Kiša koja nesmiljeno pada po Zagrebu neviđeno je zabavlja. Dok ljudi, uključujući njenu mamu, užurbano hodaju pod kišobranima, ona iskreno uživa špartajući po mokrom asfaltu i lokvicama vode, dok joj raskopčana crvena jaknica vijori poput plašta. Ima možda tri-četiri godine. Kiša koja po njoj pada joj je, kao uostalom i skoro svaki izlazak vani, ultimativna avantura.
Dva kata iznad, uz tekst koji upravo nastaje, otvoreno je i priopćenje HŽ Infrastrukture. O nesreći na pruzi pored Ludbrega, u kojoj je, uz 27-godišnju vozačicu poginulo dvoje četverogodišnje djece. Birokratski cinizam koji se iz njega sliva, ziheraški i bezbojni pokušaj pranja ruku od najmanjeg trunka odgovornosti, izaziva intenzivnu mučninu u želucu.
Sve po zakonu. Shit happens
“Svi željezničko-cestovni i pješački prijelazi na željezničkoj mreži u Republici Hrvatskoj osigurani na jedan od zakonom propisanih načina bilo da je riječ o prijelazima osiguranim prometnim znakovima, svjetlosno-zvučnom signalizacijom ili polubranicima”, kaže se u priopćenju HŽ Infrastrukture o nesreći u kojoj je zdrobljeno troje, a uništeno mnogo više života.
Sve je po zakonu. Onda dobro. Shit happens. Evo, po zakonu je bilo (valjda, jer još uvijek možemo vjerovati samo na riječ) i kad je HERA dala dozvolu za trgovinu plinom tvrtki s jednim zaposlenim, koju je primao lukrativnih 1.219 kuna mjesečno. Da, onoj tvrtki.
Manje osigurani prijelazi su – sigurniji
Ali, ne staje HŽ Infrastruktura samo na hladnoj činjenici da je sve po zakonu, po zakonu netko, uostalom, umre na pruzi, a netko okrene milijardu kuna. U svom odgovoru poslali su i statistiku o umrlima na željezničko-cestovnim prijelazima od 2016. do 2021. godine. Na prijelazima osiguranim zvučnim i svjetlosnim uređajima, tako ispada, život je u tih pet godina izgubilo više ljudi (20) nego na ovima na kojima na prugu upozorava tek prometni znak (11).
Nije, želi se reći, problem u njima, koji su zaduženi za osiguranje željezničke infrastrukture. Eto, ljudi ginu pod vlakovima još više ako im bliješti semafor i zvoni alarmno zvono, nego kad je pred njima samo prometni znak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski vozači nisu normalni
Očito da je problem u vozačima, jer HŽ infrastruktura u priopćenju donosi i drugu tablicu, po kojoj su samo lani polomljene 402 rampe (koje obično prate svjetlosnu i zvučnu signalizaciju na prijelazima). Ima i procjena štete: 0,46 milijuna kuna. Dakle, hrvatski vozači nisu baš normalni.
Prelazak pruge kroz spuštenu rampu je riskiranje života, a evo, statistika pokazuje da je ionako više ljudi poginulo tamo gdje prugu najavljuje samo prometni znak. U užasnoj nesreći koja se dogodila, čita se između svakog retka priopćenja HŽ Infrastrukture, naše krivnje nema ni najmanje.
‘Crne točke’ na željezničkoj mreži
Sasvim moguće. Shit happens. Samo, u ovako užasnoj situaciji poentirati na statistikama koje, kao, govore da ionako više ljudi pogine kad su pružni prijelazi zaštićeni modernijim uređajima, cinizam je na razini onog da se novac za izgradnju rampe spremi u džep i zaključi kako je Andrijin križ ionako dovoljno upozorenje vozačima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naime, u ovoj zemlji je upravo na javnom savjetovanju dokument koji se zove Strategija razvoja željezničkog sustava RH od 2022.-2030. godine,, a koji se sastavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Tamo piše kako u Hrvatskoj postoji ukupno 1520 željezničko-cestovnih prijelaza, a njih 63 posto je osigurano samo cestovnim prometnim znakovima – kao ovaj nesretni pored Ludbrega.
