Situacija oko poreznog USKOK-a, nakon svega, prilično je konfuzna, pokušali smo je pojednostaviti

Prilično neizvjesna sudbina tzv. poreznog USKOK-a mogla bi biti uzrok novih trzavica u Vladi HDZ-a i Mosta. Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara, kako je puni naziv tijela unutar Ministarstva financija, ne spominje se u prijedlogu Općeg poreznog zakona, koji je prošlog tjedna, poslan na usvajanje zastupnicima u Sabor.

Upravo to je potaknulo glasine kako je ministar Zdravko Marić zapravo odlučio ugasiti porezni USKOK. No, ministar je rekao kako će porezni USKOK staviti u okvire Porezne uprave. Dodao je i da će tako to tijelo dodatno ojačati.

Iz Mosta pak smatraju da će taj potez ugroziti neovisnost poreznog USKOK-a koji je dosad bio samostalni sektor u okviru Ministarstva financija, što znači da su čelnici istoga bili odgovorni direktno ministru. Slično razmišlja i bivši ministar i osnivač poreznog USKOK-a Boris Lalovac. Izvukli smo nekoliko najbitnijih trenutaka u cijeloj zavrzlami koja se stvorila oko poreznog USKOK-a, tijela koje je osnovano 2015. na preporuku Europske komisije i koje je razotkrilo porezne malverzacije od preko milijardu kuna, uključujući i one u kojima je sudjelovao Zdravko Mamić.

1. Osnovan na preporuku Europske komisije

Porezni USKOK početkom 2015. godine osnovan je na preporuku Europske komisije, s obzirom da je uočena potreba za specijaliziranim tijelom koje će pratiti nove trendove financijskog kriminala. Uoči početka njegovog rada, hrvatsko je izaslanstvo posjetilo i američku službu za borbu protiv poreznih prijevara IRS.

Najavljujući rad poreznog USKOK-a, komentirao je i bivši ministar financija Boris Lalovac u intervjuu za Telegram, u kojem je opisao smisao postojanja takve institucije: “Prate se organizirane skupine koje su iz inozemstva doslovno uletjele u naš gospodarski sustav. Takav oblik financijskog kriminala dobro je poznat u Europi. Organizirane skupine iz inozemstva otvaraju tvrtke u Hrvatskoj i onda se bave sustavnim izvlačenjem novca iz hrvatskog državnog proračuna. A to čine iskorištavanjem nedostataka europskog poreznog sustava. To je ono što se u žargonu naziva ‘kružnim prevarama’. Ti iznosi se mogu procijeniti na oko 5 milijardi kuna, i to samo u Hrvatskoj. Na razini EU to je gotovo 3 do 4 posto ukupnog BDP-a”.

2. O ukidanju se počelo pričati u travnju

Kada je u travnju ove godine Ana Dorić Škeva, dotadašnja načelnica Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara dala ostavku, krenule su informacije o mogućem potpunom ukidanju tog ureda. Uz njega, kako je Telegram tada pisao, planiralo se i ukidanje mobilnih carinskih jedinica, ali i ponovno osnivanje Državnog inspektorata.

Već tada se spekuliralo kako bi se Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara trebao priključiti ili Poreznoj upravi ili Državnom inspektoratu u kojem bi nastavili raditi i carinici iz mobilne jedinice. Prema prijedlogu porezne reforme, porezni USKOK sada će se uistinu priključiti Poreznoj upravi.

3. Marić tvrdi da će ojačati položaj poreznog USKOK-a

Na upit o sudbini poreznog USKOK-a ministar financija Zdravko Marić poručio je da se s prijedlogom porezne reforme porezni USKOK ne ukida nego jača i stavlja u okvire Porezne uprave, a njegova neovisnost i integritet ostaju sačuvani. Marić je poručio i kako se rad poreznog USKOK-a glorificira.

“Kao što ste vidjeli proteklih mjeseci, porezni USKOK radi, funkcionira, predviđen je i kroz ovih 15 zakonskih propisa, konkretno Zakona o poreznoj upravi. Bit će tu izmjena, u smislu sistematizacije, ali bit će još bolje pozicioniran i dodatno pojačan”, rekao je nedavno ministar Marić za Novu TV.

Marić je u izjavi novinarima rekao kako će porezni USKOK biti integralna ustrojstvena jedinica Porezne uprave čija će čelna osoba biti ujedno pomoćnik ravnatelja Porezne uprave. Marić je rekao da je zagovornik jednostavnih i transparentnih rješenja koja dižu kvalitetu usluge državne administracije te poručio da od cjelovite porezne reforme neće odustati.

