Cijena nafte i dalje divlja, utjecaj na svjetske ekonomije sve je vidljiviji. Što čeka Hrvatsku?

Koliko su se cijene nafte otrgnule kontroli govori podatakada je International Energy Agency, najuglednija svjetska agencija koja procjenjuje stanje na tržištu nafte, najavila da će se cijene nafte kretati oko 70 dolara po barelu. Zbog svega toga samo je pitanje dana kad u će i Hrvatskoj doći do novog povećanja cijena goriva. I to ne baš malog, jer je sadašnja cijena formirana dok se cijena nafte kretala nešto iznad 70 dolara po barelu. To bi onda moglo pogubno djelovati na ekonomske procese u zemlji kao što se uostalom već događa u brojnim državama u svijetu.

Reakcije tržišta po zemljama

U Turskoj su, primjerice, benzin i dizel gorivo, djelomično i zbog pada vrijednosti lire, poskupjeli od početka ove godine za više od 60 posto, pa se procjenjuje da će to neminovno izazvati recesiju. U Indiji je cijena goriva, dok je nafta bila oko 75 dolara po barelu, porasla za 39 posto, a sada se očekuje novi rast cijena. Zbog toga Indija, treći najveći uvoznik nafte na svijetu, trenutačno ograničava uvoz nafte, dok su Brazil i Malezija uveli subvencije za gorivo.

Središnje banke u Indoneziji i Filipinima podigle su kamatne stope kako bi spriječile rast inflacije, a u Južnoj Africi, gdje su cijene goriva na rekordnim razinama, središnja banka objavila je kako to opasno ugrožava stabilnost domaće valute. U Velikoj Britaniji stručnjaci predviđaju da bi cijene goriva mogle odletjeti u nebo što bi, uz probleme koje donosi Brexit, moglo ozbiljno usporiti rast BDP-a. Budući da velikim uvoznicama nafte, poput Turske, Indije, Filipina i Južne Afrike, ozbiljno prijeti inflacija i rast proračunskog deficita, ti bi se problemi vrlo brzo mogli proširiti po cijelom svijetu.

Stručnjaci su suglasni da rast cijena nafte, opasnost od novih i zaoštravanja starih trgovinskih ratova, jačanje dolara, rast američkih kamatnih stopa, prijeteće opasnost od rasta proračunskih deficita, vodi svijet u nove teške probleme. Zbog toga su središnje banke u brojnim državama već prisiljene djelovati, no teško da će moći učiniti nešto ozbiljnije budući da bi nekontrolirani rast cijena mogao izazvati svjetsku ekonomsku krizu s nesagledivim posljedicama.

Cijena će porasti do 100 dolara po barelu?

Do ozbiljne zabrinutosti na svjetskom tržištu došlo je već nakon što se cijena nafte približila psihološkoj granici od 80 dolara, pa ne čudi panika do koje je došlo ovih dana kad je cijena narasla na 86 dolara po barelu. Dok analitičari Barclays banke smatraju da bi enormne cijene nafte mogle smanjiti potražnju, što bi onda dovelo do pada cijena, ugledni Ashburton Global Energy Fund predviđa da će cijene nafte do kraja godine doseći 90 dolara po barelu.

Banka Merrill Lynch predvidjela je da će do sredine sljedeće godine cijena barela nafte iznositi 95 dolara po barelu. Najviše je međutim onih koji su još pesimističniji te predviđaju da će cijena nafte za nekoliko mjeseci porasti na 100 dolara po barelu. Mitsubishi UFJ Financial Group upozorava da bi to moglo ozbiljno na štetiti globalnom gospodarskom rastu i povećanju inflacije”, dok je Jon Harrison, direktor za tržišnu strategiju u TS Lombardu, uvjeren je “da se rastom cijena nafte povećava rizik na svjetskom tržištu.”

Suosnivač tvrtke Mercuria Energy Group Daniel Jaeggi upozorava pak da “tržište nema odgovor na potencijalni manjak od 2 milijuna barela nafte dnevno zbog sankcija protiv Irana. Radi toga bi cijena nafte mogla doseći 100 dolara po barelu”. Ben van Beurden, izvršni direktor naftnog giganta Shell smatra međutim da cijena od 80 dolara po barelu nije “nerazumna” jer će omogućiti ulaganja u nove izvore i infrastrukturu.

