Četiri elementarna pitanja na koje moramo dobiti odgovore, kako god debakl s avionima završio
Kakvo predodobrenje, tko laže, dokad se čeka i što dalje - osnovna su pitanja pred propast kupovine F-16 iz Izraela
Sad je već i najentuzijastičnijim pratiteljima cijele priče jasno da je posao s kupnjom aviona F-16 Barak od Izraela posao koji se nalazi pred ponorom i upravo staje na koru banane. Avioni vrijedni pola milijarde dolara tako po svemu sudeći neće u Hrvatsku jer je zapelo oko američke dozvole za prodaju aviona s izraelskim modifikacijama.
Međutim, Hrvatskoj su na javnom natječaju ponuđeni baš Baraci, modificirane F-16-ce i sasvim je jasno da Zagreb neće pristati na kupnju okljaštrene, osnovne verzije ovog nadzvučnog lovca. Amerikancima, pak, po svemu sudeći ne pada na pamet pristati pregaziti svoje propise i dozvoliti prodaju modificirane američke vojne tehnologije i cijela priča je sve bliže ne baš sretnog završetka.
U čekanju konačnog raspleta, postoje najmanje četiri vrlo bitna pitanja.
Što stoji u američkom predodobrenju?
Malo se radilo o američkom odobrenju, a malo o predodobrenju za prodaju Baraka Hrvatskoj. U verziji koju je jučer pred novinarima iznio ministar obrane Damir Krstičević riječ je predodobrenju za nuđenje F-16 Baraka Hrvatskoj. “Piše u tom papiru i prodaja”, kazao je ministar i zapitao se “zamislite samo da mi ne vjerujemo Izraelu ili papiru u kojem jasno piše da je to predodobrenje za prodaju”.
Obzirom na razvoj situacije, možda Hrvatska i nije trebala vjerovati onome što (navodno) piše na tom papiru. A samo vjera u njegov sadržaj i ostaje, budući da je ministar Krstičević kazao kako ne može objaviti predodobrenje, objašnjavajući: “Države preuzimaju odgovornost, sad je taj podatak klasificiran. Kad se zatvori taj proces. Vidjele su ga sve institucije”.
Kako to da je “svim institucijama” i silnim stručnjacima koji su radili na natječaju promaklo da je krajnje neuobičajeno da SAD dozvoli prodaju svojih modificiranih aviona, zasad je nepoznato.
Tko laže; američki veleposlanik ili ministar?
Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst je nekoliko puta izjavio kako izraelska strana, da bi prodala avione Hrvatskoj, mora vratiti avione “u tehnološko stanje u kojem će biti kompatibilni sa standardima NATO-a”. Kohorst tvrdi da je SAD upozoravao već dvije godine Izrael i Hrvatsku koji tehnički uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se dozvolila prodaja aviona. Naglasio je kako su toga bili svjesni i Izrael i Hrvatska.
Sudeći po svim izjavama iz Hrvatske, ona toga baš i nije bila svjesna. Ili, jednostavno, netko laže – američki veleposlanik ili odgovorni za cijeli posao u Hrvatskoj, s ministrom obrane na čelu.
Kad će cijela priča napokon završiti?
Iako se skoro svaki dan konačni datum odluke malo po malo pomiče, prvo se govorilo o kraju godine, pa 4. siječnju, a jučer je Krstičević spomenuo 11. siječanj, očito je da ova nadzvučna trakavica neće potrajati još predugo.
“Tražimo očitovanje od Izraela, da vidimo mogu li realizirati ponudu, odnosno možemo li mi dobiti proizvod koji je odabran. Dali smo im rok do 11. siječnja da daju službeno priopćenje i nakon toga Vlada će donijeti odluku. Ako ne mogu, Vlada će poništiti natječaj”, kazao je Krstičević.
Što dalje? I za zrakoplovstvo i za Krstičevića
Što se tiče aviona, ili će Hrvatska objaviti novi natječaj ili se probati direktno dogovoriti s nekim od ponuditelja. Postoji, teoretski, mogućnost i da Hrvatska digne u potpunosti ruke od vlastitog ratnog zrakoplovstva, no nakon svega je to teško zamisliva odluka, prije svega zbog visoke političke cijene koju bi sa sobom nosila.
Pravo je pitanje, zapravo, što će biti s ministrom Krstičevićem, jer, realno, dosad se Plenković u svojim izjavama nije “polomio” da opravda njegove odluke oko kupovine aviona od Izraela, a sam Krstičević je jučer po prvi put govorio o tome da je “uvijek spreman otići ako će njegov odlazak pomoći Hrvatskoj. Ima i drugih stvari u životu”.