Crkvene privilegije u doba pandemije; papa će na Badnjak biti sam, a hrvatske crkve pune

Osim Vlade, i i vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj snosi dio odgovornosti za bespotrebno rasplamsavanje epidemije

11.09.2019., Zagreb - Novi Jelkovac na livadi kod osnovne skole Jelkovec. Na mjestu buduce zupne crkve i svetista Ivana Pavla II misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanic. 
Photo: Marin Tironi/PIXSELL
FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

Odlukom da se Crkva izuzme iz najnovijih mjera koje su propisane za cijelu državu i za sve građane, Vlada Andreja Plenkovića još je jednom dokazala svu nedosljednost i političku motiviranost mjera koje donosi u borbi protiv pandemije. Istodobno, dok se brani temeljno pravo ljudi na slobodno kretanje ili pak okupljanja više od dvije obitelji u domovima, što je sve opravdano premda će nanijeti goleme materijalne štete gospodarstvu i mentalne probleme građanstvu, ukinuta su dosadašnja ograničenja okupljanja na misnim slavljima.

Kao da će virus na dva dana nestati, umjesto ograničenja okupljanja na 25 osoba, od 24. do 26. prosinca na snazi će biti pravilo jedne osobe na sedam kvadrata crkve. Koliko je to besmisleno, pokazuje odluka Stožera da se nakon 48 sati opet vraća ograničenje od 25 osoba. Manje je važno što premijer donosi odluke koje dodatno kompromitiraju njegovu vjerodostojnost, puno je bitnije što on tako potkopava učinkovitost donesenih mjera. K tomu još daje snažne argumente svima onima koji se ne žele pridržavati odluka Stožera opravdavajući se da su one kontradiktorne, nedosljedne pa i nepotrebne.

Bespogovorno prihvaćanje upozorenja

Kardinal Josip Bozanić izjavio je ovih dana kako se zna da se na nekim mjestima okuplja po tristo ljudi, “ne u crkvama, nego u nekim drugim prostorima, a tamo se ne broji”. Pa je zaključio kako se nada da su riječi koje je javno izrekao “došle do određenog mjesta i da će s tome razgovarati i razmišljati. Jer to je nelogično”. I, dakako, premijer Plenković odmah je bespogovorno prihvatio upozorenje kardinala Bozanića, pa je naredio Stožeru da mjere prilagodi zahtjevima Crkve.

Također, kardinal Bozanić je kazao kako mu nije poznato da su neki svećenici kršili mjere, premda su televizijske snimke dokumentirale da se ispred nekih crkvi okuplja puno više ljudi od dopuštenih 25. Kao i da su zbog prekomjernog okupljanja u osječkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla tijekom misnog slavlja, inspektori Civilne zaštite izdali upozorenje odgovornoj osobi. Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije zamolio je lokalne stožere da, zamislite to, pokušaju razgovorom utjecati na čelnike vjerskih zajednica na provođenje protuepidemijskih mjera.

Kontradiktorne mjere za Crkvu

Svjedočili smo također, a ni kardinal Bozanić to ne zna, da je jedan osebujni splitski svećenik održavao mise te uporno ignorirao odluke Stožera o zatvaranju crkvi dok dio župnika priznaje da dopuštaju ulazak većeg broja vjernika od dopuštenog, jer nemaju srca zatvoriti vrata crkve nakon što u nju uđe 25 vjernika. Ovih pak dana čitamo izjave jednog riječkog dominikanca, koji ljude poziva da se ne cijepe protiv korone, jer, eto, jedno cjepivo nije dovoljno testirano, dok je drugo povezano sa stanicama abortiranih beba.

I nitko ga iz crkvenih redova zbog toga nije prozvao premda su upravo cjepiva spasila čovječanstvo u 20. stoljeću od raznih smrtonosnih epidemija. Ravnatelj civilne zaštite i zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Damir Trut izjavio je pak kako nema nikakvih ograničenja za okupljanja ispred crkve, što je u potpunoj kontradikciji s odlukom koju je donio Stožer. No, to je tek jedan od primjera nedosljednosti i konfuzije koju izazivaju oni koji bi trebali osigurati provođenje protuepidemijskih mjera.

Papa će biti sam, a hrvatske crkve pune

Ili pak što reći kad Stožer javno preporučuje da se mise prate online, kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze, a da odmah potom njegovi najodgovorniji članovi, poput Krunoslava Capaka i Alemke Markotić, odmah javno odbacuju preporuke koje su sami donijeli, te najavljuju da će oni ići na mise. Za razliku od vodećih svećenika Katoličke crkve u Hrvatskoj, papa Franjo već je najavio da će propovijed na polnoćku održati pred praznom crkvom.

Kad objašnjavaju zašto je Crkva izuzeta iz mjera, članovi Stožera ponavljaju da je to učinjeno kako bi se osigurao duhovni mir vjernika. Slijedeći tu logiku onda su, u najmanju ruku, trebali otvoriti klubove i dopustiti noćne zabave jer mladi zbog njihovog zatvaranja, pokazuju to sva relevantna istraživanja, najviše pate od depresije izazvane samoćom.

Vlada i Crkva dijele odgovornost

No, takvo ponašanje Vlade Andreja Plenkovića i Stožera ne iznenađuje. Od kad je HDZ na vlasti, uspostavljen je simbiotski odnos države i Katoličke crkve. Dok HDZ-ove vlade osiguravaju privilegirani položaj Katoličke crkve te joj kapom i šakom dijele novac, nomenklatura s Kaptola, koja je u čvrstom zagrljaju s državom, zauzvrat zdušno prije svakih izbora navija za HDZ. Zahvaljujući tome, uspostavljen je sustav koji je crkvu duboko ugradio u politiku te joj omogućio dominantan utjecaj nad brojnim segmentima društvenog života.

Od uvođenja i privilegiranog položaja vjeronauka u školama do činjenice da u Vatikanu, zahvaljujući dotacijama države, Katoličku crkvu u Hrvatskoj drže jednom od najbogatijih u Europi. Pa joj zato, primjerice, neće financijski pomoći u obnovi crkvenih objekata stradalih u potresu u Zagrebu premda će samo popravci na katedrali prijeći iznos od 100 milijuna kuna.

Zbog svega toga uz Vladu Andreja Plenkovića, i vrh Katoličke crkve snosi dio odgovornosti za bespotrebno rasplamsavanje epidemije. S Kaptola su, naime, izravno i neizravno, neprestano pritiskali Vladu da od protuepidemijskih mjera izuzme crkvene objekte, pa je ona i zbog toga nerijetko donosila neodgovorne i nedosljedne te politički motivirane odluke.