Čuvena HŽ Infrastruktura, koju spašavamo stotinama milijuna kuna, planira novo, golemo sjedište. Imaju i razne zahtjeve
Govorimo o istoj tvrtki koja nije u stanju pobrinuti se da svi kolodvori imaju - vozni red
HŽ Infrastruktura, državni gigant kojeg iz proračuna i trošarina svake godine sufinanciramo stotinama milijuna kuna, počeo je s pripremama za veliku infrastrukturnu investiciju – svoj uredski prostor. Tako na “površini obuhvata” od 20.000 četvornih metara žele izgraditi novu upravnu zgradu s parkiralištem kako bi – stoji u dokumentaciji – zadovoljili potrebu za kvalitetnim i funkcionalnim radnim okruženjem.
Natječaj za izradu idejnog rješenja nedavno je okončan. Za 348.625 tisuća kuna s PDV-om iduće ćemo godine saznati kako bi moglo izgledati novo sjedište za stotine zagrebačkih djelatnika HŽ infrastrukture. Pritom arhitekti imaju nemali izazov: od njih se traži da “anticipiraju nove standarde uredskog poslovanja”, minimiziraju tzv. open space, a ulazni hol i hodnike zgrade moraju “fleksibilno osmisliti” za održavanje izložbi, prezentacija i drugih događanja.
Kolodvori bez voznih redova
Nedavno je objavljena anegdotalna vijest: željeznička inspekcija otkrila je kako 40% “službenih mjesta”, kolodvora i stanica koje su kontrolirali, nemaju vozni red. Ili jednostavno imaju pogrešan. HŽ Infrastruktura koja, ime joj govori, bdije nad hrvatskom željezničkom infrastrukturom, inspekciji tvrdi kako je “poduzela aktivnosti za otklanjanje uočenih nepravilnosti”.
Ali kako nisu poslali dokaze, a HŽI upravlja s 537 “službenih mjesta”, ne može se provjeriti postupaju li u cijelosti po nalozima inspekcije. No, ova državna tvrtka ima i važnijeg posla. Točno dan nakon drugog posjeta inspekcije, 17. studenoga, predsjednik Uprave HŽI-ja potpisao je odluku o odabiru arhitektonske tvrtke UPI-2M d.o.o. za izradu idejnog rješenja nove upravne zgrade.
Odabrali arhitekte Arene Zagreb
Spomenuta tvrtka, inače, potpisuje i projekt Arene Zagreb. Kako će izgledati i koliko će koštati izgradnja nove središnjice HŽI-ja, saznat ćemo kroz idućih 10 mjeseci. U projektnom zadatku stoji da su motivirani težnjom za integracijom svih poslovnih aktivnosti na jednom mjestu, a cilj im je dobiti “suvremeno, a opet funkcionalno i racionalno rješenje” za 900 djelatnika.
Sada su, ističu u dokumentaciji, raspršeni na nekoliko lokacija u Zagrebu, pa bi ovako racionalizirali režijske i troškove održavanja, a dobili bi i više mjesta za arhivsku građu. Lokacija nove zgrade je poznata: trebala bi niknuti na državnom zemljištu istočno uz zagrebački Glavni kolodvor, na trenutnoj lokaciji garažnih kolosijeka i HŽ-ovih zgrada na Branimirovoj ulici. Arhitekti trebaju predložiti minimalno tri koncepta.
Žele prostor za izložbe, ne bi open space
U HŽ Infrastrukturi raspisali su svoje želje u programskim smjernicama za izgradnju. Za početak navode da arhitektonsko rješenje treba predvidjeti nove standarde uredskog prostora, kako bi se stvorili “fleksibilni i multifunkcionalni uredski prostori koji se jednostavno i brzo mogu prilagoditi”. A žele i “minimalizirati otvorene radne prostorije za veliki broj djelatnika (tzv. open space)”.
Posebni zahtjev ide i za “fleksibilno korištenje prostora” zajedničkih prostorija, ulaznog hola i hodnika, koji trebaju omogućiti organizaciju dodatnih aktivnosti: “izložbi, raznih događanja, prezentacija” što je, kažu, sastavni dio poslovanja HŽI. Zbog energetske efikasnosti žele i veličinu prozora prilagođenu prostorijama kako bi izbjegli raditi pod umjetnim svjetlom tijekom dana.
Nemaju parkinga, skupa im spomenička renta
Na prostoru nove upravne zgrade riješili bi, kažu, i problem s parkiranjem. Kako im je većina lokacija gdje sada posluju u najužem centru grada, nemaju osiguran “minimalan broj parkirališnih mjesta za poslovne korisnike, a u potpunosti nedostaju za zaposlenike”. Pa bi se to trebalo riješiti podzemnom garažom za zaposlenike i parkingom za posjetitelje uz zgradu.
I to nije sve. HŽI službeno navodi kako im zgrade koje trenutno koriste “dodatno opterećuju troškove poslovanja” jer je riječ o zaštićenim kulturnim dobrima ili dijelovima zaštićene povijesne cjeline, za što im se naplaćuje i spomenička renta. A kako su zgrade oštećene u potresima, “nužne su sanacije i znatna ulaganja”. Što je opet, jasno, opterećuje troškove poslovanja. Stoga je pravo rješenje za sve navedene probleme HŽ Infrastrukture, čini se, izgraditi posve novo poslovno središte.