Europska komisija nezadovoljna odlukom Vlade o smanjenju zateznih kamata
U neformalnim kontaktima činovnici EU-a pokazali su razočarenje novim Zakonom
Predstavnici Europske komisije, u neformalnim kontaktima s hrvatskim dužnosnicima, pokazali su proteklih dana stanovito nezadovoljstvo novim zakonskim okvirima Vlade kojima se reguliraju odnosni hrvatskih banaka i njihovih klijenata. To se, prije svega odnosi, na nove izmjene Zakona o obaveznim odnosima, koji je u javnosti srdačno dočekan, a gdje je Vlada snizila zateznu kamatnu stopu za 4 posto. Podsjetimo, ta je kamata bila jedna od najviših u Europi.
Jedinstveno rješenje
U razgovorima s našim sugovornicima doznali smo da je Europska komisija preporučila da se pitanja kamata riješe u jedinstvenom zakonskom paketu što je Vlada pokušala napraviti. Taj stav Bruxelles je sugerirao nakon snažnog i dugotrajnog lobiranja predstavnika država EU-a. Prije svega Italije i Austrije, koje su vlasnice najvećih banka u Hrvatskoj. U taj proces uloženo je dosta napora. Čini se da je to ohrabrilo i Hrvatsku udrugu banka koja je jučer najavila da će Zagreb prijaviti Komisji zbog smanjenja zatezne kamate te posljedica koje će to imati na druge ugovorne odnose banka i klijenata.
Vlada je banke, posljednjih mjeseci, stavila pod jaki pritisak zbog paketa zakona koji bi trebali osigurati lakše preživljavanje građanima s financijskim problemima. Banke, prirodno, žele zaštiti svoje interese i sukob je, pogotovo posljednjih tjedana, sve žešći.
Bitka zbog ugovorne kamate
U pozadini sukoba oko zakona koji smanjuje zatezne kamate stoji zabrinutost utjecajnih bankarskih krugova jer ono za sobom povlači i spuštanje ugovornih kamata. To je, primjerice, kamata na dopušteni minus na tekućim računima, kartičnih i ostalih potrošačkih kredita čije su najveće dopuštene kamate među najnižima u Europi. Bankama je sporno da se uspostavlja poveznica između zatezne i ugovorne kamate jer toga, kažu, nema nigdje u Europi.
Vladi, tvrdi jedan o sugovornika Telegrama.hr, odgovara da ih Europska komisija ‘napada’ u izbornoj godini zbog niza zakona koji olakšavaju situaciju ljudima s ozbiljnim financijskim teškoćama. Pogotovo jer se i hrvatska politička oporba ne može odlučiti na koji način da javno progovori o ovom problemu.