Kraj tajnog glasanja: Doznali smo kako se mijenja način izbora sudaca
Predsjednici sudova i suci birat će se ubuduće pred javnošću
Čini se da je odzvonilo tajnom imenovanju sudaca što je godinama izazivalo nedoumice u javnosti, a često i zgražanja u sudačkim redovima.
Naime, predsjednik Državnog sudbenog vijeća, sudac Vrhovnog suda RH Željko Šarić zatražio je da se izmjeni poslovnik DSV-a i omogući javno glasanje o predsjednicima sudova i sucima. Evo čime to objašnjava.
Glasanje tajno, odluke javne
– Postupci imenovanja predsjednika sudova i sudaca sastoje se, između ostalog, od vijećanja i glasovanja, a prema odredbi članka 10. stavak. 6. Poslovnika DSV-a, dio sjednice na kojem se vijeća i glasuje održava se bez prisustva javnosti. Odluke Vijeća ipak se objavljuju javno.
Tijekom vijećanja raspravlja se o pitanjima koja su na dnevnom redu, uz razmjenu mišljenja članova DSV-a. Razmjenjuju se mišljenja o tome kako treba shvatiti određene probleme i kakvu bi odluku trebalo donijeti. U toj fazi postupka iznose se činjenice koje se odnose na rad kandidata, te ostale činjenice mjerodavne za odlučivanje. Glasovanje je konačno i određeno izjašnjavanje za ili protiv određenih kandidata, objašnjava nam proceduru sudac Šarić napominjući kako se tijekom vijećanja, barem prema dosadašnjem iskustvu, ne iznose podaci koji bi trebali biti posebno zaštićeni.
Nije potrebno uskraćivati informacije
– Ocjenjujem da zbog toga nije potrebno javnost isključivati iz dijela sjednice na kojoj se provodi vijećanje i glasovanje. Također smatram da javnosti nije potrebno uskratiti informacije o tome za koje kandidate su glasovali pojedini članovi DSV-a jer je za pretpostaviti da svaki član DSV-a odlučuje savjesno i odgovorno.
Dakle, nema uvjerljivih razloga zbog kojih bi trebalo isključiti javnost i uskratiti joj podatke koji se iznose tijekom vijećanja i glasovanja. Stoga nema ni razloga da se isključuje javnost iz onog dijela sjednice na kojem se provodi vijećanje i glasovanje.
Tendenciozno izvještavanje o DSV-u
Mislim da bi ova izmjena o otvaranju za javnost dijela sjednice na kojem se provodi vijećanje i glasovanje, omogućila potpuniji i pravilniji uvid u rad DSV-a, te bi se na taj način smanjio prostor za proizvoljno i tendenciozno informiranje o radu DSV-a kao i problemima sudstva u cjelini, naglašava sudac Šarić primjećujući kako Poslovnikom nije propisana mogućnost da se članovi DSV-a koji nisu suglasni s odlukom većine, javnim pismenim izjašnjavanjem distanciraju od odluke donesene propisanom većinom glasova. Istovremeno takva mogućnost postoji u kaznenom postupku, a slično je i u parničnom postupku.
– U kolektivnom odlučivanju pitanje je kolegijalnog morala da se članu kolektiva, u ovom slučaju članu DSV-a, koji u konkretnim slučajevima ne prihvaća prosudbe i zaključke većine, omogući javno distanciranje od odluke većine, a očito je i to da bi takva mogućnost doprinijela potpunijem informiranju javnosti u pogledu odgovornosti pojedinih članova DSV-a za konkretne odluke, argumentira svoj prijedlog sudac Šarić uvjeren da bi izmjena Poslovnika, kojom bi se članovima DSV-a omogućilo iznošenje odvojenog mišljenja, doprinijela kvalitetnijem i transparentnijem radu Vijeća.
– Raspravljanje i odlučivanje o ovim prijedlozima bilo je predviđeno za sjednicu koja je održana 1. listopada 2015., međutim, s obzirom da je zaključeno da je potrebno razmotriti i druge moguće izmjene i dopune Poslovnika, odlučeno je da će se i o prijedlozima predsjednika Vijeća raspravljati na jednoj od sjednica u mjesecu listopadu 2015., rekao nam je za kraj sudac Šarić.