Piše i da se na takvim mjestima događa ukupno 60 posto svih prometnih nesreća na cestovnim prijelazima pruga. “Takvi prijelazi su kritične, tzv. ‘crne točke’ na željezničkoj mreži jer upravo na njima dolazi do većine željezničkih prometnih nesreća, nerijetko s ljudskim žrtvama, odnosno smrtnim posljedicama”, kaže se u Strategiji.
Milijuni iz EU fondova
A “crne točke”, je li, valja i sanirati. Iako se to ne bi zaključilo iz jučerašnjeg priopćenja, HŽ Infrastruktura se voli pohvaliti kad dobije novac za takav posao. U siječnju prošle godine tako su veselo priopćili da su dobili 167 milijuna kuna iz EU fondova za projekt osiguranja i modernizacija 94 željezničko-cestovna prijelaza.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Projektom će se izvesti radovi i opremanje svih prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za siguran tijek prometa koriste svjetlosne signale u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok će se na 79 željezničko-cestovnih prijelaza, uz navedene uređaje, ugraditi polubranici”.
Od 884 ostat će samo jedan
Ima toga i još. Resorno ministarstvo je prije nekoliko godina donijelo Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje 2018.-2022. godine. U njemu se nalaze dvije tablice. Prva je precizan popis svih prijelaza i vrste signalizacije kojima su označeni. Onih ispred kojih je tek prometni znak nabrojano je ukupno 884.
U drugoj tablici se opet popisuju svi željezničko-cestovni prijelazi, samo ovaj put s konačnim tehničkim rješenjima – koja će se realizirati kad za njih bude novaca. Od tih 884 osiguranih samo prometnom znakom, onih kakvi su, sudeći po današnjem priopćenju HŽ Infrastrukture manje opasni po život, ostao bi samo jedan jedini prijelaz. Jedan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kiša opet pojačava. Kao i mučnina.
Cinična opravdanja naših birokrata kad netko pogine su uobičajena, ali ovo što je napravila HŽ Infrastruktura - šokira
Sve je po zakonu, a ionako gine više ljudi tamo gdje su prijelazi bolje osigurani - sukus je nestvarne reakcije državne firme
U ovakvoj tragediji poentirati na statistikama koje, kao, govore da ionako više ljudi pogine kad su pružni prijelazi zaštićeni modernijim uređajima, cinizam je na razini onog da se novac za izgradnju rampe spremi u džep. A tu su, uostalom, i Vladine strategije i EU novci za - modernizaciju prijelaza
Kiša koja nesmiljeno pada po Zagrebu neviđeno je zabavlja. Dok ljudi, uključujući njenu mamu, užurbano hodaju pod kišobranima, ona iskreno uživa špartajući po mokrom asfaltu i lokvicama vode, dok joj raskopčana crvena jaknica vijori poput plašta. Ima možda tri-četiri godine. Kiša koja po njoj pada joj je, kao uostalom i skoro svaki izlazak vani, ultimativna avantura.
Dva kata iznad, uz tekst koji upravo nastaje, otvoreno je i priopćenje HŽ Infrastrukture. O nesreći na pruzi pored Ludbrega, u kojoj je, uz 27-godišnju vozačicu poginulo dvoje četverogodišnje djece. Birokratski cinizam koji se iz njega sliva, ziheraški i bezbojni pokušaj pranja ruku od najmanjeg trunka odgovornosti, izaziva intenzivnu mučninu u želucu.
Sve po zakonu. Shit happens
“Svi željezničko-cestovni i pješački prijelazi na željezničkoj mreži u Republici Hrvatskoj osigurani na jedan od zakonom propisanih načina bilo da je riječ o prijelazima osiguranim prometnim znakovima, svjetlosno-zvučnom signalizacijom ili polubranicima”, kaže se u priopćenju HŽ Infrastrukture o nesreći u kojoj je zdrobljeno troje, a uništeno mnogo više života.
Sve je po zakonu. Onda dobro. Shit happens. Evo, po zakonu je bilo (valjda, jer još uvijek možemo vjerovati samo na riječ) i kad je HERA dala dozvolu za trgovinu plinom tvrtki s jednim zaposlenim, koju je primao lukrativnih 1.219 kuna mjesečno. Da, onoj tvrtki.
