Nekad je nužno odabrati stranu

Članovi sudskog vijeća ne smiju imati veze s politikom. Ipak, svima su nam nekako promakli ovi u Brodu

Pronašli smo nekoliko sudaca porotnika koji su bili u strankama i na političkim funkcijama dok su sudili

Glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić i predsjednik Županijskog suda u Slavonskom Brodu Mirko Svirčević ovih su dana zaprimili zahtjev za zaštitu zakonitosti, odnosno obnovu postupka, koje im je uputio Jerko Zovak. Takvih zahtjeva, zacijelo, na stolovima glavnog državnog odvjetnika i predsjednika županijskih sudova ne nedostaje, no ovaj je, uistinu, više nego zanimljiv.

Jerko Zovak trenutno je na izdržavanju jednogodišnje zatvorske kazne u Kaznionici u Požegi. Široj javnosti postao je poznat u vrijeme dok je kao član Glavnog odbora SDP-a napisao novi statut SDP-a i pojavio se kao protukandidat Ivici Račanu na unutarstranačkim izborima 2000. godine. Kasnije, nakon što je napustio SDP, 2004. osnovao je stranku Hrvatskih socijaldemokrata, koja se u međuvremenu ugasila. Riječ je, dakle, o osobi lijevog političkog svjetonazora. Ove natuknice iz njegovog životopisa važne su za razumijevanje naše priče.

Zovak, naime, tvrdi da se protiv njega vodio montirani politički proces, što je uobičajena floskula za kojom posežu mnogi, pa su je tako, našavši se iza rešetaka, koristili i Ivo Sanader, Zdravko Mamić ili Branimir Glavaš. No, Zovak za svoju tvrdnju o političkom procesu nudi i vrlo ozbiljne argumente.

Suci porotnici ne smiju biti članovi stranaka

Zakonom o sudovima propisano je kako ”sudac ne smije biti član političke stranke, niti se baviti političkom djelatnošću”, a isto vrijedi i za suce porotnike. Glas sudaca porotnika kod izricanja presude jednako je važan kao i glas suca profesionalca (predsjednika sudskog vijeća), pa njihova uloga u sudskom postupku nipošto nije formalna. U sudskom vijeću na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu koje je presudilo Zovaku, suci porotnici bili su Zlata Pongračić i Ivan Kuzmić.

Oboje, i Pongračić i Kuzmić bili su, u vrijeme dok je sudski postupak protiv Zovaka trajao, članovi političkih stranaka, odnosno bavili su se političkom djelatnošću. Zlata Pongračić tako je bila članica Hrvatske stranke prava, a potom članica HSP dr. Ante Starčević, a Ivan Kuzmić član HDZ-a. Također, Pongračić je, istodobno obnašajući funkciju porotnika bila i vijećnica u Mjesnom odboru Plavo Polje, a potom i vijećnica u Gradskom vijeću Slavonskog Broda! Kuzmić je pak, obnašao dužnost zamjenika načelnika Općine Oriovac, u Brodsko-posavskoj županiji!

Prekršeno temeljno ustavno načelo diobe vlasti

Ustav Republike Hrvatske na koji se Zovak također poziva u zahtjevu za obnovu postupka i zahtjevu za zaštitu zakonitosti kaže kako je ”u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu”, no porotnici koji su sjedili u sudskom vijeću istodobno su obnašali dužnosti koje potpadaju pod sudbenu i zakonodavnu, odnosno izvršnu vlast. Time je prekršeno temeljno ustavno načelo diobe vlasti.

A načelo trodiobe vlasti temeljna je vrijednost koja osigurava neovisnost i nepristranost svake grane vlasti. Cilj joj je spriječiti svako miješanje izvršne ili zakonodavne vlasti u sudbenu, a u konkretnom slučaju to je evidentno i teško prekršeno.

Zovak je redovito kritizirao HDZ

No, da upotrijebimo frazu iz mnogih reklamnih oglasa: ni to nije sve. Kao što smo rekli, Jerko Zovak bavio se političkom djelatnošću pa je uz navedeno svojedobno bio i SDP-ov vijećnik u Županijskoj skupštini Brodsko-posavskoj. Posljednjih desetak godina na lokalnom portalu objavio je niz tekstova u kojima je kritizirao rad političkih stranaka, osobito HDZ-a i HSP-a, dakle stranaka u kojima su aktivni članovi sudskog vijeća koje ga je osudilo.

”S obzirom na to da su osuđenik i članovi vijeća Zlata Pongračić i Ivan Kuzmić evidentno osobe različitih ideoloških stajališta i pripadnici dijametralno suprotnih političkih opcija, sasvim sigurno se kod osuđenika opravdano stvara bojazan i dojam da nije imao osigurano pravično suđenje, odnosno da postoji sumnja u (ne)pristranost članova sudskog vijeća u kaznenom postupku koji se protiv njega vodio”, stoji u Zovakovom zahtjevu za obnovu postupka.

