Von der Leyen je Grčku nazvala štitom Europe, i obećala konkretnu financijsku i materijalnu pomoć. Grčku granicu uskoro će čuvati novi interventni tim i šest patrolnih plovila, helikopteri, termovizijske kamere. Stiže i novo ljudstvo na kopnenu i morsku granicu, Grčka će dobiti financijsku pomoć od 700 milijuna eura.
3. Statistike pokazuju razmjere krize
Grčke vlasti poriču da je jučer na granici te države s Turskom policija ubila jednog migranta. Ipak, nema demantija druge tragične vijesti o nesreći koja se jučer dogodila u grčkom moru u okolici otoka Lezbosa, gdje je u prevrtanju čamca punog migranata poginulo jedno dijete. Tijekom nedjelje i ponedjeljka na najistočnije grčke otoke u Egejskom moru stiglo je 1,200 migranata iz Turske, što je ogroman skok u odnosu na broj od stotinjak migranata dnevno koliko je na te otoke dolazilo tijekom veljače.
Grčka je jučer objavila da je u razdoblju između subote ujutro i ponedjeljka navečer u pokušajima ilegalnog ulaska u zemlju spriječila više od 24 tisuće ljudi. Prema izvještajima medija s lica mjesta, grčka policija se pritom obilno služila suzavcem, dok su migranti uzvraćali gađajući policajce kamenjem. Tijekom 12 sati jučer uhićeno je 42 ljudi, a većina ih je iz Afganistana, Pakistana i Maroka, doznaje CNN.
4. Erdogan najavljuje da će uskoro postati znatno teže
“Otkad smo otvorili granice broj onih koji su se uputili prema Europi dosegnuo je stotine tisuća. Uskoro će se o tome govoriti u milijunima”, kazao je Erdogan u govoru koji je jučer održao u Ankari. Optužio je “grčke vojnike” da su na grčko-turskoj granici “ubili dvoje migranata” i jednog teško ranili, ne potkrijepivši to dokazima. Također je rekao da je odbio europsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj. Ta izjava je još jedan dokaz kako primarni razlog za Erdoganovu odluku da propusti migrante nije nezadovoljstvo financijskom kompenzacijom koju prima od Europe, nego nastojanje da se izvrši pritisak na EU i članice NATO-a kako bi Turska dobila njihovu podršku za svoje vojne operacije u Siriji.
5. EU i dalje pokušava urazumiti Tursku
Šef europske diplomacije Josep Borrell danas će posjetiti Ankaru kako bi razgovarao s turskim čelnicima o sve većem priljevu migranata na granicama EU-a i Turske te o ofenzivi sirijske vojske u Idlibu, objavljeno je danas iz njegovog ureda. Borrell i povjerenik za krizno upravljanje Janez Lenarčić razgovarat će s visokim turskim dužnosnicima o “eskalaciji” u Idlibu te o “humanitarnim posljedicama za civile na terenu, kao i o situaciji sa sirijskim izbjeglicama u Turskoj”, stoji u priopćenju ureda visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.
Predsjednica EK Ursula von der Leyen je ranije danas izrazila razumijevanje za probleme koje Turska ima kao zemlja domaćin više od tri i pol milijuna izbjeglica i migranata. Ipak, von der Leyen je izjavila je da turska odluka o otvaranju granica za izbjeglice i migrante prema Europi nije rješenje za situaciju u kojoj se Ankara našla. “Priznajem da je Turska u teškoj situaciji u pogledu migranata i izbjeglica, ali ono što sada vidimo nije rješenje za tu situaciju”, rekla je Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare.
6. Grci i Austrijanci nisu tako pomirljivi
Grčka je još u nedjelju objavila da se suočava s ozbiljnom prijetnjom dok se tisuće migranata okupljaju na njezinim granicama, a mnogi visoki grčki dužnosnici su žestoko napali Tursku. „Turska koordinira i ohrabruje kretanje”, rekao je novinarima glasnogovornik grčke vlade Stelios Pecas, rekavši da se radi o “prijetnji nacionalnoj sigurnosti zemlje”. Još je dalje jučer otišao ministar razvoja Adonis Georgiadis, koji je rekao „ovo je invazija”, prenosi Skai TV.
Danas je slične ocjene iznio austrijski kancelar Sebastian Kurz, nazvavši odluku Ankare da otvori granice “napadom Turske na Europsku uniju i Grčku”. Rekao je kako bi se europski dužnosnici morali oduprijeti akciji koju je organizirao turski predsjednik Tayyip Erdogan koji koristi izbjeglice kao oružje i ciljano zloupotrebljava ljude. Primijetio je i kako val izbjeglica postoji samo na kopnenoj granici Turske s Grčkom ali ne i s Bugarskom, za što je rekao da nije slučajno.
“Događa se da imamo val izbjeglica samo na grčkoj granici, ali ne i na granici prema Bugarskoj. To pokazuje da se ne radi o nikakvoj slučajnosti, već nečemu što je organizirano. Nisu to ljudi koji iz Sirije bježe ka Grčkoj, već ljudi koji godinama žive u Turskoj. Predsjednik Erdogan je svjesno ovu akciju organizirao. Autobusi se stavljaju na raspolaganje, migrantima se daju lažne informacije i svjesno se pokušava organizirati pritisak na granici ka Grčkoj”, objasnio je on. Po Kurzu, najvažnije je osigurati zaštitu vanjske granice EU-a. “Moramo osigurati da se kriza iz 2015. ne ponovi”, dodao je, ističući da je sada potrebno jedinstvo EU-a i pomoć Grčkoj.