Na temelju dosadašnjeg iskustva znanstvenici i liječnici također predlažu ljudima ponašanje kao da su dobili gripu: uz lijekove za ublažavanje posljedica COVID 19, valja se odmarati, uzimati lijekove za ublažavanje temperature i bolova te dovoljno tekućine.

Antivirusne lijekove treba dati što prije

Doktor Marko Kutleša, docent na Katedri za infektologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, za Telegram je analizirao nekoliko lijekova koji bi potencijalno mogli koristiti u liječenju COVID 19, a da pri tomu, kako ističe, nije u nikakvom sukobu interesa. Docent Kutleša ponajprije ističe kako je kod liječenja od COVID 19 došlo vrijeme za promjenu paradigme u ispitivanju antivirusnih lijekova.

“Do sada su se antivirusni lijekovi primjenjivali tek kada je bolesnik došao u bolnicu, a to je kasno. Oboljeli se, naime, hospitaliziraju obično tek u drugom tjednu bolesti kad je virusna replikacija ili završena ili mala. A tada je učinak antivirusnih lijekova praktično nikakav ili oskudan”, govori i dodaje:

“Kako su rizične skupine odavno detektirane, promjena paradigme bila bi u tomu da svima njima valja dati antivirusni lijek čim prije tim bolje, po mogućnosti unutar 48 sati od pojave prvih simptoma. I onda će se vidjeti kod koliko će njih doći do poboljšanja, a koliko do pogoršanja bolesti. Naravno pod uvjetom da je lijek dostupan u dovoljnoj količini.”

Terapija u što ranijoj fazi bolesti

Docent Kutleša ističe kako je osnovna stvar kod antivirusnih lijekova da se trebaju uzimati u što ranijoj fazi bolesti kako bi im učinak bio optimalan.

”Ovo nije prva infektivna bolest u povijesti čovječanstva, iako mi se čini da se ponekad tako ponašamo. Osnovni principi liječenja infekcija, naime, vrijede i kod COVID 19. Danas svi međutim traže medicinu baziranu na dokazima, što je ispravno, ali ne treba se dokazivati osnovne principe liječenja posebno za COVID 19, kad oni vrijede za tu bolest kao i za sve druge infektivne bolesti.”

Pri tomu docent Kutleša iznosi primjer lijeka oseltamivir koji je vrlo efikasan u liječenju influence, no ako se primjeni nakon 48 sati ima skroman ili nikakav učinak. Također ako se antibiotik počne uzimati tek u septičnom šoku tada će bolesnik možda preminuti, iako lijek sigurno djeluje na bakteriju koja ga je izazvala.

Remdesivir

Pozitivne rezultate u liječenju od COVID 19, pokazala su, ističe docent Kutleša, tri lijeka.

“Remdesivir je nukleozidni analog koji inhibira virusnu RNK polimerazu. To je venski pripravak koji se primjenjuje jednom dnevno te bi se mogao davati kroz dnevnu bolnicu. Čini se da je kod imunokompetentnih bolesnika dovoljno primati ga 5 dana, a ne kako se prvotno smatralo 10 dana. Sada izlaze studije koje govore da remdesivir ima skroman učinak, ali razlog je tomu što se počne primjenjivati prekasno. Koliko je meni poznato njega su svi bolesnici primali kad je bolest već bila u razvijenoj fazi, dakle, moguće je da smo dobili lažno negativne rezultate ispitivanja, jer je lijek primijenjen kasno.”

Favipiravir

Druga je opcija, kaže docent Kutleša, lijek favipiravir, inhibitor virusne RNK polimeraze, koji na žalost nije registriran u EU.

”Taj je lijek u tabletama i može se primijeniti u kućnim uvjetima. On je razvijen u Japanu 2014. godine za liječenje gripe i ima dobar sigurnosti profil. Može izazvati dijarealne tegobe i prolazno povišenje urične kiseline u serumu. Također je kontraindiciran u trudnica. Japan je u travnju nudio donaciju toga lijeka na što je Hrvatska pristala, ali onda je negdje zapelo, nisam informiran gdje.”

Docent Kutleša je krajem rujna, kad su brojke oboljelih počele ponovno rasti, u Klinici svojim kolegama i poznanicima savjetovao da pokušaju nabaviti lijek favipiravir. “Povratne informacije koje sam dobio pokazale su da je kod svih, ako su uzeli favipiravir odmah na početku simptoma, već drugi dan došlo do značajnog poboljšanja te im je pala temperatura.”

Favipiravir još istražuju

Favipiravir, koji se prodaje i pod robnom markom Avigan, nije u prodaji u Hrvatskoj, ali se može kupiti, provjerili smo, među ostalim, i u Njemačkoj.

