Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Cijena nafte opet divlja, ali čini se da bi zbog Trumpove politike i sukoba idućih dana moglo biti još gore

SAD očekuje od Saudijske Arabije da poveća proizvodnju i popuni manjak na tržištu

ZADNJA IZMJENA: tra 23, 2019

Unatoč tomu što je cijena nafte u ponedjeljak 22. travnja dosegnula vrtoglavih 73,87 dolara po barelu, što je gotovo 40 posto više u odnosu na prošlu godinu, za kupce benzina i dizel goriva u Hrvatskoj i svijetu, predviđaju stručnjaci, tu nije kraj nevolja. Financijski i naftni eksperti predviđaju da će slijedećih tjedana, zbog američkih sankcija protiv Irana, unutarnjih sukoba u Venezueli i Libiji te zbog novih propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO) kojima se ograničava količina sumpora u brodskom gorivu, njena cijena i dalje rasti.

Na takve trendove najviše će utjecati neizvjesne političke prilike te pad proizvodnje i izvoza nafte iz Irana, Libije i Venezuele. To će dovesti u pitanje stabilnu opskrbu naftom te neminovno rezultirati poremećajima u naftnom i rafinerijskom biznisu. I, dakako, izazvati novi rast cijena nafte.

Trumpova politika izaziva dramatičan rast cijena nafte

Američki State Department objavio je u ponedjeljak da je istekao rok od 180 dana koji je Bijela kuća dala Kini, Indiji, Japanu, Južnoj Koreji i Turskoj, najvećim kupcima iranske nafte, da nastave trgovati s Teheranom unatoč naftnog embarga koji je uveo Washington. Tom zabranom kupovine iranske nafte koja treba stupiti na snagu 2. svibnja izvoz iranske nafte sveo bi se na nulu. Već do sada izvoz iranske nafte pao je s prošlogodišnjih 2,2 milijuna barela nafte na svega 1,2 milijuna što će izazvati dramatičan manjak nafte na svjetskom tržištu.

U Libiji su obnovljeni vojni sukobi jer je moćni general Khalifa Haftar započeo sa svojom Libijskom nacionalnom armijom (LNA) napad na glavni grad Tripoli. Rat između Haftarove vojske te vladinih trupa koje su pod okriljem UN-a, koji će zasigurno eskalirati, mogao bi dovesti će do potpunog prekida proizvodnje i izvoza nafte iz te zemlje što će biti novi udar na globalno tržište. Libija je, naime, do sada proizvodila više od 1,2 milijuna barela nafte dnevno.

SAD očekuje da Saudijska Arabija popuni manjak na tržištu

Zbog neprestanih demonstracija u Venezueli te sve oštrijih američkih sankcija, proizvodnja nafte u toj zemlji sve je nesigurnija. Tijekom 2018. proizvodnja nafte iznosila je jedva 1,66 milijuna barela dnevno da bi u travnju ove godine spala na svega 920.000 barela. Politika Washingtona da potiče nemire u Venezueli kako bi izazvao pad režima Nicolasa Madura, u potpunoj je suprotnosti s pokušajima Bijele kuće da što više smanji cijenu nafte na svjetskom tržištu kako bi se potaknuo gospodarski rast u SAD.

Uz sve to svijet je suočen s još jednim novim uzročnikom turbulencija na naftom tržištu. Međunarodna pomorska organizacija od 1. siječnja 2020. smanjuje udio sumpora u dizel gorivu za brodove s 3,5 posto na najviše 0,5 posto. Time će se onda brodsko gorivo izjednačiti sa standardima koji već vrijede za automobile i željeznicu.

Procjenjuje se da dnevno oko 60.000 brodova troši oko 3,5 milijuna barela visokosumpornog brodskog dizela dnevno što će izazvati dodatni pritisak na tržište nafte. Upravo zbog mogućih dramatičnih poremećaja u opskrbi, brojni naftni i financijski eksperti, nadaju se da bi američki predsjednik Donald Trump mogao odustati od maksimalnog pritiska na Iran pa i na Venezuelu jer bi to moglo dovesti do manjak nafte na globalnom tržištu te vrtoglavog rasta njenih cijena. A to bi onda moglo još više usporiti ionako opasno usporen rast globalne ekonomije.

Iranski lider ajatolah Hamnei odbija sastanak s Donaldom Trumpom

Međutim Donald Trump i njegov savjetnik John Bolton, poznat kao najveći jastreb u Bijeloj kući, pouzdaju se u odlične personalne odnose američkog predsjednika sa saudijskim princom Mohammadom bin Salmanom te vjeruju da bi upravo Saudijska Arabija mogla toliko povećati proizvodnju nafte da bi mogla nadoknaditi manjak iranske, libijske i venezuelanske nafte.

No problem je što je Rijadu neophodna cijena nafte od 80 dolara po barelu kako bi zadovoljio svoje razvojne planove i proračunske prohtjeve. Saudijskoj Arabiji i većini članica naftnog kartela OPEC nužne su cijene nafte iznad 80 dolara te se zasigurno neće zadovoljiti cijenom od 70 dolara po barelu.

Nekontrolirani rast uz nepredvidljivu Trumpovu politiku

Stoga analitičari najvećih svjetskih bankarskih institucija poput Citigroup i Bank of America Merrill Lynch smatraju da je opasnost od novog nekontroliranog rasta puno veća nego se to trenutno može predvidjeti, djelomično i zbog nepredvidljive politike administracije Donalda Trumpa. Naime, Bijela kuća neprekidno zaoštrava odnose s Teheranom pa je tako nedavno iransku Islamsku revolucionarnu gardu proglasila terorističkom organizacijom, a u posljednje dvije godine američkim sankcijama pogođeno je gotovo tisuću iranskih pojedinaca i tvrtki.

Unatoč tome što sankcije teško pogađaju njegovo gospodarstvo i državni proračun, Iran ne popušta te nije odustao od potpore sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, kao što nije smanjio svoju političku prisutnost u Iraku i Libanonu. Štoviše iranski lideri i dalje odbijaju tajne prijedloge Donalda Trumpa da se sastane s iranskim liderom ajatolahom Alijem Hamneiem. U Teheranu su, naime, uvjereni da bi takav susret bio posve besmislen, kao i onaj sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom, jer bi poslužio samo osobnoj promociji američkog predsjednika i ostvarenju njegove želje da se svijetu predstavi kao mirotvorac i konstruktivan političar.

Mladen Pleše
Novinar
464 članka Više o autoru
Više s weba