Za činjenicu da se Zapad, barem zasad, odlučio samo za sankcije Rusiji i to ne najjače moguće sankcije, kaže kako mu je logika međunarodne zajednice jasna. ‘Ali, teško mi ju je prihvatiti, posebno primjerice kad vaš predsjednik Milanović stvari pokušava pojednostaviti kao u nekom crtiću’
Dok su se u obrani Ukrajine od ruske agresije vodile borbe u okolici glavnog grada Kijeva, razgovarali smo s profesorom Maksimom Kamenjeckijem, s Instituta za međunarodne odnose u glavnom gradu Ukrajine. Kamenjeckij je dio svog diplomskog školovanja proveo u Zagrebu i još nekim gradovima bivše Jugoslavije, a u Hrvatsku je došao i na postdiplomski studij. Hrvatski govori toliko dobro da je bio službeni prevoditelj za vrijeme posjeta Franje Tuđmana Ukrajini krajem devedesetih.
Kamenjeckij je danas u Kijevu, u kojem je, kako kaže, među ljudima atmosfera mirna, bez panike. Naravno da ima straha kad se čuju preleti ili eksplozije, prošlu noć je nad ukrajinskim glavnim gradom oboren i jedan avion – što su sve situacije koje su građani ovog grada dosad imali prilike vidjeti samo na filmu.
“Ali, panike među ljudima nema. Trgovine rade, javni prijevoz radi”, objašnjava nam na hrvatskom jeziku profesor Kamenjeckij. Neki od građana Kijeva su, kaže, otišli u vikendice izvan grada, neki prema zapadu, a on je odlučio ostati kod kuće.
Presudna naredna dva-tri dana
Smatra da će naredna dva-tri dana za Kijev i Ukrajinu biti ključna. I ne fali mu barem suzdržanog (“možda griješim, ali…”) optimizma. Čini mu se da su zarobljeni ruski vojnici, koje je vidio na televiziji, prilično demotivirani. Ponavljaju kako nisu ni znali da su prešli granicu i kako su mislili da idu na vojnu vježbu.
“Mogu li takvi ljudi duže držati pod okupacijom neku zemlju?”, pita se profesor i odmah sam sebi odgovara da je to teško zamislivo. Pritom naglašava i kako je Ukrajina do prije nekoliko godina bila vojno slabija nego sad, kako su na višoj razini i oružje koje koriste i motivacija za obranu. “Istina, protuzračna obrana je uništena, ali i dalje imamo efikasna protuoklopna sredstva, pješadiju, topništvo…”, nabraja Kamenjeckij.
Logika međunarodna zajednica jasna, ali…
Upitan o tome je li potencijalna Putinova taktika svrgavanje predsjednika Volodimira Zelenskija, kaže kako je to sigurno jedna od mogućnosti, a zatim ograđujući se kako ne može “znati što se trenutno događa u glavi gospodina Putina”, izlaže i drugu mogućnost – da se pobunjene pokrajine s istoka spoje s Krimom i uzmu koridor na jugu zemlje sve do Transdnjestrije na zapadu. “Neki kvisling kojeg bi Rusija mogla postaviti na čelo Ukrajine bi i mogao potpisati nekakav sporazum takvog tipa, ali je veliko pitanje kako bi to prihvatili Ukrajinci”, kaže profesor.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Za činjenicu da se Zapad, barem zasad, odlučio samo za sankcije Rusiji i to ne najjače moguće sankcije, kaže kako mu je logika međunarodne zajednice jasna. “Ali, teško mi ju je prihvatiti, posebno primjerice kad vaš, hrvatski predsjednik, stvari pokušava pojednostaviti kao u nekom crtiću”, kaže Kamenjeckij, referirajući se na istupe Zorana Milanovića prije početka ruske agresije.
“Nismo vjerovali da će nas Rusija ovako napasti”
Kaže kako su Ukrajinci, što se pokazalo fatalnom pogreškom, godinama polazili od pretpostavke da se ovako nešto – a to “ovako nešto”, dakle ruska invazija se upravo događa – ne može dogoditi. “Nismo vjerovali da će nas Rusija ovako napasti, mnogo Ukrajinaca u Rusiji ima i rodbinske veze, o gospodarskima da i ne govorimo”, kaže profesor Instituta za međunarodne odnose u Kijevu u vrijeme dok stižu vijesti o ruskim tenkovima u predgrađima glavnog grada Ukrajine.