Docent Kutleša, međutim, upozorava da je lijek ispitan na vrlo malom uzorku pa je prerano za bilo kakve ozbiljnije zaključke. Studije o tom lijeku su u tijeku, ali pri procjeni rezultata koji će biti objavljeni, bit će vrlo bitan podatak kojeg dana bolesti je lijek primijenjen.

“Kako virusna replikacija završava oko 7 dana, a možda i malo ranije, onda je samim time 7 dana primjene lijeka dovoljno. Doze tog lijeka su nešto veće nego kod liječenja gripe. Ako se pokaže da je favipiravir učinkovit to bi osim poboljšanja ishoda liječenja imalo za rezultat i smanjen pritisak na zdravstveni sustav. Naime, oni bolesnici koji bi na lijek povoljno reagirali, ne bi trebali hospitalizaciju jer je teži oblik bolesti uspješno preveniran terapijom.”

Imunomodulatorna terapija

Nakon što završi virusna replikacija razvija se imunološki odgovor na virus koji je kasnije odgovoran za komplikacije bolesti. Stoga docent Kutleša predlaže da u toj fazi bolesti valja primijeniti imunomodulatornu terapiju.

“Osnovu te terapije za sada predstavljaju kortikosteroidni pripravci, u prvom redu deksametazon koji je korišten u pokusu kojim je dokazana učinkovitost te terapije u smislu jasnog poboljšanja ishoda. Za razliku od favipiravira, deksametazon se ne smije primijeniti u ranoj fazi bolesti jer se onda propagira umnažanje virusa te se razvijaju teže kliničke slike. Deksametazon u dozi od 6-8 mg dnevno stoga valja primijeniti tek nakon 7 dana bolesti.”

Docent Kutleša smatra kako je optimalno primijeniti taj lijek u bolničkim uvjetima, ali u slučajevima kada su bolnice preplavljene bolesnicima može se uzimati i kod kuće jer ima pripravak i u tabletama. Time će se spriječiti razvoj teške bolesti u dosta bolesnika te samim time smanjiti i broj hospitalizacija.

Potencijalno značajne nuspojave

Iako je puno lijekova još u fazi ispitivanja za prvu i za drugu fazu bolesti, docent Kutleša upozorava da valja biti oprezan u njihovoj primjeni jer su nuspojave nekih, pogotovo imunomodulatornih lijekova, potencijalno značajne.

“U svakom slučaju mislim da treba snažno podupirati razvoj, pogotovo antivirusnih lijekova, jer ovo nije ni prvi ni zadnji virus koji se pojavio u povijesti čovječanstva. Sada vidimo kakve posljedice mogu biti ako neki virus ima veliki epidemijski potencijal, stoga preporučujem da neki sljedeći virus svijet ipak dočeka spremniji u svim sferama života,” zaključio je docent Kutleša.

Fluvoksamin

Naš istaknuti farmakolog prof. dr. Robert Likić upozorava pak na protektivni učinak fluvoksamina, starijeg lijeka iz skupine antidepresiva koji djeluju inhibicijom ponovne pohrane serotonina (SSRI).

Veliko multicentrično, opservacijsko istraživanje iz Francuske pokazalo je da je primjena SSRI povezana s manjom učestalošću komplikacija kod COVID-19.

“U znanstvenoj literaturi opisano je da bi SSRI kod COVID-19 mogli protektivno djelovati putem aktivacije sigma1 receptora (S1R) koji je zadužen za kontrolu produkcije citokina. Fluvoksamin je jaki S1R agonist, te vezanjem na ovaj receptor, dovodi do smanjenja sinteze citokina i na taj način sprječava nastanak citokinske oluje.”

Obećavajući rezultati istraživanja

U dvostruko slijepom, randomiziranom, kliničkom istraživanju koje je nedavno objavljeno u vrhunskom znanstvenom časopisu JAMA, Journal of the American Medical Association, u grupi od 80 pacijenata s COVID-19, koji su odmah po dijagnozi kroz 14 dana uzimali fluvoksamin u maksimalnoj dozi od 3×100 mg oralno, kod niti jednog bolesnika nije došlo do pogoršanja kliničkog stanja koje bi zahtijevalo bolničko ili intenzivno liječenje.

U kontrolnoj grupi od 72 pacijenta kod 6 razvilo se kliničko pogoršanje, što je bilo visoko statistički značajno. Pokazalo je protektivan učinak fluvoksamina kod infekcije sa SARS-CoV-2.

