CRO Demoskop: Podrška Mostu u stalnom je padu, i još 7 važnih stvari iz novog istraživanja

Prednost HDZ-a pred SDP-om minimalna je i iznosi tek 0,5 posto

05.01.2016., Zagreb - Bozo Petrov ispred sredisnjice MOST-a dao je izjavu okupljenim medijima. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Trend pada podrške birača Mostu nastavlja se već četvrti mjesec zaredom, pokazao je novi CRO Demoskop, mjesečno istraživanje agencije Promocija plus. Donosimo vam najvažnije dijelove tog istraživanja, provedenog početkom travnja.

1. HDZ u prednosti pred SDP-om, ali minimalnoj

HDZ i njegova koalicija zadržali su blagu prednost pred SDP-om i strankama iz koalicije Hrvatska raste. Da se u travnju održavaju izbori, koaliciji na čelu s Tomislavom Karamarkom pripalo bi 31,9% glasova (u odnosu na 31,4% iz prethodnog mjeseca), a koaliciji Hrvatska raste 31,4% (u ožujku 30,9%), prenosi HRT.

2. Most u višemjesečnom padu

Most nezavisnih lista sa 6 posto podrške i dalje drži treće mjesto, ali prije mjesec dana bio je na 8,9%, a zenit je imao u prosincu, s podrškom 15,4% posto birača.

3. Živi zid konstantno raste, skočio i HSS

Živom zidu potpora je porasla i iznosi 5,7%. Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,0%, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,5%, HDSSB s 1,4 i ORaH s 1,1%. Četiri su liste zabilježile izbornu potporu manju od 1%: U ime obitelji (0,7%), HRID (0,6%), HSP-HKS-Obiteljska stranka (0,5%), Reformisti-Naprijed Hrvatska (0,5%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2%, uz 15,7% neodlučnih.

Ivan Vilibor Sinčić, Živi zid
Ivan Vilibor Sinčić, Živi zid PIXSELL

Na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,8% (u ožujku 29,3%), a SDP je drugi s 29% (u ožujku 28,2%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 2,4 postotnih bodova u mjesec dana (sadašnjih 6,3%, prema 8,6% u ožujku, odnosno 10% u veljači i rekordnih prosinačkih 15,6%).

Živi zid je s 5,7% na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 4%), a slijede HSS s 2,7% (prije mjesec dana 1,8%) i HNS s 2,3%. Šest je stranaka s izborom iznad 1 posto: Stranka rada i solidarnosti BM (1,4%), Orah (1,3%), HSLS (1,2%), HSP AS (1,2%), IDS (1,2%) i HDSSB (1,2%). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7%, dok je 12,8% neodlučnih.

4. Premijer po popularnosti polako sustiže predsjednicu

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 19,3% (prema 20,1% iz ožujka, ali i 31,2% iz lanjskog travnja).

Aktualni premijer Tihomir Orešković je u samo tri mjeseca mjerenja skočio na drugo mjesto, koje drži s izborom od 17,8% (prije mjesec izbor je bio 16,5%, u veljači 9,9%, a u prvom mjerenju početkom siječnja njegov je izbor iznosio 2,2%).

Tihomir Orešković i Kolinda Grabar-Kitarović
Tihomir Orešković i Kolinda Grabar-Kitarović PIXSELL

Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 10,9% (prema 8% iz ožujka), dok je Ivan Sinčić četvrti s izborom od 5,1% (u ožujku 4,6%). Slijede Josip Leko s izborom od 4,7% i Tonino Picula s izborom od 3,9%. Među deset najpozitivnijih političara još su Tomislav Karamarko (2,6%), Milan Bandić (1,9%), Božo Petrov (1,8%) i Boris Lalovac (1,6%).

5. Stalni dvojac na vrhu najnepopularnijih

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,8%) i Zoran Milanović (29,7%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,9%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,5%.

Tomislav Karamarko i Zoran Milanović u rijetkim su trenucima snimljeni zajedno
Tomislav Karamarko i Zoran Milanović u rijetkim su trenucima snimljeni zajedno PIXSELL

Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar-Kitarović (2,3%), Nenad Stazić (1,9%), Ivo Sanader (1,0%), Zlatko Hasanbegović (0,9%), Tihomir Orešković (0,9%) i Vesna Pusić (0,8%).

6. Najviše se pričalo o napadima u Bruxellesu te Šešelju

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešće su sljedeće dvije teme: teroristički napadi u Bruxellesu (izbor od 26,2%) i oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju na sudu u Haagu (23,4%). Napetosti i poteškoće u funkcioniranju vladajuće koalicije izbor su 12,7% hrvatskih građana, dok su najavljene promjene u zdravstvu najvažnija tema za njih 9,0%. Prekid balkanske izbjegličke rute najvažnija je tema mjeseca za 7,0% ispitanika.

Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj PIXSELL

7. Pada podrška Vladi

Smjer kretanja zemlje podupire 18,8% građanki/građana (u odnosu 20,6% iz ožujka, 24,1% iz veljače, odnosno 29,4% iz siječnja), dok ih 71,4% misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 64,8% iz ožujka, 58,6% iz veljače, odnosno 49,4% iz siječnja). Ne zna njih 9,8% (u ožujku 14,6%, u veljači 17,3%, u siječnju 21,4%).

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila nižu razinu potpore za svoj rad u odnosu na rezultate zabilježene prije mjesec dana. Podrška početkom travnja iznosi 50,3% (u odnosu na prošlomjesečnih 52,4%). Vladinu politiku ne podržava 30,8% građana (prema 30,1% iz ožujka), uz 18,8% neodlučnih.

8. Predsjednici najniža ocjena od početka mandata

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,25 (što je ujedno i najniža ocjena koju je predsjednica dobila od početka mandata). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,22 (prije mjesec dana 2,28).