Kamenjeckij kaže da jednostavno nisu dovoljno pažljivo pratili što se događa u Rusiji i da nisu na vrijeme reagirali. U jednom trenutku čak kaže i kako danas sam sebi predbacuje što o tim temama nije više govorio na predavanjima. Prisjeća se davnog intervjua tadašnjeg čečenskog lidera Džohara Dudajeva iz sredine devedesetih kad je ovaj upozoravao da je, nakon Čečenije, sljedeća meta Ukrajina. Tad još Putin nije ni bio na vlasti. “Vi ste u Hrvatskoj rat imali odmah na početku neovisnosti. Mi smo zaboravili da je tako nešto i moguće”, kaže Kamenjeckij, govoreći za Telegram iz svog stana u Kijevu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Teritorij se ne može kontrolirati raketama
Smatra kako nije nemoguće da se borba u Ukrajini pretvori u gerilsku, ako invazija privremeno uspije. No, to će ovisiti o veličini teritorija koji će ruska vojska pokušati kontrolirati. “Ako će se raditi o četvrti u kojoj se nalazi ured predsjednika, to je možda izvedivo. Ali, ako misle držati cijeli Kijev ili Ukrajinu, čak i da vodstvo naše zemlje na to pristane, stanovništvo to ne bi prihvatilo”. “Teritorij se ne može kontrolirati raketama”, kaže, otvarajući mogućnost da se otpor pretvori u gerilski rat, ali ne zaboravljajući napomenuti i opciju da se ruske snage povuku nakon što pretrpe određene gubitke.
Kamenjeckij ne smatra da je moguć scenarij u kojem Rusija krene u sličan napad na neku od zemalja koje su u NATO savezu. No, kao povjesničar, posebno ukazuje na Putinov govor kojim je najavio agresiju na Ukrajinu – kad je pričao kako ta zemlja nema iskustvo državnosti i da je stvorena tijekom boljševičke revolucije. “Znanstveno, ta koncepcija, naravno, ima velikih grešaka. Ali, njome je, svjesno ili nesvjesno, Putin povukao i pitanje Češke, Slovačke, skoro cijelog zapadnog Balkana, pa možda u nekom smislu i Poljske”, veli Kamenjeckij.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ruski botovi na hrvatskim portalima
Upozorava na ruske interese i akcije u Srbiji i Crnoj Gori, te na motivaciju za rušenjem Bosne i Hercegovine. “Naše iskustvo govori da se zemlje moraju unaprijed pripremati na sve”, govori Kamenjeckij koji prati i nekoliko hrvatskih portala, te je uvjeren da dio komentara pod tekstovima pišu – ruski botovi. “To su lažni profili, koji se predstavljaju kao da su iz Hrvatske, a s Hrvatskom nemaju nikakve veze i koji stalno ponavljaju nekoliko istih teza. Kod vas, primjerice, ne može proći priča o ruskom svijetu, ali zato inzistiraju, primjerice, na nužnosti raspada BiH, na tome da su vaše vođe tek poslušnici SAD-a i NATO saveza…”, poručuje Kamenjeckij iz Kijeva, koji je, u trenutku pisanja ovih redaka, po riječima gradonačelnika Vitalija Klička “ušao u fazu obrane”.
