Nekad je nužno odabrati stranu

Čime se uopće bavio u Vladi?

Uglavnom je kadrovirao po državnim tvrtkama i poklanjao imovinu Crkvi

Od Vlade se danas oprostio ministar državne imovine Goran Marić, čovjek za kojeg i nakon tri godine u ministarskoj fotelji teško objasniti što mu je zapravo bio zadatak u toj Vladi. Jednostavnije je objasniti kako je Marić do ministarskog mjesta došao. Naime, ministarstvo državne imovine stvoreno je u studenom 2016. godine, kada je premijer Andrej Plenković sastavljao Vladu nakon pobjede na izvanrednim izborima. U prvim nacrtima nove vlade tog ministarstva nije bilo, pa je Goran Marić dobio ministarsko mjesto bez portfelja. To ga je, čini se, prilično uzrujalo, pa je počeo gundžati o napuštanju Vlade i povratku u Sabor. U jednom trenutku se čak pisalo da je podnio ostavku, na što mu je novopečeni premijer brzo izmislio posao, time zaokruživši svoju Vladu na 20 ministarstava.

Na stranicama Ministarstva državne imovine zadatci te institucije opisani su u dvadesetak točaka. Sažeto, to Ministarstvo postoji kako bi izrađivalo Strategije i Godišnje planove upravljanja državnom imovinom, zatim kako bi Vladi predlagalo članove skupština, nadzornih odbora i trgovačkih društava u državnim tvrtkama te kako bi te ljude stručno osposobljavalo, da bi Vladi predlagalo kako raspolagati dionicama i poslovnim udjelima u pravnim osobama, te kako bi se brinulo o nekretninama u vlasništvu RH.

Nevidljiva imovina trebala postati vidljiva

Kako je to onih davnih dana objašnjavao sam Marić, novo ministarstvo nastalo je od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). „Zbog važnosti tog resora DUUDI se transformira u ministarstvo koje će objediniti sve što obuhvaća imovinu. Imamo puno vidljive i nevidljive imovine nastojat ćemo da ta nevidljiva imovina ne bude nevidljiva. Državna imovina se više neće prodavati na telefonskim sjednicama Vlade”, trudio se Marić objasniti zašto je njegovo novo ministarstvo važan dodatak Vladi.

U nastojanjima da se državna imovina aktivira i počne donositi zaradu Marić se nije proslavio, čemu svjedoče podaci o punjenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2018. godinu. Pokazalo se da je ostvaren je iznenađujući suficit od 1,7 milijardi kuna, i to zahvaljujući prihodima od izvanproračunskih fondova, poput Hrvatskih voda, HAC-a i Fonda za zaštitu okoliša, te prihodima od doprinosa i trošarina. Suficit bi možda bio i veći da je Marićev resor bio malo uspješniji: po pisanju Jutarnjeg lista, najveći pobačaj zabilježili su prihodi i primici od imovine.

Kadroviranje po državnim tvrtkama

Kada se retrospektiva njegovog djelovanja stavi na papir, teško je steći dojam da je Ministarstvo državne imovine baš neophodno za funkcioniranje Vlade ili države. U trenutku kada se približavao polovici mandata, Marić je u jednoj izjavi tvrdio da će prihodi od državne imovine proračunu donijeti milijarde kuna prihoda. Takve najave djelovale su vrlo optimistično, posebno s obzirom na to da su već prve analize Marićevog rada, koje su se u hrvatskim medijima počele pojavljivati početkom 2017. godine, nisu bile blistave: pokazalo se kako se Ministarstvo državne imovine uglavnom bavi kadroviranjem po državnim tvrtkama.

U kadroviranju se Marićevo ministarstvo nije iskazalo dobro promišljenim izborima, pa je u siječnju 2017. godine nastala mini afera kada je na čelo Hrvatske lutrije instalirao Maria Musu, čovjeka kojeg je, pisao je Index, bivša Vlada iz te tvrtke otpustila zbog nesposobnosti. Nagađalo se i da Marić stoji iz izbora Marina Pucara na čelo Podravke, gdje je ovaj zamijenio Zvonimira Mršića, bivši SDP-ovog gradonačelnika Koprivnice, koji novi mandat predsjednika Uprave Podravke nije dobio usprkos solidnim rezultatima koje je prehrambena kompanija ostvarila pod njegovim vodstvom.

