Ćorićevo ministarstvo dva mjeseca izbjegava poslati sad već čuvenu anketu o radu nedjeljom. Konačno smo je dobili
Donosimo detalje ankete na koju se cijela Vlada uporno poziva, ali je nikome nisu pokazali. Dosad
Skoro dva mjeseca nakon što smo poslali prvi upit o anketi među građanima o radu trgovina nedjeljom, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Telegramu su konačno poslali istraživanje koje je za njih napravila agencija Ipsos u prosincu 2020. godine.
Još u svibnju, nakon što je iz Vlade najavljeno da će regulirati rad nedjeljom, Telegram je prvi put tražio od Ministarstva gospodarstva da nam pošalju cjelokupno istraživanje na koje su se u javnim nastupima povremeno pozivali Vladini dužnosnici.
Natezanje s Ministarstvom
O njemu je govorio premijer Andrej Plenković, anketu je spominjao resorni ministar Tomislav Ćorić, na nju se se i ovih dana pozivali HDZ-ovi dužnosnici, a neke rezultate iz tog istraživanja Vlada je citirala i u javnom savjetovanju o izmjenama zakona po kojima će trgovci smjeti raditi najviše 16 nedjelja godišnje.
Ali cijelo vrijeme iz Ministarstva su uporno odbijali poslati nam cijelo istraživanje. Tvrdili su da nam ga ne mogu poslati, da nam mogu prenijeti tek njegove glavne rezultate, pa su produljili i rokove da odgovore na naš zahtjev po Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Što je anketa ispitivala
Na taj su zadnji zahtjev odgovorili jučer. Poslali su nam 32 stranice anketnog istraživanja kojim su dosta naširoko ispitivani stavovi građana prema nedjelji i radu nedjeljom – ne samo što misle o Vladinoj namjeri da zakonom uredi to pitanje, nego i o niz drugih tema, povezanih s (neradnom) nedjeljom.
Primjerice, koliko uopće ispitanika ili njihovih bližnjih radi nedjeljom, kakve su kupovne navike građana, koliko često kupuju nedjeljom, kako najčešće provode nedjelju, a što propuštaju oni koji moraju tog dana na posao, jesu li im prihvatljivi poslovi na kojima se radi nedjeljom i utječe li na to visina plaće, odnosno satnice, kolika bi uopće trebala biti nedjeljna satnica i tako dalje.
Građani žele zakon, ali kakav?
Što se tiče Vladinih planova da izmijeni zakon, anketa je pokazala da ideju da se ograniči rad nedjeljom i blagdanima podržava više od dvije trećine ispitanika, i to 42 posto u potpunosti, a 29 posto uglavnom podržava.
Građani, dakle, u većini smatraju da treba mijenjati zakon, ali pitanje je na koji način. “(…)za razliku od postojanja potpore građana aktivnostima na izradi zakona, preferencije građana o tome kako bi konkretno trebao biti reguliran rad nedjeljom, izrazito su podijeljene”, pišu autori istraživanja.
Kako regulirati rad trgovina
Po 27 posto podrške dobile su dvije opcije. Prva, da sva prodajna mjesta, čak i kiosci, pekare, mali dućani, budu sasvim zatvorena. Druga, da sve trgovine budu zatvorene, osim benzinskih pumpi, kioska, pekara i malih dućana koji bi trebali raditi do podneva.
Nešto malo više ispitanika, 29 posto, misli da bi trgovci sami trebali birati hoće li i na koji način raditi nedjeljom. Upola manje, 14 posto, smatra da bi trgovine trebale birati samo jednu nedjelju mjesečno kada mogu raditi, uz izuzetak pumpi, kioska, pekara i malih dućana.
(Ne)prihvatljiv rad nedjeljom
Nadalje, istraživanjem je utvrđeno da 41 posto zaposlenih građana barem ponekad radi nedjeljom, a čak trećina svih obitelji ima najmanje jednog člana koji barem povremeno radi nedjeljom, što, navodi se, ukazuje da je rad nedjeljom u Hrvatskoj raširena pojava.
Ispitivalo se i koliko je ljudima uopće prihvatljivo raditi nedjeljom. Za gotovo dvije trećine anketiranih potencijalni rad nedjeljom je manji ili veći problem, dok tek 34 posto kaže da ih uopće ili uglavnom ne bi smetalo raditi nedjeljom ako bi bili pravedno plaćeni i imali pravo na drugi slobodan dan. No, čak 63 posto ljudi bi, između dva slična posla, odabralo onaj s manjom plaćom, ali neradnom nedjeljom.
Nedjeljni rad treba bolje platiti
Na pitanje, pak, bi li prihvatili posao nedjeljom, 29 posto tvrdi da ne bi bez obzira na okolnosti, 35 posto samo ako ne bi imali drugog izbora, dok bi oko jedne trećine ispitanika prihvatilo, u malom postotku (šest posto) čak i da nije jako dobro plaćen. Ipak, većina smatra da bi satnicu za rad nedjeljom trebalo povećati.
Većina, pokazalo je također istraživanje, ne misli da bi nova regulacija rada nedjeljom imala negativne posljedice za gospodarstvo. Dapače, velika većina se slaže s tvrdnjom da se, ako se ukide rad trgovina nedjeljom, ništa bitno neće promijeniti, da će ljudi trošiti i kupovati kao i prije, samo nekim drugim danima.