Cijenjena odvjetnica za Telegram: 'Vladina ideja o porezu na ekstraprofit vrlo je problematična, mogla bi pasti na Ustavnom sudu'
Vlada je krajem prošlog tjedna u javnu raspravu pustila Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit
Vlada je krajem prošlog tjedna u javnu raspravu pustila Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit i već do sada je stiglo nekoliko vrlo ozbiljnih pitanja i komentara građana. Dovodi se u pitanje ustavnost Zakona, prijedlog njegova donošenja po hitnom postupku, izostanak definicije “nepovoljnih gospodarskih okolnosti” zbog kojih se on donosi, kao i to što nisu jasno definirane mjere na koje će se prikupljen novac koristiti.
Što se tiče ustavnosti Zakona, člankom 90. Ustava RH propisano je da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno (retroaktivno) djelovanje i to iz posebno opravdanih razloga. U jednoj od primjedbi navodi se da cijeli zakon, kako ga je Vlada predložila, ima povratno djelovanje i da je zbog toga protuustavan.
Zakon bi mogao završiti na Ustavnom sudu
Odvjetnica Inge Ilin, s kojom smo porazgovarali o manjkavostima ovog zakona, kaže da primjedbe koje su se pojavile u javnom savjetovanju nisu neutemeljene, te da bi svakako bilo zanimljivo vidjeti kakav bi stav o ovom pitanju zauzeo Ustavni sud.
“Poduzetnici izvan energetskog sektora razumno nisu mogli predvidjeti da će njihova ekonomska pozicija na samom kraju godine biti izmijenjena na njihovu štetu dodatnim porezom na ekstraprofit, čime je dovedena u pitanje pravna sigurnost. Poslovni subjekti bi trebali biti u mogućnosti planirati svoje poslovne aktivnosti i biti sigurni u pravne i financijske posljedice svojeg djelovanja. Donošenjem ovakvog zakona diralo bi se u stečena prava po propisima koji su još uvijek na snazi. Kako zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima onih na koje se zakon primjenjuje, to je upitna ustavnost ovog zakona”, kaže Ilin.
Upitna primjena na već ostvarenu dobit
Pojašnjava da su kompanije očekivale platiti porez na temelju do sada važećih propisa i po do sada propisanim stopama te da je ona [dobit] sastavni dio njihove imovine.
“Ostvarena dobit je faktično sastavni dio imovine kompanije koja ju je ostvarila pa kompanija ima jasan imovinski interes na kraju porezne godine ostvariti dobit s kojom je računala temeljem važećih propisa. Stoga je upitno može li se novi jednokratni porez primijeniti na oporezivanje već ostvarene dobiti u ovoj fiskalnoj godini, jer se radi o situaciji nastaloj prije nego što su se kompanije imale prilike upoznati se s novim propisom koji im nameće sasvim novu i neočekivanu poreznu obvezu”, kaže Ilin.
Misterij nepovoljnih gospodarskih okolnosti
U javnom savjetovanju se problematizira i to što u Zakonu nigdje nisu jasno definirane “nepovoljne gospodarske okolnosti” koje se spominju u jednom od članaka.
“U Zakonu stoji da se dodatni porez na dobit utvrđuje i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj. Iz ovakve formulacije proizlazi da se ovaj porez ne utvrđuje i ne plaća u uvjetima povoljnih gospodarskih okolnosti u Republici Hrvatskoj. Kako se Zakon ne odnosi na izvanredan višak dobiti koji su ostvarile kompanije u energetskom sektoru zbog energetske krize, a s druge strane, kako je BDP Republike Hrvatske u drugom tromjesečju viši u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, to svakako nedostaje jasan kriterij i definicija nepovoljnih gospodarskih okolnosti”, kaže Ilin.
No, dodaje i da je prijedlogom Zakona definirano da se njime osigurava djelomična provedba Uredbe Vijeća o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.
Porez se nameće svima, neovisno o sektoru
“U Uredbi se jasno navode nepovoljne gospodarske okolnosti zbog kojih se ona donosi, a te okolnosti su vezane uz energetsku krizu zbog koje se Uredbom uvodi solidarni doprinos, kako bi se ublažile posljedice krize. Solidarni doprinos se odnosi na rješavanje pitanja značajnog viška dobiti koju imaju isključivo poduzeća koja obavljaju djelatnosti u energetskom sektoru – sektoru sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija”, kaže.
Međutim, podsjeća da se ovim Zakonom uvodi porez na ekstraprofit kao novi jednokratni porez i da se on nameće kompanijama iz svih sektora, dakle i onima koje nemaju veze s energetskom djelatnošću.
“Kako se zakon odnosi i na poduzeća izvan energetskog sektora, upitno je predstavlja li on ekvivalentnu mjeru Uredbi Vijeća EU o hitnoj intervenciji pravilne raspodjele”, upozorava Ilin.
Nije propisano ni na što će se trošiti novac
Zakon o dodatnom porezu na dobit kaže da je prihod od ovog poreza prihod državnog proračuna. U javnom savjetovanju se problematizira i to što nije precizno definirano na što će se taj novac koristiti.
“Člankom 17. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 propisana je upotreba prihoda država članica od privremenog solidarnog doprinosa te je određeno da se radi o namjenskom prihodu koji se može koristiti isključivo za mjere koje su taksativno pobrojane u tom članku. Radi se o više mjera usmjerenih ka pomoći onima koji su ugroženi rastom cijena energenata. U istom je članku propisano da te mjere moraju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive. Kako se Zakonom osigurava i provedba Uredbe, navedena odredba Uredbe mora poštivati na način da se jasno propišu mjere za koje će se koristiti novac prikupljen ovim porezom”, zaključuje Ilin.