Čini se da ipak neće biti besplatnog obroka za sve. U Dubrovniku, primjerice, nema tko kuhati, u Rijeci neki nemaju kuhinju

Dio škola ima problem i s preskupom hranom

18.03.2016., Bjelovar - Skolska prehrana. Juha, spageti bolonjez, kupus salata. Photo: Damir Spehar/PIXSELL
FOTO: Damir Spehar/PIXSELL/Ilustracija

Za manje od dva tjedna, početkom drugog školskog polugodišta, u osnovnim školama trebao bi započeti Vladin projekt uvođenja besplatnih obroka za sve učenike. Njih je oko 311.000, a Vlada je za to u proračunu predvidjela 544,2 milijuna kuna.

Otkako se najavljivao početak provođenja ovog projekta u školama diljem zemlje stizala su upozorenja kako nisu svi spremni za to, pa tako neke škole probleme imaju s premalim kuhinjama, neke ih nemaju uopće, a problem je i s nedostatkom osoblja. Kako piše Novi list, dio riječkih škola nema uopće predodžbu kako će i što dijeliti učenicima za obroke, kao ni gdje će to raditi i tko će to raditi.

Iz ministarstva nema uputa

Nedostaje i Odluka o kriterijima i načinu sufinanciranja, odnosno financiranja troškova prehrane učenika osnovne škole koju je trebala donijeti Vlada te upute o postupanju resornog ministarstva. Grad Rijeka, osnivač škola, kaže da je to glavna kočnica zbog koje su škole nespremne za uvođenje besplatnih obroka.

“Spomenuta Odluka i upute će, vjerujemo, detaljnije razraditi način organizacije i provedbe ovog projekta. U ovom trenutku svaka osnovnoškolska ustanova kojoj je osnivač Grad Rijeka omogućava svim učenicima koji to žele uslugu organizirane školske prehrane putem koje učenici imaju osiguran jedan do tri obroka”, kažu u Gradu.

I dok su neki gradovi i županije spremni za uvođenje besplatnih obroka, poput Varaždinske i Karlovačke, neke su sredine potpuno nespremne, napominje i predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević.

Ne žele svi učenici topli obrok

“Tu se prije svega radi o dalmatinskim školama i velikom broju zagrebačkih škola. Postoji niz problema. Škole nemaju kuhinju, nemaju blagovaonice, ali ni potrebni kadar. Imamo primjer Dubrovnika, gdje je nemoguće naći kuhara jer nitko neće raditi u školi kada u sezoni može zaraditi daleko više. Dubrovačke škole za prehranu koriste catering i dnevni obrok košta 35 kuna. Slična situacija je u Istri, gdje obrok košta 15 do 18 kuna, a primjerice u Slavoniji je to 6 kuna”, objašnjava Mirosavljević.

Nemaju ni sve škole iste uvjete, pa će u nekima djeca dobivati besplatni topli obrok, a u drugima samo mliječni. Neke škole, kako se već ranije spominjalo, nemaju ni kuhinje ni blagovaonice, a pitanje je i kada će taj obrok biti poslužen.

“U velikim školama nemoguće je poslužiti obroke za vrijeme samo jednog odmora. Dakle, morat će se uvesti dva odmora. To je posebno problem u školama koje rade u dvije smjene. Postoji i problem malih otočnih škola gdje dobavljači za svega nekoliko učenika neće željeti dostavljati namirnice jer im se ne isplati”, nabraja Mirosavljević te dodaje da ne žele ni sva djeca jesti kuhani obrok pa će radije donijeti sendviče od kuće.

Morat će jesti u učionicama

Ministarstvo je, govori, problem organizacije prebacilo na osnivače. Ravnatelji upozoravaju da je 10 kuna po učeniku, koliko je Vlada predvidjela sufinanciranja za nabavu namirnica, premalo. Upitno je koliko će taj iznos osigurati kvalitetan obrok za djecu.

“Za taj iznos topli obrok ne dolazi u obzir, a i sendvič je pod znakom pitanja. Trenutačno kontaktiramo s dobavljačima i još uvijek prikupljamo cijene. Pozdravljamo odluku da svako dijete ima pravo na besplatan obrok, ali samo da to ne bude odluka radi odluke. Nemaju sve škole iste uvjete, školama nedostaje prostora i osoblja. Većina će nas se morati reorganizirati”, govori ravnatelj Osnovne škole Pehlin Željko Šimunić. Kaže da nedostaje i kadra, a i prostora. Njegovi će učenici, kaže, morati jesti u učionicama.

Ministarstvo: Bit će na vrijeme

“Sve je palo na ravnatelje, a od Ministarstva nisu došle nikakve upute. Očito ne znaju u kakvim se sve situacijama nalaze škole”, rekao je. Novi list spominje i da svega tri osnovne škole u Rijeci imaju vlastite kuhinje, a do o ujednačavanja svih infrastrukturnih uvjeta u školama trebalo bi doći tek 2027./2028. školske godine.

Što se tiče Ministarstva, oni ne vide ništa sporno što još nisu usvojili odluku o sufinanciranju jer će formalno biti usvojena ovaj tjedan, a tada će se donijeti i upute. Prema očekivanjima Ministarstva, piše Novi list, osnivači su trebali na isti način komunicirati s ravnateljima škola kojima su vlasnici i osnivači.