Nije našao nekretninu za predsjednicu

Nedugo nakon toga, ministra Marića je dopao neugodan zadatak da hrvatsku javnost obavijesti kako će predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prekršiti jedno od predizbornih obećanja. “Izvijestili smo predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović da Ministarstvo državne imovine u svojem portfelju ne raspolaže odgovarajućim kompleksom ili nekretninom koja bi po funkcionalnosti i svojim specifičnim značajkama mogla biti moguća zamjena sjedišta Ureda predsjednice Republike Hrvatske”, rekao je Marić, pa hrvatska predsjednica i dan danas stoluje na Pantovčaku.

Nakon nešto više od pola godine u Vladi Marić je medijima povjerio kako je osnivanje Ministarstva državne imovine bilo spas u zadnji čas. Objasnio je da u njegovom ministarstvu na rješavanje čeka 62 tisuće predmeta, te da nekoliko stotina novih stiže svaki tjedan. To je veliki problem, pričao je tada Marić, a za takvo gomilanje je, prema njemu, krivo bilo nepostojanje ministarstva koje bi upravljalo državnom imovinom.

Poklonio zemljište za Katolički centar

Spremnost da raskrči zatečeni nered Marić je demonstrirao je nedugo potom, kada je u ime RH Katoličkoj crkvi poklonio dio vojarne na Dračevcu u Splitu, vrijedan 84 milijuna kuna. Posebno je zabavno bilo opravdanje koje je ministar ponudio za takvu odluku, rekavši da darivanjem zemljišta za izgradnju Katoličkog odgojno-obrazovnog centra, Vlada i Ministarstvo državne imovine potvrđuju svoju filozofiju “da imovina treba služiti ljudima” i tim primjerom se potvrđuje “da je imovina Republike Hrvatske čuvarica života i budućnosti”.

S vremena na vrijeme Marić bi javnost razveselio informacijama o tome kako se nemarno upravlja državnom imovinom. Na primjer, registar državne imovine u više prilika opisao je kao nepotpun i netočan. Posebno su dojmljivi bili detalji o novootkrivenim nekretninama, pa je Marić tako u svibnju 2018. godine, više od 18 mjeseci nakon preuzimanja ministarstva, ispričao kako je pronašao hotel u središtu Pule koji je u državnom vlasništvu, ali nije tako evidentiran.

Jednako suludo zvuči i podatak o kampovima koje je Marić spomenuo istom prilikom, rekavši kako je u „državnom portfelju do sada bilo osam kampova, a onda smo ih našli još šest.” Marić je rekao i kako postoji velik broj državnih stanova u kojima žive bespravno useljeni stanari. Na kraju su njegove izjave, kojima se htio pohvaliti kako su se u njegovom ministarstvu prihvatili posla, pretvorile u tužnu ispovijed o neredu i neradu u upravljanju državnom imovinom, i to godinu i pol dana nakon što je odgovornost za nju preuzeo baš Marić.

Grandiozne najave i novi pokloni Crkvi

Ostatak mandata Marić je proveo najavljujući grandiozne planove prema kojima je neiskorištenu državnu imovinu planirao upotrijebiti za podizanje standarda i poticanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj, i, paralelno s tim, poklanjajući Crkvi državnu imovinu. Pokloni više nisu bili tako vrijedni kao u slučaju Dračevca, ali vrijedi zabilježiti kako je na prostoru križevačke vojarne za izgradnju svetišta svetog Marka Križevčanina donirao državno zemljište površine 27 tisuća metara četvornih, vrijedno oko 6,5 milijuna kuna.

Početkom svibnja ove godine dočekali smo pokretanje postupka protiv 1,500 osoba koje su bespravno koristile državnu imovinu, zbog čega je Hrvatska, prema Mariću, izgubila milijarde kuna. “Ima onih koji su po gradovima prodavali stanove, poslovne prostore i objekte na zemlji u vlasništvu države. To je jedna kaotična situacija. Po centru Zagreba su iznajmljivani poslovni prostori trećim osobama od onih koji nisu vlasnici. Zamislite kada netko ima mjesečnu zakupninu na jednom prostoru 70 tisuća kuna. I tako godinama. Sada taj prihod od 70 tisuća kuna ide Republici Hrvatskoj”, objasnio je ministar Marić. Ta se hvalevrijedna ali zakasnjela mjera ubrzo utopila u moru afera povezanih s nekretninama, koje su Mariću na kraju presudile.