Kamenjeckij se, pak, nada svibnju i – Zagrebu. Tad se, naime, u glavnom gradu Hrvatske održava festival povijesti Kliofest, na kojem bi trebao gostovati. Veli da u Hrvatskoj nije bio od 2019. godine, da je već kupio i avionsku kartu, te dobio booster dozu cjepiva protiv koronavirusa. “Ali, aerodrom u blizini”, kaže, okrećući se prema prozoru, “je raketiran”. Pa ipak dodaje: “Možda se stvari srede do svibnja”. Malo što je bilo tako lako iskreno poželjeti kao susret u Zagrebu, u svibnju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Cijenjeni profesor iz Kijeva za Telegram: ’Može li ovakva, demotivirana ruska vojska dugo držati neku zemlju pod okupacijom? Teško’
'Tumačenjem o državnosti Ukrajine, Putin je povukao i pitanje Češke, Slovačke, skoro cijelog zapadnog Balkana, pa možda u nekom smislu i Poljske'
Za činjenicu da se Zapad, barem zasad, odlučio samo za sankcije Rusiji i to ne najjače moguće sankcije, kaže kako mu je logika međunarodne zajednice jasna. ‘Ali, teško mi ju je prihvatiti, posebno primjerice kad vaš predsjednik Milanović stvari pokušava pojednostaviti kao u nekom crtiću’
Dok su se u obrani Ukrajine od ruske agresije vodile borbe u okolici glavnog grada Kijeva, razgovarali smo s profesorom Maksimom Kamenjeckijem, s Instituta za međunarodne odnose u glavnom gradu Ukrajine. Kamenjeckij je dio svog diplomskog školovanja proveo u Zagrebu i još nekim gradovima bivše Jugoslavije, a u Hrvatsku je došao i na postdiplomski studij. Hrvatski govori toliko dobro da je bio službeni prevoditelj za vrijeme posjeta Franje Tuđmana Ukrajini krajem devedesetih.
Kamenjeckij je danas u Kijevu, u kojem je, kako kaže, među ljudima atmosfera mirna, bez panike. Naravno da ima straha kad se čuju preleti ili eksplozije, prošlu noć je nad ukrajinskim glavnim gradom oboren i jedan avion – što su sve situacije koje su građani ovog grada dosad imali prilike vidjeti samo na filmu.
“Ali, panike među ljudima nema. Trgovine rade, javni prijevoz radi”, objašnjava nam na hrvatskom jeziku profesor Kamenjeckij. Neki od građana Kijeva su, kaže, otišli u vikendice izvan grada, neki prema zapadu, a on je odlučio ostati kod kuće.
Presudna naredna dva-tri dana
Smatra da će naredna dva-tri dana za Kijev i Ukrajinu biti ključna. I ne fali mu barem suzdržanog (“možda griješim, ali…”) optimizma. Čini mu se da su zarobljeni ruski vojnici, koje je vidio na televiziji, prilično demotivirani. Ponavljaju kako nisu ni znali da su prešli granicu i kako su mislili da idu na vojnu vježbu.
“Mogu li takvi ljudi duže držati pod okupacijom neku zemlju?”, pita se profesor i odmah sam sebi odgovara da je to teško zamislivo. Pritom naglašava i kako je Ukrajina do prije nekoliko godina bila vojno slabija nego sad, kako su na višoj razini i oružje koje koriste i motivacija za obranu. “Istina, protuzračna obrana je uništena, ali i dalje imamo efikasna protuoklopna sredstva, pješadiju, topništvo…”, nabraja Kamenjeckij.
Logika međunarodna zajednica jasna, ali…
Upitan o tome je li potencijalna Putinova taktika svrgavanje predsjednika Volodimira Zelenskija, kaže kako je to sigurno jedna od mogućnosti, a zatim ograđujući se kako ne može “znati što se trenutno događa u glavi gospodina Putina”, izlaže i drugu mogućnost – da se pobunjene pokrajine s istoka spoje s Krimom i uzmu koridor na jugu zemlje sve do Transdnjestrije na zapadu. “Neki kvisling kojeg bi Rusija mogla postaviti na čelo Ukrajine bi i mogao potpisati nekakav sporazum takvog tipa, ali je veliko pitanje kako bi to prihvatili Ukrajinci”, kaže profesor.
Za činjenicu da se Zapad, barem zasad, odlučio samo za sankcije Rusiji i to ne najjače moguće sankcije, kaže kako mu je logika međunarodne zajednice jasna. “Ali, teško mi ju je prihvatiti, posebno primjerice kad vaš, hrvatski predsjednik, stvari pokušava pojednostaviti kao u nekom crtiću”, kaže Kamenjeckij, referirajući se na istupe Zorana Milanovića prije početka ruske agresije.