U tijeku je još jedno istraživanje

Do sada objavljena istraživanja pokazuju, ističe profesor Likić, da doze fluvoksamina od 150 mg dovode do aktivacije 63 posto S1R u mozgu pacijenata, što bi sugeriralo djelotvornosti ovog lijeka u rasponu doza od 100 mg do 300 mg dnevno.

“Dodatno, preliminarni rezultati istraživanja koja su u tijeku, govore u prilog protektivnog učinka fluvoksamina kod COVID-19 pacijenata već kod primjene 100 mg dnevno kroz 14 dana od pozitivnog rezultata testiranja. Ovaj lijek se općenito smatra sigurnim kod primjene u cijelom rasponu dobnih skupina, dobro se podnosi, a za razliku od nekih drugi SSRI, ne dovodi do promjena u EKG-u, prolongacija QT intervala.”

Trenutno je u SAD-u u tijeku veliko, randomizirano, multicentrično, dvostruko slijepo istraživanja djelotvornosti fluvoksamina u pacijenata u različitim fazama COVID-19 infekcije, bolnički pacijenti nasuprot izvanbolnički pacijenti. Za očekivati je da će ovaj lijek biti to djelotvorniji, što se terapija prije započne u tijeku SARS-CoV-2 infekcije, zaključio je profesor Likić.

Odobrene terapije

Znanstvenici iz Harvard Medical School u svojim radovima također posebno ističu učinak antivirusnog lijeka remdesivir. Njega je američka Agencije za hranu i lijekove, FDA, odobrila za upotrebu u listopadu 2020. za liječenje hospitaliziranih bolesnika s COVID-19. Istodobno FDA je odobrila hitnu uporabu još dva nova tretmana za COVID-19.

Prvo je monoklonsko antitijelo zvano bamlanivimab, koje je proizvela američka farmaceutska kompanija Eli Lilly. Prva istraživanja pokazuju da pacijenti liječeni monoklonskim antitijelima imaju manje šanse da budu hospitalizirani. No, moraju se davati intravenozno, unutar 10 dana od pojave simptoma.

FDA je također odobrila kombiniranu terapiju koja se sastoji od dva monoklonska protutijela, kazirivimaba i imdevimaba, koji je izradila američka biotehnološka kompanija Regeneron. Ovaj se tretman također mora davati intravenozno u bolnici.

Neki ne mogu primiti ove lijekove

Obje ove terapije napadaju proteine spiralnog virusa koronavirusa, što otežava vezivanje virusa u ljudske stanice i ulazak u njih. Ovi tretmani nisu odobreni za hospitalizirane pacijente s COVID-19 ili one koji primaju terapiju kisikom.

Njima se mogu liječiti odrasli koji nisu hospitalizirani, stariji od 65 godina, pretili ljudi ili oni s kroničnim bolestima, djeca starija od 12 godina s blagim do umjerenim simptomima koja su nedavno imala pozitivan test na COVID-19 i kojima prijeti rizik od razvoja teške bolesti.

Liječenje rekonvalescentnom plazmom

Znanstvenici s Harvard Medical School također ističu da u liječenju COVID-19 pozitivan utjecaj može imati rekonvalescentna plazma. Kad se ljudi oporave od COVID-19, njihova krv sadrži antitijela koja su njihova tijela proizvela u borbi protiv koronavirusa. I ta antitijela pomažu im izbjeći teže posljedice bolesti.

Protutijela se nalaze u plazmi, komponenti krvi. Rekonvalescentna plazma – plazma oporavljenih pacijenata – koristi se više od 100 godina za liječenje raznih bolesti, od ospica do dječje paralize, vodenih kozica i SARS-a. Opće je uvjerenje da je takva plazma sigurna. Plazma koja sadrži protutijela izliječenog pacijenta daje se transfuzijom bolesniku s COVID-19.

Koristi se i heparin

Donatorska antitijela mogu pomoći pacijentu u borbi protiv bolesti, mogu skratiti duljinu ili smanjenje težine bolesti. Istraživači su otkrili da su pacijenti s ozbiljnim COVID-19, koji su dobili rekonvalescentnu plazmu u roku od tri dana od dijagnoze, imali manju smrtnost od pacijenata koji su rekonvalescentnu plazmu dobili u kasnijoj fazi bolesti. Ni ti tretmani, međutim, još nisu do kraja znanstveno potvrđeni.

Od drugih lijekova koji se primjenjuju u liječenju COVID-19, valja spomenuti heparin, koji se najčešće koristi u Italiji. Koristi se kao antikoagulant, sredstvo za razrjeđivanje krvi, u liječenju srčanog udara i nestabilne angine pectoris. Daje se injekcijom u venu ili ispod kože.