On, naime, sumnja kako su članovi sudskog vijeća, Pongračić i Kuzmić kao istovremeno članovi političkih stranaka koje su ”rivali” u odnosu na političku stranku čiji je on bio član, te kao članovi političkih stranaka čiji je rad javno kritizirao, nisu mogli biti u potpunosti nepristrani prilikom odlučivanja u kaznenom postupku protiv njega.

Praksa Europskog suda za ljudska prava

Poziva se pri tome i na praksu Europskog suda za ljudska prava u sličnim predmetima, na primjer slučaj Langborger protiv Švedske ili Holm protiv Švedske, kada je utvrđena povreda članka 6. Konvencije, pa su sumnje, zaključio je Europski sud za ljudska prava, u pristranost članova vijeća zbog različitih političkih opredjeljenja bile opravdane.

No, kako se uopće dogodilo da osobe, članovi političkih stranaka, koji uz to još i djeluju u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, poput Pongračić i Kuzmića, kao suci porotnici dospiju u sudsko vijeće? Hrvatski zakon to jasno brani, pa smo se za pojašnjenje obratili predsjedniku Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Mirku Svirčeviću, na čijem se sudu to dogodilo. Suce porotnike općinskih i županijskih sudova, naime, imenuje županijska skupština nakon pribavljenih prijedloga općinskog ili, gradskog vijeća, te sindikata, udruge poslodavaca ili gospodarske komore.

No, stoji u zakonu, ”prije imenovanja sudaca porotnika mora se pribaviti mišljenje odgovarajućeg suda o predloženim kandidatima”. Mišljenje predsjednika Županijskog suda u Slavonskom Brodu, o imenovanju dvoje spornih sudaca porotnika, zato je bilo itekako važno.

Pripadnost političkoj stranci izostavljena iz obrasca

U odgovoru na Telegramov upit, predsjednik slavonskobrodskoga Županijskog suda Mirko Svirčević, međutim poprilično relativizira ozbiljan problem. Priznajući kako suci i porotnici ”ne smiju biti članovi političkih stranaka, niti se baviti političkom djelatnošću”, Svirčević pere ruke sljedećom rečenicom: ”Da li i na koji način Županijska skupština provjerava jesu li kandidati za suce porotnike članovi koje političke stranke, ovom sudu nije poznato”. Svirčević u odgovoru Telegramu ni jednom riječju ne spominje kako je upravo njegov sud taj koji prije imenovanja sudaca porotnika o njima daje svoje mišljenje.

Prije nego prisegnu, suci porotnici daju pisanu izjavu o tome da nisu članovi političkih stranaka i da se ne bave političkom djelatnošću. U obrascu kojeg potpisuju budući suci porotnici Županijskog suda u Slavonskom Brodu, stoji kako izjavljuju da ”ispunjavaju sve zakonske uvjete za imenovanje na dužnost suca porotnika”, ali se eksplicite ne navodi članstvo u nekoj političkoj stranci i političko djelovanje.

U obrascima kakve ispunjavaju suci porotnici u Velikoj Gorici, pak, pripadnost političkoj stranci i političko djelovanje jasno su spomenuti. No, činjenica da to u obrascu za suce porotnike Županijskog suda u Slavonskom Brodu izrijekom ne piše, nikako ne oslobađa odgovornosti Zlatu Pongračić i Ivana Kuzmića, koji su izjavu potpisali, niti predsjednika tog suda, Mirka Svirčevića koji im je dao pozitivno mišljenje. Nepoznavanje zakona, nikoga, a naročiti suce porotnike, ne oslobađa odgovornosti.

Svirčević odbija poslati popis svih sudaca porotnika

Telegram ima saznanja da Pongračić i Kuzmić nisu bili jedini suci porotnici na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu koji su istodobno pripadali nekoj od političkih stranaka i aktivno politički djelovali.

Telegram je pribavio fotografiju na kojoj su svi suci porotnici imenovani 2016. godine, a uz predsjednika suda Svirčevića i predsjednika Županijske skupštine brodsko- posavske županije Peru Ćosića (inače saborskog zastupnika HDZ-a i predsjednika brodsko-posavskog ogranka HDZ-a) na slici su i Zlata Pongračić i Mile Perković, koji je također bio u sudskom vijeću u ponovljenom postupku protiv Zovaka, a koji je također član HDZ-a.

Predsjednik Županijskog suda, Svirčević, međutim, odbio nam je poslati popis svih sudaca porotnika, vjerojatno zbog krajnje neugodne situacije u kojoj se našao. Mnoge presude tada, kao i u slučaju Jerka Zovaka, mogle bi biti dovedene u pitanje.