Četiri zastupnice govore za Telegram: 'Zašto je još važno mijenjati mjeru roditelj-odgojitelj, a o tome nitko ne priča'
Cilj EU-a je da 95 posto djece, od 3. godine do upisa u školu, pohađa vrtić. Taj postotak je u Gradu Zagrebu dosta nižih 81 posto
Štetna, skupa i neučinkovita. Tako je u javnim istupima oko kresanja mjere roditelj odgojitelj u Zagrebu u posljednje vrijeme govorio gradonačelnik Tomislav Tomašević. Više puta je, uz kolege, objašnjavao; mjera pokrenuta 2016. za vrijeme pokojnog gradonačelnika Bandića, nije donijela demografske učinke, stvorila je mega fiskalni pritisak na gradski proračun, dugotrajno isključila žene korisnice mjere s tržišta rada i djeci korisnika onemogućila pohađanje vrtića. Takvo isključivanje djece u direktnoj je, pak, suprotnosti s politikama na razini Europske unije.
Dapače, hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti u razdoblju od 2021. do 2026. to prepoznaje i predviđa povećanje obuhvata djece koja sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Cilj je Europske unije da 95 posto djece u dobi od 3. godine do polaska u školu pohađa vrtić. Prema podacima koje nam je ustupilo Ministarstvo obrazovanja, taj je obuhvat na nacionalnoj razini tijekom pedagoške 2020./2021. godine bio 84,44 posto, a u Gradu Zagrebu nešto nižih 81 posto. Dakle, i dalje daleko ispod EU cilja i trenutnog EU prosjeka od 94,8 posto.
Djeca korisnika mjere sada će smjeti u vrtić
Rekalibriranje zagrebačke mjere roditelj odgojitelj, koje predlaže aktualna gradska vlast, ide i u tom smjeru – povećanja obuhvata djece vrtićima. Potvrđuju nam tako iz platforme Možemo! gradske zastupnice Daniela Širinić, Ivana Kekin, Marija Brajdić Vuković i Iva Ivšić. Predloženim izmjenama Odluke o novčanoj pomoći roditeljima odgojiteljima, ističu, stavljaju naglasak na važnost institucionalnog odgoja i obrazovanja u ranoj dobi i djeci korisnika mjere u dobi od 3. do 6. godine dozvoljavaju upis u dječje vrtiće, što dosad nije bio slučaj.
Zagrebački su postojeći vrtićki kapaciteti, međutim, prenapregnuti i opće je poznata stvar da nisu u skladu s Državnim pedagoškim standardom koji propisuje koliko djece, primjerice, može biti u jednoj vrtićkoj skupini, na koliko djece dolazi koliko odgajatelja i slično. Gradske zastupnice za Telegram preciziraju kako za dostizanje gradskog obuhvata djece vrtićima prema preporukama Europske komisije, kao i za rješavanje problema prenapučenih vrtića, Zagrebu u ovom trenutku nedostaje više od 20 dječjih vrtića s punim smještajnim kapacitetima.
Do 2026. nacionalni obuhvat na 90 posto
Plan je nove gradske uprave, kažu zastupnice, tijekom mandata aktivno raditi na povećanju obuhvata dječjim vrtićima i to izgradnjom novih vrtića. Sredstva za to, dodaju, koristit će iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. “Konkretan plan izgradnje novih vrtića te proširenja smještajnih kapaciteta gradska uprava će iznijeti početkom sljedećeg tjedna”, kažu četiri zastupnice.
Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja potvrđuju kako je cilj investicije kroz Plan oporavka i otpornosti do druge polovice 2026. godine povećati nacionalni obuhvat djece vrtićima na 90 posto kroz izgradnju dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama. Za to je, dodaju, osigurano 1,62 milijarde kuna. Prikupljanje podataka o planovima i potrebama gradova i općina za izgradnjom i dogradnjom novih kapaciteta je u tijeku, kažu, i traje do 15. studenog.
Krstović: ‘Obuhvat vrtićem je pitanje kakvoće društva’
Četiri nam gradske zastupnice vele i kako je mjera, koju u Zagrebu sada mijenjaju, u mnogim državama EU-a – primjerice Švedskoj i Njemačkoj – ukinuta. “Naglasak je u nacionalnim politikama stavljen na razvoj i univerzalni pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju”, ističu, “koji omogućava cjelovit razvoj djece”. Na to se referira i cijenjena pedagoginja i umirovljena profesorica Učiteljskog fakulteta u Rijeci Jasna Krstović.
Za Telegram naglašava kako je Hrvatska konstantno na europskom dnu obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem, pogotovo onih najmlađih, jasličara. “To je apsolutna i dugogodišnja sramota. Danas imate situaciju da se u tri četvrtine zemalja članica EU o obuhvatu vrtićem više ni ne raspravlja”, kaže profesorica i dodaje kako je to pitanje kakvoće društva općenito i indikator društvene osjetljivosti prema djeci. Osvrće se kratko na zagrebačku mjeru roditelj odgojitelj i naziva je tradicionalističkim pogledom na odgoj djece i ulogu žene.
Veći broj vrtića bez alternative
Tu je mjeru, kaže, od samoga početka smatrala “mazanjem očiju i čistim skupljanjem glasova”. Mjerom je, dodaje, zanemarena dobrobit djece kojoj je u ranoj dobi – uz roditeljsku ljubav – potrebna i stručnost koju ostvaruju participiranjem u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. “Svoj djeci treba vrtić, gdje se na prvo mjesto stavlja razvojna odgojno-obrazovna potreba djeteta. Također, izostanak socijalizacije nepohađanjem vrtića ima posljedice u školskoj dobi djeteta.
Dijete koje nije išlo u vrtić, dolaskom u školu je primarno fokusirano na razvijanje socijalnih odnosa, a ne na obrazovnu dimenziju škole”, naglašava Krstović. Većem broju vrtića, većem obuhvatu djece njima i kvaliteti kadra, kaže, nema alternative. “Povećanje obuhvata djece ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem nije stvar od danas do sutra. Za to je potrebno vrijeme pa neka konačno krene i to”, zaključuje profesorica.