Čuli smo da bi Start Dalije Orešković i Pametno mogli zajedno na izbore za EU parlament
Za razliku od četiri najjače stranke, manji koaliraju. Amsterdamska koalicija uskoro jača za HSU i, vjerojatno, stranku Ive Josipovića
Hrvatska je dvaput dosad izlazila na izbore za Europski parlament i oba puta se radilo o bitci dva velika koalicijska bloka, desnim koji je oko sebe okupio HDZ i lijevim koji sastao oko SDP-a. Ovaj put će biti znatno drugačije.
HDZ i SDP na izbore 26. svibnja idu samostalno, bez pridruženih koalicijskih partnera, što je rezultat želje vrha tih stranaka, ali prije svega i nedostatka – potrebe.
Živom zidu i Mostu partneri ne trebaju
Tomislavu Karamarku je očajnički 2013. godine trebala pobjeda nad blokom Zorana Milanovića, kako bi ga unutar HDZ-a shvatili kao doista ozbiljnog lidera koji je u stanju stranku dovesti na vlast (HDZ-ova koalicija je pobijedila s prednošću od 0,79 posto). Godinu kasnije, europski izbori bili su već ozbiljna predigra za parlamentarne i opet je svaki glas bio bitan, iako je HDZ ubilježio daleko uvjerljiviju pobjedu (11,49 postotnih bodova razlike).
Ovaj put je sve jasno, HDZ je anketno daleko najjača stranka i Plenkoviću uvjerljiva pobjeda nikako ne bi smjela doći u pitanje. SDP-u je, pak, ona dovoljno daleko da nema potrebe rasipati mjesta na listi na koalicijske partnere. Samostalno će i ostale dvije stranke koje ankete drže iznad izbornog praga, Živi zid i Most. Tu iznenađenja također nema jer će obje stranke iskoristiti kampanju i europske izbore kao, između ostalog, način da pojačaju svoju vidljivost smatrajući da im anketne brojke garantiraju makar po jedno mjesto u Bruxellesu (i Strasbourgu).
Kad će Start?
Prava akcija se četiri mjeseca pred izbore za Europski parlament zbiva među strankama s nižim rejtingom, koje će koaliranjem pokušati doseći ne samo formalni izborni prag od pet posto glasova, nego i cca 6,5 posto glasova koliko bi im moglo osigurati jedan od 12 mandata Hrvatske u Europarlamentu.
Najveća enigma je tu još nepostojeća stranka Start Dalije Orešković. Iako buduća predsjednica te stranke, zapravo, ima jako dobar rejting u javnosti (ušla je među prvih deset najpozitivnijih političara, a u anketi o predsjedničkim izborima dobiva velikih 12 posto), pitanje je koliko se tih “osobnih” brojki može pretočiti u podršku stranačkoj listi na europskim izborima. Orešković je, međutim, u kontaktima i sa strankom Pametno i nije nemoguće da ti razgovori prerastu u zajedničku listu u svibnju. Konkretnijih dogovora oko koalicijskog djelovanja nije bilo jer da bi došlo do političke suradnje, Start bi trebao (konačno) – startati. Navodno će se osnivačka skupština stranke održati do kraja siječnja.
Amsterdamski bum: HSU, Josipović, PGS, Laburisti…
Druga grupacija centra i lijevog centra je Amsterdamska koalicija. Zapravo, prva, jer zbirni rezultat stranaka koje je čine u prosincu je bio 8,6 posto, što bi ih (kad bi puko zbrajanje pojedinačnih rejtinga bilo metodološki precizno) lansiralo na četvrto mjesto u Hrvatskoj, ispred Mosta.
Tu koaliciju zasad čine HSS, IDS i Glas. U prosječni anketni rejting iz prethodnog pasusa uključen je i HSU, čija se formalna odluka o priključenju očekuje u naredna dva tjedna. Već ovog vikenda će svoju podršku Amsterdamskoj koaliciji dati i Primorsko-goranski savez, a Glas je neko vrijeme i u pregovorima o ujedinjenju sa strankom Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez. To je, ako se netko pita, stranka koju vodi bivši predsjednik države Ivo Josipović. Moguće je, kako doznajemo, da će potporu Amsterdamskoj koaliciji uskoro dati i još neke izvanparlamentarne stranke, od kojih je najpoznatija nekad treća najjača stranka u zemlji – Laburisti.
Vladajući i suverenisti
Sami na izbore po svemu sudeći ne kane ni u vladajućem HNS-u koji bi mogao u koaliciju s, također vladajućim, HSLS-om Darinka Kosora. Unatoč svom tom vladanju, ankete su zasad dosta surove i tim strankama zajedno ne daju više od tri posto.
Naposljetku, na desnici bi za neki mandat možda mogli konkurirati Neovisni za Hrvatsku. Oni su, kako je nedavno otkrila predsjednica te stranke Bruna Esih, pregovarali o “okupljanju suverenističkih snaga”, no od tih pregovora zasad nije bilo nikakvog učinka i njena stranka će po svemu sudeći samostalno na izbore nadajući se da bi mogli dobiti glasove birača nezadovoljnih centrističkom politikom HDZ-a Andreja Plenkovića. Ankete im daju 2-3 posto, što je malo, ali je puno više nego na početku prošle godine kad su plesali oko ili ispod jedan posto.
Liste za izbore se, valja podsjetiti, Državnom izbornom povjerenstvu moraju predati do 12. svibnja, što znači da je predstojećih stotinjak dana, zapravo, vrijeme za frenetično finiširanje bilo kakvih političkih dogovora. Jer, liste valja napuniti i imenima…