Cijene hrane na svjetskoj razini najniže u godinu i pol dana. Na domaćim tržištima i dalje visoke

Svjetske cijene hrane spustile su se u ožujku na najnižu razinu u godinu i pol dana, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda FAO, izdvojivši pojeftinjenje žitarica i biljnih ulja.

Indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u ožujku za 2,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost za veljaču, na prosječnih 126,9 bodova, najnižu vrijednost od srpnja 2021.

Pad indeksa odražava obilnu ponudu, prigušenu uvoznu potražnju i produljenje sporazuma koji omogućuje izvoz žitarica preko Crnog mora, tumači FAO.

Rekordan urod u Brazilu

Cijene žitarica pale su za 5,6 posto u odnosu na veljaču, utvrdila je agencija UN-a, izdvojivši 7,1-postotni pad cijena pšenice zbog dobrog uroda u Australiji, poboljšanih uvjeta u EU, obilne opskrbe iz Rusije i kontinuiranog izvoza iz Ukrajine preko luka na Crnom moru.

Pojeftinio je i kukuruz, za 4,6 posto, zbog prognoza o rekordnom urodu u Brazilu. Cijene riže pale su za 3,2 posto, što u FAO-u objašnjavaju skoroj žetvi u ključnim izvoznicama, uključujući Indiju, Vijetnam i Tajland.

Biljna ulja pojeftinila su 3,0 posto u odnosu na veljaču, a u odnosu na prošlogodišnji ožujak cijene su im niže za 47,7 posto, zbog obilne ponude i prigušene potražnje.

Cijene na domaćim tržištima i dalje rastu

“Iako su cijene na svjetskoj razini pale, još su uvijek vrlo visoke i rastu i dalje na domaćim tržištima, što predstavlja dodatne izazove za sigurnu opskrbu hranom”, upozorio je u priopćenju glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.

“To posebno vrijedi za zemlje u razvoju koje neto uvoze hranu, a stanje pogoršava deprecijacija njihovih valuta u odnosu na američki dolar ili euro i sve veći teret duga”, dodao je Torero.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda bile su u ožujku više za 0,8 posto nego u veljači, poduprte solidnom potražnjom za maslacem.

Meso je blago poskupjelo

Šećer je pak poskupio 1,5 posto, što znači da su njegove cijene dosegnule najvišu razinu od listopada 2016. godine, potaknute zabrinutošću zbog smanjene proizvodnje u Indiji, Tajlandu i Kini.

Blago je poskupjelo i meso, za 0,8 posto, odražavajući više interne cijene govedine u SAD-u zbog očekivane slabije ponude i poskupljenje svinjetine u Europi uoči blagdana.

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje pšenice u 2023. godini, na 786 milijuna tona, što bi bilo za 1,3 posto manje nego lani, ali još uvijek blizu rekordne razine.

Na sjever Afrike i jug Europe utječe suša

“U Aziji se očekuju gotovo rekordne zasijane površine, dok na sjevernu Afriku i južnu Europu utječe suša”, priopćio je FAO. FAO je također neznatno povećao procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2022. na 2,777 milijardi tona, što je samo 1,2 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Svjetska proizvodnja riže u sezoni 2022/2023. trebala bi dosegnuti 516 milijuna tona i biti manja za 1,6 posto nego u rekordnoj 2021/2022. Potrošnja žitarica u 2022/2023. procijenjena je na 2,779 milijardi tona, rekao je FAO, što je pad za 0,7 posto u odnosu na 2021./2022.

Zalihe bi na kraju aktualne sezone trebale biti niže za 0,3 posto nego na početku i kliznuti na 850 milijuna tona. Trgovina žitaricama trebala bi se u ovoj sezoni smanjiti za 2,7 posto, na 469,2 miljuna tona.