“Nismo vjerovali da će nas Rusija ovako napasti”
Kaže kako su Ukrajinci, što se pokazalo fatalnom pogreškom, godinama polazili od pretpostavke da se ovako nešto – a to “ovako nešto”, dakle ruska invazija se upravo događa – ne može dogoditi. “Nismo vjerovali da će nas Rusija ovako napasti, mnogo Ukrajinaca u Rusiji ima i rodbinske veze, o gospodarskima da i ne govorimo”, kaže profesor Instituta za međunarodne odnose u Kijevu u vrijeme dok stižu vijesti o ruskim tenkovima u predgrađima glavnog grada Ukrajine.
Kamenjeckij kaže da jednostavno nisu dovoljno pažljivo pratili što se događa u Rusiji i da nisu na vrijeme reagirali. U jednom trenutku čak kaže i kako danas sam sebi predbacuje što o tim temama nije više govorio na predavanjima. Prisjeća se davnog intervjua tadašnjeg čečenskog lidera Džohara Dudajeva iz sredine devedesetih kad je ovaj upozoravao da je, nakon Čečenije, sljedeća meta Ukrajina. Tad još Putin nije ni bio na vlasti. “Vi ste u Hrvatskoj rat imali odmah na početku neovisnosti. Mi smo zaboravili da je tako nešto i moguće”, kaže Kamenjeckij, govoreći za Telegram iz svog stana u Kijevu.
Teritorij se ne može kontrolirati raketama
Smatra kako nije nemoguće da se borba u Ukrajini pretvori u gerilsku, ako invazija privremeno uspije. No, to će ovisiti o veličini teritorija koji će ruska vojska pokušati kontrolirati. “Ako će se raditi o četvrti u kojoj se nalazi ured predsjednika, to je možda izvedivo. Ali, ako misle držati cijeli Kijev ili Ukrajinu, čak i da vodstvo naše zemlje na to pristane, stanovništvo to ne bi prihvatilo”. “Teritorij se ne može kontrolirati raketama”, kaže, otvarajući mogućnost da se otpor pretvori u gerilski rat, ali ne zaboravljajući napomenuti i opciju da se ruske snage povuku nakon što pretrpe određene gubitke.
Kamenjeckij ne smatra da je moguć scenarij u kojem Rusija krene u sličan napad na neku od zemalja koje su u NATO savezu. No, kao povjesničar, posebno ukazuje na Putinov govor kojim je najavio agresiju na Ukrajinu – kad je pričao kako ta zemlja nema iskustvo državnosti i da je stvorena tijekom boljševičke revolucije. “Znanstveno, ta koncepcija, naravno, ima velikih grešaka. Ali, njome je, svjesno ili nesvjesno, Putin povukao i pitanje Češke, Slovačke, skoro cijelog zapadnog Balkana, pa možda u nekom smislu i Poljske”, veli Kamenjeckij.
Ruski botovi na hrvatskim portalima
Upozorava na ruske interese i akcije u Srbiji i Crnoj Gori, te na motivaciju za rušenjem Bosne i Hercegovine. “Naše iskustvo govori da se zemlje moraju unaprijed pripremati na sve”, govori Kamenjeckij koji prati i nekoliko hrvatskih portala, te je uvjeren da dio komentara pod tekstovima pišu – ruski botovi. “To su lažni profili, koji se predstavljaju kao da su iz Hrvatske, a s Hrvatskom nemaju nikakve veze i koji stalno ponavljaju nekoliko istih teza. Kod vas, primjerice, ne može proći priča o ruskom svijetu, ali zato inzistiraju, primjerice, na nužnosti raspada BiH, na tome da su vaše vođe tek poslušnici SAD-a i NATO saveza…”, poručuje Kamenjeckij iz Kijeva, koji je, u trenutku pisanja ovih redaka, po riječima gradonačelnika Vitalija Klička “ušao u fazu obrane”.
Kamenjeckij se, pak, nada svibnju i – Zagrebu. Tad se, naime, u glavnom gradu Hrvatske održava festival povijesti Kliofest, na kojem bi trebao gostovati. Veli da u Hrvatskoj nije bio od 2019. godine, da je već kupio i avionsku kartu, te dobio booster dozu cjepiva protiv koronavirusa. “Ali, aerodrom u blizini”, kaže, okrećući se prema prozoru, “je raketiran”. Pa ipak dodaje: “Možda se stvari srede do svibnja”. Malo što je bilo tako lako iskreno poželjeti kao susret u Zagrebu, u svibnju.