Američki proizvođači ne mogu nadoknaditi manjak

Do rasta cijena nafte došlo je zbog najavljenih sankcije SAD protiv Irana koje trebaju stupiti na snagu za mjesec dana, zbog prijetnji državnim udarom u Venezueli, ali i zaključkom članica OPEC-a, najvećih proizvođača nafte, da ne planiraju povećati proizvodnju. Manjak od 2 milijuna barela dnevno do kojeg će doći u studenom, nakon što stupe na sankcije protiv Irana, ne mogu nadoknaditi ni američki proizvođači koji dobivaju naftu iz škriljevca. Oni, naime, mogu praktički neograničeno povećavati proizvodnju, no nemaju potrebnu infrastrukturu za prijevoz i izvoz nafte pa to postaje usko grlo i bitno ograničavajući čimbenik. Problem je što je za izgradnju novih cjevovoda i ostale infrastrukture potrebno duže vrijeme.

Situaciju na tržištu nafte dodatno je zaoštrio predsjednik Donald Trump koji je ovih dana poslao ne baš suptilnu poruku u kojoj je najavio da su SAD praktički spremne na vojnu intervenciju protiv Venezuele kako bi svrgnule s vlasti predsjednika Nicolasa Madura. “Ako venezuelska vojska odluči, ona će vrlo brzo srušiti režim Nicolasa Madura”, objasnio je predsjednik Trump novinarima na marginama Glavne skupštine UN-a. Osim što Trump potiče vojsku jedne države na državni udar, on je neizravno potvrdio kao su točne informacije da su se njegovi predstavnici tajno sastali s venezuelskim vojnim časnicima te razgovarali o rušenju Madura.

Moguće uvođenje zabrane uvoza nafte iz Venezuele

Fernando Cutz, bivši član američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio je kako smatra da je multilateralna vojna invazija na Venezuelu možda najbolja rješenje. S tim se slažu i najutjecajniji venezuelanski disidenti, a Marco Rubio, utjecajni konzervativni senator iz Floride, ustvrdio je kako postoji “vrlo jak argument” za takav potez. Nedavno je predsjednik Trump potpisao nove sankcije koje su usredotočene na najuži krug Madurovih najbližih suradnika i savjetnika.

Spekulira se da bi Trumpova administracija mogla uskoro uvesti sankcije kojima bi spriječili izvoz nafte iz Venezuele što bi dodatno produbilo ionako katastrofalnu političku i ekonomsku situaciju u zemlji. Da su prijetnje iz Washingtona nisu bez osnova potvrđuje i to da SAD imaju dugu i prljavu povijest rušenja legitimnih vlada u Latinskoj Americi, među ostalim, u Čileu, Argentini, Brazilu, El Salvadoru, Gvatemali… Madurov prethodnik Hugo Chavez osvojio je vlast u Venezueli zbog suprotstavljanja američkom imperijalizmu. Madurov režim je pred kolapsom zbog strašne humanitarne katastrofe i brutalne represije. No, američka invazija bila bi dočekana sa žestokom osudom i zacijelo bi bila osuđena od cijelog svijeta.

Trump radi sve da bi povećao cijenu

Iako je predsjednik Trump s jedne strane čak četiri puta posljednjih mjeseci javno prijetio i tražio od država članica naftnog kartela OPEC da smanje cijenu nafte, zapravo je najavljenim sankcijama protiv Irana i pozivanjem na državni udar u Venezueli učinio sve kako bi došlo do poskupljenja nafte. Većina članica OPEC-a, uključujući i Rusiju, tvrde da ne žele cijene iznad 80 dolara po barelu, no kako se pribojavaju se da će sljedeće godine doći do pada potražnje nafte za oko 600.000 barela dnevno, sada se višim cijena žele osigurati za budućnost.

Zanimljivo je da je londonski The Guardian objavio tekst u kojemu kaže da se cijena od 100 dolara po barelu nafte podudara sa sve većom proizvodnjom električnih automobila. U Velikoj Britaniji već se sada na tržištu nalazi oko 114 različitih modela električnih automobila, a do kraja 2019. pojavit će se još 41 model.