Nekad je nužno odabrati stranu

Čuli ste senzaciju o pronalasku starog broda s 14.000 tona zlata? Bojimo se da je fake

Kompanija koja je navodno pronašla zlato, nedavno je izdala svoju kriptovalutu koju agresivno promovira

FOTO: Screenshot/Youtube

Svjetski mediji objavili su u četvrtak senzacionalnu vijest: na dnu oceana uz obalu Južne Koreje pronađen je stari golemi ruski ratni brod Dmitrij Donskoj na kojemu se nalazi navodno 14.000 tona zlata vrijednog zapanjujućih 133.4 milijardi dolara.

Južnokorejska tvrtka Shinil tvrdi da je pronašla ostatke prvoklasne ruske oklopne krstarice Dmitrij Donskoj koja je teška 5.800 tona, a potopljena za Tsushimske bitke 1905. u vodama između današnje Južne Koreje i Japana, tijekom rusko-japanskog rata, koji je Moskva na kraju izgubila. Dimitrij Donskoj prvi put je zaplovio 1885. i bio je udarna ponos carske ratne mornarice.

Kompanija Shinil objavila je da je njen istraživački tim tijekom vikenda pronašao brod čije je ime napisano na ćirilici te da je visio na jednoj padini na dnu oceana. Ronioci su otkrili da je dio olupine uništen, dok je drugi dio dobro očuvan, primjerice, sidro, topovi i mitraljezi. Navodi se da su tri jarbola i dva dimnjaka slomljena te da se na brodu vide tragovi bombardiranja.

Priča o olupini s tonama zlata mamac za financijsku prevaru

Nakon što je u svjetskim medijima objavljena ta vijest, južnokorejski mediji odmah su postavili pitanje je li stvarno pronađen “brod riznica” s tonama zlata ili je to još jedan mamac za naivne i za financijsku prijevaru? Južnokorejske vlasti izdale su u međuvremenu upozorenje da još ništa nije potvrđeno te da valja pričekati dokaze o postojanju zlata.

Razloga za sumnjičavost je puno. Legenda o zlatu na potopljenom ruskom brodu nagnala je brojne podvodne ekspedicije da se bace u potragu za bogatstvom. Južnokorejska kompanija Dong-Ah Construction objavila je još 2000. da je pronašla olupinu ruskog broda.

No, nije uspjela pronaći zlato, a dozvola za istraživanje istekla joj je 2014. U međuvremenu je, Dong-Ah Construction, zbog troškova koje je imao istražujući olupinu, bankrotirao. Korejski institut za oceanološke znanosti i tehnologiju (KOIST) također je pronašao olupinu 2003. ali njeni ronioci nisu pronašli na brodu nikakvo zlato, nakit ili neke druge vrijednosti.

Rusi tvrde na brodu Dimitrij Donskoj nema nikakvog zlata

Sergej Klimovsky, tada voditelj znanstvenih istraživanja u Središnjem pomorskom muzeju u St. Petersburgu, izjavio je da nema “arhivskog materijala ili znanstvenih dokaza koji bi podržali ideju da postoji zlato na ovom brodu. The New York Times je pak potkraj 2000. godine objavio da su sva istraživanja pokazala da je nemoguće da brod težine 5.800 tona nosi 14.000 tona zlata. Kompanija Shinil međutim tvrdi da je na brodu otkrila sanduke koji izgledaju kao kutije za blago, ali da one još nisu otvorene.

Južnokorejsko Ministarstvo oceana i ribarstva objavilo je pak da Shinil može izvući na površinu olupinu i uzeti zlato, ako ga ima, ali tek nakon što položi 10 posto procijenjene vrijednosti onoga što je pokopano s brodom. To znači da bi morali položiti na račun vlade 13,4 milijarde dolara kojih, dakako, ta tvrtka nema. Kompanija je priznala da bi Rusija mogla zatražiti da joj se vrate brod i zlato, no da to pravo ima samo u slučaju da je krstarica potopljena za borbi. No, Shinil tvrdi da su brod namjerno potopili ruski mornari jer ga nisu željeli predati japanskom neprijatelju.

Tko ima pravo na navodno zlato Rusi ili južnokorejska tvrtka

Zbog toga pravo vlasništva nad brodom ima onaj tko ga je izvukao na površinu, a to je tvrtka Shinil. S obzirom na to da je brod potopljen prije više od 100 godina, po međunarodnom pravu, tvrtka koja ga pronađe ima prednost u pregovorima o vlasništvu. Prema relevantnim korejskim zakonima, ako se pronađe bilo kakav vrijedan materijal, tvrtka koja je pronašla brod može uzeti 80 posto, a državi mora uplatiti 20 posto pronađene vrijednosti.

Prema Daily Telegraphu, tvrtka Shinil je objavila da će polovica pronađenog blaga biti predana ruskoj vladi, dok će 10 posto biti uloženo u turističke projekte na otoku Ulleung, uključujući i muzej posvećen brodarstvu.

Sumnju u cijelu priču budu činjenica da je kompanija Shinil nedavno izdala vlastitu kriptovalu, Shinil Gold Coin. Otvorila je tvrtku za kripto-razmjenu u Singapuru, a ta tvrtka zarađuje novac poslovnim savjetovanjem i drugim uslugama koje nemaju nikakve veze s kriptoznom vrijednošću. To je potaknulo nagađanja kako je Shinil objavom senzacionalne vijesti o brodu sa zlatom, zapravo želio promovirati svoje kripto-poslovanje.