4. Izričito protivljenje Mosta

Iz Mosta poručuju kako je reorganizacija prema kojoj bi se porezni USKOK pripojio Poreznoj upravi za njih neprihvatljiva. Saborski zastupnik Mosta Maro Kristić poručuje kako se nada da reakcija neće biti potrebna jer će se razgovorom nastojati stvari ostaviti onakvima kakve jesu.

“Za nas je reorganizacija u kojoj bi se služba pripojila Poreznoj upravi neprihvatljiva. Možda ministar Marić misli da će služba biti bolja, učinkovitija, ali da to nije tako, pokazuje nam iskustvo iz vremena dok se Porezna uprava bavila tim poslom. Porezni USKOK je bez greške riješio nekoliko vrlo ozbiljnih predmeta, što znači da ga se ne samo ne smije dirati, već ga treba dodatno kadrovski osnažiti te učiniti i još neovisnijim”, rekao je Kristić za Novi list. Kristić je u intervjuu koji je dao za N1 dodao i kako je ministar Marić Boži Petrovu obećao samostalnost poreznog USKOK-a. “Za to ćemo se boriti do kraja, ako treba podnijet ćemo i amandman”, rekao je Kristić.

Most se i prije nešto više od pola godine, kad se također pričalo o najavama pripajanja poreznog USKOK-a Poreznoj upravi, žestoko usprotivio tome, navodeći kako bi vraćanje u glomazni sustav Porezne uprave značilo smanjenje učinkovitosti rada i brzine postupanja. Kristić je i tada naglašavao kako je Most izričito protiv spomenute ideje.

5. No, čini se da je odluka već donesena

No, unatoč nezadovoljstvu Mosta, premijer Andrej Plenković u subotu je potvrdio da će porezni USKOK nastaviti raditi u sustavu Porezne uprave. “On je dio sustava Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija, i nastavit će s radom”, rekao je Plenković na upit o daljnjem ukidanju tijela.

Ministar Marić je, pak, na upit kako će reagirati na amandmane koje sprema Most, rekao kako željno iščekuje raspravu. Na pitanje što će biti ako Most ne podrži poreznu reformu u Saboru, kaže: “Vidjet ćemo. Neću spekulirati. Onda će netko morati objasniti javnosti zašto neće doći do poreznog rasterećenja poduzetnika, povećanja plaća i zašto neće doći do ukupnog efekta od ukupno dva milijarde kuna.”

6. Što stavljanje pod Poreznu upravu zapravo znači?

SDP-ov Lalovac bio je ministar u vrijeme kada je porezni USKOK osnovan. Kaže da je i Europska komisija sugerirala da porezni USKOK dobije status samostalnog sektora, odgovornog isključivo ministru. Smatra da će porezni USKOK kao dio Porezne uprave sigurno izgubiti svoju samostalnost. “Definitivno će izgubiti neovisnost u radu. Osim što će biti tako nisko u organizacijskoj strukturi, po meni je najveći ključ u tome što je to tijelo koje je dosad kontroliralo Poreznu upravu. Pokazali su se efikasnim jer im se kao samostalnom sektoru nitko nije mogao petljati u rad. Ministar ih nije smio pitati što rade, nije bilo političkog pritiska i upravo je to razlog zašto su postigli rezultate”, kaže Lalovac u razgovoru za Telegram.

Marićev tim navodno smatra da će se porezni USKOK stavljanjem pod Poreznu upravu udaljiti od politike i političkog utjecaja ministra, no Lalovac se nikako ne slaže s tim. “Upravo suprotno, više politika može imati utjecaja ako su oni svedeni na razinu činovnika. Ovako nije mogao utjecati na njihov rad nitko, ni ministar. 25 godina su bili unutar Porezne uprave, pa nisu ništa napravili. Ovakve službe su u nekim državama čak pod direktnom nadležnošću Ureda premijera. Od PDV prijevara se godišnje utaji navodno milijardu eura u Hrvatskoj. To je veliki problem i na razini Europske unije i razlog zašto ovakve jedinice imaju poseban status i uživaju posebnu zaštitu.”

Bivši ministar priznaje da ne vidi apsolutno nikakav razlog zašto se sada želi promijeniti status Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara. “Ne znam koji je razlog tome. Umjesto da se nadograđuje nešto što funkcionira, to se uporno, već drugi mandat, želi promijeniti”, kaže Lalovac.