Čini se da štedljive europske vlade imaju veće šanse na izborima (bez obzira na nezadovoljstvo građana)

Sve europske vlade koje su prihvatile ili provele nepopularne mjere štednje pod pritiskom EU i MMF-a imaju velike izglede da budu ponovno izabrane u mjesecima koji dolaze ili da ostanu najjača politička snaga u zemlji. Vladajuće stranke u Lisabonu, Dublinu i Madridu u anketama postižu sve bolje rezultate. To se može objasniti jačanjem gospodarskog rasta, najviše u Irskoj i Španjolskoj i sve izraženije u Portugalu, premda je nezaposlenost u tim trima zemljama i dalje visoka, a životni standard je pao.

Nervozni glasači očito radije igraju na sigurno, posebice nakon što su podnijeli stroge mjere štednje i povećanja poreza. Nepoznati oporbeni čelnici ne nude vjerodostojne alternative štednji. Političari eurozone možda su pronašli odgovor na problem ekonomske reforme, za koje je tadašnji luksemburški premijer Jean-Claude Juncker 2007. rekao: “Svi znamo što nam je činiti. Samo ne znamo kako da nas ponovno izaberu nakon što to učinimo”.

Cipras dokazao da se može

Grčki ljevičarski premijer Aleksis Cipras pokazao je uvjerljivom pobjedom 20. rujna da je moguće izvesti radikalan zaokret: pristati na stroge uvjete programa pomoći i ne izgubiti na izborima. Na britanskim izborima u svibnju konzervativci, koje predvodi premijer David Cameron, osvojili su apsolutnu većinu glasova unatoč petogodišnjim mjerama štednje.

Na nedavnim izborima u Portugalu, održanima 4. listopada, najviše je glasova (38,6 posto) ostvarila je vladajuća koalicija desnog centra premijera Pedra Passosa Coelha, koja je unatoč velikim štrajkovima provela stroge mjere štednje. Portugalci su bili podvrgnuti neviđenim mjerama povećanja poreza i rezanja plaća, što je naposljetku rezultiralo povećanim rastom i smanjenjem nezaposlenosti.

I španjolski premijer bi mogao ostati na vlasti

Španjolska Narodna stranka premijera Mariana Rajoya povećala je vodstvo u odnosu na oporbene socijaliste za oko šest posto i na sljedećim izborima, koji će se održati 20. prosinca, mogla bi osvojiti nešto manje od 30 posto glasova. Međutim, brojni politički analitičari očekuju da će Rajoy uspjeti formirati manjinsku vladu, dok će socijalistički čelnik Pedro Sanchez teško pronaći prikladne koalicijske partnere. Nedavna sigurna pobjeda katalonskih separatista na regionalnim izborima mogla bi mu također ići u prilog, jer bi mogla izazvati kontrareakciju protivnika cijepanja Španjolske.

Irsko gospodarstvo trebalo bi ove godine rasti gotovo 6 posto, brže nego bilo koje drugo u Europskoj Uniji. Zbog toga raste potpora stranci desnog centra premijera Ende Kennyja, dok lijevi i euroskeptični Sinn Fein gubi potporu, a Fianna Fail (desni centar) stoji na mjestu. Kenny i njegovi koalicijski partneri laburisti (lijevi centar) namjeravaju zajedno ostati na vlasti i kampanju će temeljiti na poruci da će jamčiti gospodarsku stabilnost. On također najavljuje nove porezne olakšice i povećanje javne potrošnje. Međutim, jedina zemlja u Europskoj uniji koja je izbjegla krizu mogla bi kazniti relativno uspješnu vladu desnog centra i potkraj mjeseca izabrati fiskalno manje strogu stranku.