Manje osigurani prijelazi su – sigurniji
Ali, ne staje HŽ Infrastruktura samo na hladnoj činjenici da je sve po zakonu, po zakonu netko, uostalom, umre na pruzi, a netko okrene milijardu kuna. U svom odgovoru poslali su i statistiku o umrlima na željezničko-cestovnim prijelazima od 2016. do 2021. godine. Na prijelazima osiguranim zvučnim i svjetlosnim uređajima, tako ispada, život je u tih pet godina izgubilo više ljudi (20) nego na ovima na kojima na prugu upozorava tek prometni znak (11).
Nije, želi se reći, problem u njima, koji su zaduženi za osiguranje željezničke infrastrukture. Eto, ljudi ginu pod vlakovima još više ako im bliješti semafor i zvoni alarmno zvono, nego kad je pred njima samo prometni znak.
Hrvatski vozači nisu normalni
Očito da je problem u vozačima, jer HŽ infrastruktura u priopćenju donosi i drugu tablicu, po kojoj su samo lani polomljene 402 rampe (koje obično prate svjetlosnu i zvučnu signalizaciju na prijelazima). Ima i procjena štete: 0,46 milijuna kuna. Dakle, hrvatski vozači nisu baš normalni.
Prelazak pruge kroz spuštenu rampu je riskiranje života, a evo, statistika pokazuje da je ionako više ljudi poginulo tamo gdje prugu najavljuje samo prometni znak. U užasnoj nesreći koja se dogodila, čita se između svakog retka priopćenja HŽ Infrastrukture, naše krivnje nema ni najmanje.
‘Crne točke’ na željezničkoj mreži
Sasvim moguće. Shit happens. Samo, u ovako užasnoj situaciji poentirati na statistikama koje, kao, govore da ionako više ljudi pogine kad su pružni prijelazi zaštićeni modernijim uređajima, cinizam je na razini onog da se novac za izgradnju rampe spremi u džep i zaključi kako je Andrijin križ ionako dovoljno upozorenje vozačima.
Naime, u ovoj zemlji je upravo na javnom savjetovanju dokument koji se zove Strategija razvoja željezničkog sustava RH od 2022.-2030. godine,, a koji se sastavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Tamo piše kako u Hrvatskoj postoji ukupno 1520 željezničko-cestovnih prijelaza, a njih 63 posto je osigurano samo cestovnim prometnim znakovima – kao ovaj nesretni pored Ludbrega.
Piše i da se na takvim mjestima događa ukupno 60 posto svih prometnih nesreća na cestovnim prijelazima pruga. “Takvi prijelazi su kritične, tzv. ‘crne točke’ na željezničkoj mreži jer upravo na njima dolazi do većine željezničkih prometnih nesreća, nerijetko s ljudskim žrtvama, odnosno smrtnim posljedicama”, kaže se u Strategiji.
Milijuni iz EU fondova
A “crne točke”, je li, valja i sanirati. Iako se to ne bi zaključilo iz jučerašnjeg priopćenja, HŽ Infrastruktura se voli pohvaliti kad dobije novac za takav posao. U siječnju prošle godine tako su veselo priopćili da su dobili 167 milijuna kuna iz EU fondova za projekt osiguranja i modernizacija 94 željezničko-cestovna prijelaza.
“Projektom će se izvesti radovi i opremanje svih prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za siguran tijek prometa koriste svjetlosne signale u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok će se na 79 željezničko-cestovnih prijelaza, uz navedene uređaje, ugraditi polubranici”.
Od 884 ostat će samo jedan
Ima toga i još. Resorno ministarstvo je prije nekoliko godina donijelo Program rješavanja željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje 2018.-2022. godine. U njemu se nalaze dvije tablice. Prva je precizan popis svih prijelaza i vrste signalizacije kojima su označeni. Onih ispred kojih je tek prometni znak nabrojano je ukupno 884.
U drugoj tablici se opet popisuju svi željezničko-cestovni prijelazi, samo ovaj put s konačnim tehničkim rješenjima – koja će se realizirati kad za njih bude novaca. Od tih 884 osiguranih samo prometnom znakom, onih kakvi su, sudeći po današnjem priopćenju HŽ Infrastrukture manje opasni po život, ostao bi samo jedan jedini prijelaz. Jedan.
Kiša opet pojačava. Kao i mučnina.