Crna Gora na prekretnici. Večeras bi mogao pasti Đukanović, protukandidata mu podržava Šešelj
Prvi rezultati drugog kruga predsjedničkih izbora očekuju se u 21 sat
U Crnoj Gori u nedjelju se održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojima će građani te zemlje birati šefa države između Mila Đukanovića i Jakova Milatovića.
Biračko pravo na izborima za predsjednika Crne Gore ima 542.154 građana, a biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 20 sati, dok su prvi (preliminarni) rezultati najavljeni za 21 sat.
Milo Đukanović, aktualni predsjednik Crne Gore, i kandidat svoje Demokratske partije socijalista (DPS), u prvom krugu 19. ožujka osvojio je 35 posto glasova. Tijekom kampanje predstavio se kao proeuropski kandidat, te je Milatovića optuživao da je eksponent velikosrpske politike Aleksandra Vučića.
U prvom krugu pobijedio aktualni šef države
Protukandidat Jakov Milatović iz Pokreta Europa sad u prvom krugu je osvojio 29 posto glasova birača koji su izašli na izbore. Bivši je ministar gospodarskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u kolovozu 2020., na kojima je Đukanovićev DPS prvi puta nakon tri desetljeća izgubio većinu u parlamentu. Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu plaću u Crnoj Gori podigne sa 220 na 450 eura.
Uoči drugog kruga Milatovića je podržala većina protukandidata iz prvog kruga izbora, a prije svih Andrija Mandić, čelnik prosrpskog Demokratskog fronta, koji ima 19 posto podrške, i Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore, kojega je prije dva tjedna podržalo oko 10 posto birača.
Đukanovićeva korupcija i Šešeljeva podrška Milatoviću
Đukanovića dugi niz godina prate optužbe za korupciju, ali unatoč tome stekao je podršku “suverenističkog” dijela biračkog tijela koje se zalaže za čvrstu samostalnost Crne Gore i uklanjanje utjecaja iz službenog Beograda i Srpske pravoslavne crkve, čiji je nekadašnji moćni mitropolit Amfilohije Radović u samostanu Ostrog osobno sastavio vladu Zdravka Krivokapića koja se kolokvijalno stoga zvala i “apostolska”. Upravo je u tom kabinetu ministar bio Milatović, kojega je u ovoj predsjedničkoj kampanji iz Beograda otvoreno podržao notorni Vojislav Šešelj.
Premda Milatovićev pokret u nazivu ima Europu, mnogi dvoje u njegovu istinsku europsku orijentiranost, budući da je upravo od Krivokapićeve vlade Crna Gora zastala s pregovorima o ulasku u EU, a javno se propitivao i njezin status članice NATO-a. Đukanovićev DPS i partneri, uključujući niz stranaka nacionalnih manjina, čvrsto pak brane proeuropski smjer države.
Promatrači iz Europe i niza nevladinih udruga
Ovi predsjednički izbori su četvrti od obnove crnogorske neovisnosti 2006. i osmi od uvođenja višestranačkog sistema.
Nedjeljne izbore pratit će promatrači misije OESS, Vijeća Europe te promatračka misija Europskog parlamenta, kao i promatrači lokalnih nevladinih udruga.