Vlada uporno tvrdi da zabranjuju rad nedjeljom nakon nekakve ankete. Telegram je zamolio da nam je pošalju, kažu da ne mogu

Telegram je ministarstvu uputio jednostavan upit: da nam pošalju istraživanja javnog mnijenja na temu reguliranja rada nedjeljom. Kažu da ne mogu

Ministar obrane Mario Banožić nedavno je izazvao opće čuđenje kada se ispostavilo da ideju o ponovnom uvođenju vojnog roka pravda podrškom u online anketama. “Gotovo dvije trećine građana je za uvođenje obaveznog vojnog roka, pokazala su istraživanja”, uvjeravao je Banožić.

Dan kasnije ispalo je da se ministar referirao na ankete na portalima – koje mogu biti zabavne ili čak ukazati na neki trend, ali je nečuveno da bi se njima argumentirao bilo kakva službena politika, a kamoli takav, krucijalan potez kao što je ponovno uvođenje vojnog roka.

‘Većina građana je za zabranu’

Bitnu promjenu politike u svom resoru priprema i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Kao što je poznato, u ministarstvu koje vodi Tomislav Ćorić rade na izmjenama zakona kako bi zabranili rad trgovina nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini. Taj potez, uvjeravaju iz Vlade, podržava većina hrvatskih građana.

“Mi smo proteklih mjeseci vrlo temeljito radili na prijedlogu izmjene zakona o trgovini, proveli smo različite konzultacije i ankete. Većina hrvatskih građana je za to da se zabrani rad nedjeljom”, tvrdio je nedavno premijer Plenković. “Većina građana po anketama koje smo radili podupire neradnu nedjelju u trgovinama (…)”, objašnjavao je, pak, ministar Ćorić.

Telegram je stoga Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja uputio jednostavan upit: da nam pošalju istraživanja javnog mnijenja na temu reguliranja rada nedjeljom u trgovini koja su rađena za Ministarstvo u zadnje tri godine. A ako su ona dostupna na stranici Ministarstva, da nas upute na njih.

Ne mogu nam poslati anketu

Deset dana i dvije požurnice kasnije iz resora ministra Ćorića stiže doista nesvakidašnji odgovor – istraživanje nam, kažu, ne mogu poslati. “Cjelokupno istraživanje nismo u mogućnosti dostaviti, no možemo vam prenijeti glavne nalaze koji se tiču stavova građana o radu nedjeljom”, odgovaraju iz Ministarstva gospodarstva, ne objašnjavajući, međutim, što ih točno priječi da nam pošalju cijelo istraživanje.

Ako je Ministarstvo naručivalo ispitivanje javnog mnijenja na ovu temu, kako bi (i) time poduprlo Vladin plan da zabrani rad trgovina većinu nedjelja u godini, logično je da je anketa plaćena i da je plaćena javnim novcem. Zašto je onda Vlada, odnosno njezin resor ne bi dao na uvid javnosti? Nisu li, ustvari, to dužni napraviti?

Malo konkretnih postotaka

Istraživanje, koje nam iz nekog razloga iz Ćorićeva resora ‘nisu u mogućnosti dostaviti’, pokazuje, prema tvrdnjama Ministarstva, da građani podupiru zatvaranje trgovina nedjeljom. No, i u tom prenošenju “glavnih nalaza”, Ministarstvo je prilično nekonkretno

Nedjelja nije dan koji je ispunjen potrošačkim aktivnostima “za najveći broj građana”. Posao nedjeljom, i ako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, “nije prihvatljiv većini građana”. “Najveći broj građana” smatra da je rad nedjeljom jedna vrsta prisile nad zaposlenicima kao i jedna vrsta društvene devijacije. Tako Ministarstvo citira neke od glavnih nalaza.

Prenose tek dva konkretnija postotka: 82 posto ljudi, kažu, slaže se uglavnom ili u potpunosti s tvrdnjom da se ništa bitno neće dogoditi ako se trgovinama ukine rad nedjeljom te će ljudi trošiti isto kao i prije; 72 posto, dodaju, uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog Vlade da se normativno ograniči rad nedjeljom i blagdanima.

Iz Ministarstva bez objašnjenja

Nastavak maila podsjetio nas je pomalo na ministra Banožića. Pišu da je nedavno objavljeno istraživanje “i na N1 televiziji sa zaključkom da je velika većina građana za zabranu rada nedjeljom”. Nije, istina, riječ o online anketi na kakve se pozivao ministar obrane, ali se radi o predizbornom istraživanju u samo dva grada, Zagrebu i Splitu. Nas, međutim, zanima istraživanje koje je naručilo Ministarstvo.

Za tumačenje rezultata anketa bitno je i kada su rađene, na kojem uzorku, kako glase pitanja i tako dalje. Zato smo htjeli vidjeti cijelo istraživanje i zato smo se Ministarstvu obratili s dodatnim pitanjima, tražeći, među ostalim, i objašnjenje zašto nam ne mogu dostaviti cijelu anketu. Odgovori zasad nisu stigli.