Cijenjeni njemački list objavio je dosta poražavajući komentar o Hrvatskoj, prenosimo ga u cijelosti

Komentar pada Vlade Süddeutsche Zeitunga

13.04.2016., Zagreb - Prvim aktualnim prijedpodnevom za ovu Vladu pocela je 3. sjednica 8. saziva Sabora RH. Tomislav Karamarko, Tihomir Oreskovic.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Hrvatska Vlada potrošila je gotovo dva mjeseca kako bi se uopće sastavila. A i taj je teški pregovarački posao brzo propao uslijed prilično dramatičnog procesa Vladinog samouništenja. Koalicija konzervativnog HDZ-a i Mosta raspala se, naime, za manje od šest mjeseci, piše Süddeutsche Zeitung.

Za ovom Vladom ostaju predsjednik najveće konzervativne stranke koji je pod sumnjom za korupciju, nova politička stranka koja nije mogla ispuniti svoja obećanja, menadžer koji je bio na kratkom izletu kao premijer i zemlja koju su šest mjeseci vodili političari koji su se bavili više sa sobom nego provedbom političkih reformi. Ta Vlada predstavljala se pomirbena i obnavljajuća snaga, a upamtit će je kao razornu silu.

Most se odbio kompromitirati i zato je pala Vlada

Kronologija njezine demontaže izgleda ovako: Krajem svibnja Most je tražio povlačenje vicepremijera Tomislava Karamarka iz Vlade. Karamarko je, inače, predsjednik HDZ-a, a samim time i šef Mostovog najvećeg koalicijskog partnera.

Usto je, barem iza kulisa, i najjači čovjek u Vladi. Karamarko je pod sumnjom jer je, navodno, njegova supruga zarađivala od MOL-a, strane naftne kompanije s kojom je hrvatska u sporu. Most je oduvijek nastupao kao antikorupcijski nastrojena stranka pa se nikako ne bi mogli opravdati da su podržali Karamarka.

Politički neiskusan premijer nije uspio riješiti problem

Nestranački, neizabrani i politički neiskusan premijer Tihomir Orešković pokušao je srediti stvar. Vodio se za idejom da će se, ukoliko Karamarko i Petrov odstupe, problem riješiti i kako će se onda konačno moći početi provoditi političke reforme.

No, stvari su se odigrale drugačije. Karamarko je, doduše, s dužnosti odstupio u srijedu, ali ne zato što je priznao krivicu. Povukao se je mu je “nefunkcioniranje Vlade postalo nepodnošljivo”.

Opozicija podržala HDZ u opozivu premijera

U četvrtak se potom odigrao i posljednji čin tog samouništenja – glasovanje o iskazivanju nepovjerenja premijeru. Orešković je, naime, nakon što je kritizirao Karamarka, izgubio HDZ-ovu podršku, a inicijativu za njegov opoziv podržala je i opozicija. Stoga je Sabor u četvrtak s natpolovičnom većinom izglasao nepovjerenje premijeru čime je srušio i njegovu Vladu.

Socijaldemokrati se sad nadaju novim izborima i promjeni vlasti koja bi njima rezultirala. U konzervativnom HDZ-u nadaju se pak da će uspjeti formirati Vladu i bez novih izbora. Čak su već predložili i novog madatara, aktualnog ministra financija Zdravka Marića.

Ovaj 39-godišnji doktor ekonomskih znanosti bio je, inače, u travnju drugi najpopularniji član Vlade. Najpopularniji političar u Vladi bio je je tad ne-političar Orešković s kojim danas većina u Saboru odbija nastaviti suradnju.

Screen Shot 2016-06-16 at 22.31.49

Zemlja je nakon HDZ-a podijeljena i radikalno desna

No, politički rad u Hrvatskoj bit će i ubudeće težak, neovisno o tome dođe li do prijevremenih izbora ili ne. Zemlja je podijeljena. HDZ je u kratkom vremenu koje je proveo na vlasti zemlju uspio skrenuti radikalno desno. Naime, jedino što je u posljednjih nekoliko tjedana bilo glasnije od interne svađe u Vladi, bili su nacionalistički tonovi.

Novinari i umjetnici se žale da država više ne financira kritički intonirane projekte te da cenzurira izvješća koja se ne sviđaju Vladi. Poznati hrvatski novinari, među kojima je i profilirana ljevičarska kolumnistica Tatjana Gromača iz velikih dnevnih novina Novi List, dobili su otkaze.

Ministar kulture relativizira ustaške zločine

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović prometnuo se u simbol nacionalističke politike. Taj povjesničar, naime, simpatizira revizionističke struje čitanja hrvatske povijesti koje relativiziraju nacističke zločine.

Njegova politika dovela je do toga da su hrvatske židovske zajednice prvi put u povijesti odlučile ne otići u Jesenovac kako bi se poklonile tisućama židova, Roma i Srba koji su poginuli u tom koncentracijskom logoru. Hasanbegović je prije toga sugerirao da je broj poginulih u koncentracijskim logorima preuveličan.