CNN: Dvije trećine uhićenih u Minneapolisu, na kojima su policajci koristili opasan zahvat, bili su crnci
Podaci se temelje na policijskim izvješćima, od 2012. najmanje 58 ljudi ostalo je bez svijesti
Prema podacima koje je CNN prikupio iz policijskih izvješća u policijskoj postaji u Minneapolisu, od 2012. godine najmanje 58 ljudi ostalo je bez svijesti prilikom uhićenja. Svima njima policajci su koljenom, ili na neki drugi način, pritiskali vrat prilikom uhićenja. Ovakva sila od 2012. godine primijenjena je na 428 ljudi.
Podaci izvješća pokazuju da je gušenje upotrebljeno u prosjeku jednom tjedno. Inače, radi se o zahvatu koji je zabranjen u mnogim većim policijskim postajama diljem SAD-a. Posebno zabrinjavajuće je da su u 2/3 ovih slučajeva uhićivani Afroamerikanci, njih 280.
Nije dobro izveo zahvat
Zahvat, točnije, klečanje na vratu, koje je upotrijebio policajac Derek Chauvin na Georgeu Floydu, nije bio izveden pravilno. Naime, Chauvin je Floydu nekoliko minuta klečao na vratu i to dok je Floyd zapomagao i govorio da ne može disati. Ipak, tamošnja policija dozvoljava slične zahvate.
Prema pravilniku policijske postaje “policajci smiju pritisnuti jednu ili obje strane vrata osumnjičenika, rukom ili nogom, ali bez da primjenjuju pritisak direktno na dušnik i dišne puteve”. U pravilniku, koji je posljednji puta izmijenjen 2012. godine, stoji kako ovaj zahvat nije smrtonosan.
Slučaj je komentirao i Adam Bercovici, umirovljeni poručnika iz LA-a. “Nema razloga za primjenom tog zahvata osim ako niste u životnoj opasnosti. Koliko vidim po snimci taj policajac nije bio ni u kakvoj opasnosti. Izgleda mi mirno, toliko mirno, kao da jede sendvič, a ne kao da je u opasnosti”, rekao je.
Stručnjak o spomenutom zahvatu
CNN je razgovarao sa Sethom Stoughtonom, profesorom prava koji predaje na Sveučilištu u Južnoj Karolini te je napisao knjigu o prekomjernoj upotrebi policijske sile. Kako kaže, mnoge veće policijske postaje zabranile su pritiskanje vrata nakon prosvjeda 1960-ih. Drži kako bi i policija u Minneapolisu trebala zabraniti taj zahvat osim u slučajevima kada su policajci u životnoj opasnosti.
Stoughton je rekao i kako je ono što je Chauvin napravio Floydu bilo potpuno neprimjereno. “Kada se pravilno primjeni ovaj zahvat je relativno siguran. Problem je što ga policajci stvarno teško mogu pravilno primijeniti i ogroman je rizik da će to napraviti pogrešno”, tvrdi.
Od 2012. godine slični zahvati primijenjeni su na 104 bijelaca. Čak 33 ljudi od onih 58 koji su izgubili svijest tijekom ovih zahvata bili su Afroamerikanci, odnosno njih 57 posto, bijelaca je bilo 19. Georgea Floyda još uvijek nema u ovim izvješćima, a iz CNN-a nagađaju da je tako jer je istraga o njegovoj smrti još uvijek u tijeku. Inače, nalazi obdukcije pokazali su da je preminuo zbog gušenja.
Koristili su zahvate bez razloga?
U policijskom pravilniku navedene su dvije vrste zahvata na vratu. Postoji onaj zbog kojeg se osumnjičenik neće onesvijestiti i onaj kojem je cilj da ga se onesvijesti. Razlika je i jačini pritiska koju policajac primjenjuje na vrat osumnjičenika. Nijedan od ovih zahvata ne bi smio rezultirati smrću.
Ovi zahvati, a pogotovo ovaj koji bi trebao onesvijestiti čovjeka, trebali bi se koristiti samo ako se netko aktivno opire uhićenju. U izvješćima stoji kako su ovi zahvati, izgleda, primjenjivani bez opravdanih razloga. Najčešći razlog uhićenja u slučajevima kada je zahvat upotrebljen je to što se policajcima netko učinio sumnjiv. To se dogodilo u čak 83 slučaja od ukupno 428.
Najčešće opiranje zbog kojeg je ovaj zahvat primijenjen bilo je to što su se ljudi ukočili, u 162 od 428 slučaja. Dakle, nisu bili agresivni prema policajcima niti su se aktivno opirali uhićenju. Policajci su svejedno procijenili da je okej prikliještiti ih uz pod dok im pritišću vrat. Gotovo polovica uhićenih ozlijeđena je prilikom takvih zahvata.