Cijenjeni profesor objašnjava za Telegram što će se točno događati ako Sabor opozove Karamarka
Razgovarali smo s Matom Palićem, profesorom Ustavnog prava u Osijeku
SDP je 17. svibnja ove godine zatražio opoziv prvog potpredsjednika Vlade. Do glasanja na ovu temu mora doći u zakonskom roku od 30 dana, dakle najkasnije do 17. lipnja. Nakon recentnih istupa utjecajnih članova Mosta, čini se kako postoji realna šansa da bi opoziv Tomislava Karamarka ipak mogao biti izglasan. Što bi se nakon toga dogodilo, koji bi bio manevarski prostor HDZ-a te kad bi se najranije mogli održati novi parlamentarni izbori, za Telegram objašnjava cijenjeni stručnjak Mato Palić, profesor ustavnog prava na osječkom fakultetu.
1. Karamarkov opoziv automatski ne znači pad Vlade
Prema Ustavu, Vlada pada samo ako Sabor izglasa nepovjerenje premijeru ili Vladi u cjelini. Funkciju Tomislava Karamarka u Vladi propisi, dakle, tretiraju kao da je običan ministar. “U slučaju nepovjerenja u ministra, on se smjenjuje, ali Vlada ne mora pasti. HDZ može ponuditi iz svojih redova novog čovjeka za potpredsjednika Vlade i Vlada može nastaviti s radom”, objašnjava Mato Palić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku. Drugi mogući scenarij je da premijer Tihomir Orešković iz moralnih razloga ponudi ostavku zbog toga što je Sabor izglasao nepovjerenje čovjeku koji ga je predložio za mandatara.
2. Sredinom lipnja počinje rok od 30 dana za izbor novog mandatara
Kad bi premijer dao ostavku, odmah bi počeo zakonski rok od 30 dana tijekom kojega predsjednica Kolinda Grabar Kitarović može imenovati novog mandatara. Taj mandatar može biti iz redova HDZ-a, SDP-a ili bilo koje druge stranke, pod uvjetom da potencijalni mandatar predsjednicu uvjeri kako je uspio skupiti saborsku većinu. “Sredinom lipnja teoretski bi se mogao ponoviti isti onaj scenarij od prošle godine, kada su trajali pregovori HDZ-a i SDP-a s Mostom i održavale se brojne konzultacije u Uredu predsjednice”, komentira profesor Palić.
3. Sabor se raspušta sredinom srpnja
Ukoliko u roku od 30 dana od eventualne Oreškovićeve ostavke, Hrvatska ne bi dobila novog mandatara, predsjednik Sabora Željko Reiner bio bi dužan obavijestiti predsjednicu o novonastaloj situaciji. Kolinda Grabar Kitarović istog trenutka, dakle isti dan, mora raspustiti Hrvatski Sabor. “U ovakvoj situaciji za raspuštanje Hrvatskog Sabora nije potrebno održavanje saborske sjednice”, objašnjava profesor Palić.
4. Prijevremeni izbori mogući su početkom rujna
Istoga dana kada bi se raspustio Sabor, dakle najranije sredinom srpnja, predsjednica Grabar Kitarović morala bi raspisati nove izbore. Oni bi se prema Ustavu morali održati u roku od sljedećih 30 do 60 dana. Dakle, prijevremeni parlamentarni izbori mogli bi se najranije održati u drugoj polovici kolovoza ili, realnije, početkom rujna.
5. Za izbore je potrebno izabrati četiri ustavna suca
Izbor ustavnih sudaca mogao bi imati ozbiljan utjecaj na održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora. “Mogla bi se dogoditi jako ozbiljna situacija. U slučaju da u lipnju na postojeća tri ustavna suca ne dobijemo barem još četiri nova, Ustavni sud ne bi imao kvorum. Stoga ne bi mogao proglasiti jesu li izbori u skladu s Ustavom ili nisu”, komentira profesor Palić. To konkretno znači da Ustavni sud ne može rezultate parlamentarnih izbora proglasiti konačnima.