Čuvena obnova Zagreba: Ova gromada prijeti prolaznicima u strogom centru. Vatrogasci su nemoćni, Grad sve ignorira

Telegram je snimio dio zgrade koji prijeti prolaznicima u Berislavićevoj. Vatrogasci kažu da je zahvat prezahtjevan za njih

FOTO: Sandro Lendler/Telegram

Deset mjeseci nakon velikog potresa Zagreb je još uvijek pun oštećenih zgrada. Osim što šetnja centrom grada ostavlja blagi postapokaliptičan dojam, napukle fasade i nakrivljeni krovovi ozbiljno prijete sigurnosti prolaznika. Jedan primjer potencijalne opasnosti u najužem centru grada vidljiv je u Ulici Petra Berislavića, na krovu zgrade u kojoj se nalaze ulazi broj šest i osam.

Na fotografijama koje je snimio Telegramov fotograf jasno se vidi ozbiljno oštećen rub krova zgrade, točno iznad pješačke staze koja izlazi na Gajevu ulicu. Dio atike nedostaje, a ostatak je napukao i djeluje kao da bi se svakoga trena mogao odlomiti i pasti na ulicu. Komadu krova koji nedostaje možemo zahvaliti i za jednu od strašnijih slika koje su 22. ožujka nastale u Zagrebu. Nedugo nakon potresa, fotograf agencije Pixsell zabilježio je automobil potpuno zdrobljen velikom količinom građe otpale sa zgrade u Berislavićevoj ulici.

23.03.2020., Zagreb - Ni potres ni pandemija nisu zaustavili naplatu parkinga. Usprkos epidemiji koronavirusa i potresu, parkiranje se u Zagrebu i dalje naplacuje, pa i u dijelovima koji su u najteze stradali. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Sanjin Strukic/PIXSELL

Nadležni ne reagiraju na prijave

U podnožju zgrade oštećenog krova poslovni prostor zakupljuje tvrtka Kolding, čija je direktorica Sanja Brezović za Telegram opisala štetu. „Nije oštećen samo krov. Oštećeni su i dimnjaci. Doduše, tu dolje kod nas je sve OK, jer smo mi u podrumu. Ali na krovu leže dva dimnjaka, zaglavljena između greda. To su nam rekli alpinisti koji su nedavno pregledavali krov“, govori direktorica.

„Oštećena je i atika na strani zgrade koja gleda na Berislavićevu. Polovica je otpala, a pola je ostalo i nekako se drži. Prokišnjava i krov, pa se čistačice žale da moraju izbacivati vodu koja se skuplja na tavanu svaki put kada su gore. Uz sve to, zgrada je oštećena ranije, kada je hotel Dubrovnik tu radio podzemnu garažu pa su nam potkopali zid. Stavili su oni nekakve potpornje, ali dobro je da smo uopće preživjeli potres“, kaže ravnateljica Brezović.

Oštećenja su dolazili pregledati iz Hrvatskog inženjerskog saveza koji je vlasnik zgrade, bili su njihovi statičari i stručnjaci za zaštitu na radu, kaže Sanja Brezović. „U kontaktu smo s njima, i kažu nam da stalno šalju prijave za sanaciju pošto oni novca za to nemaju. Svi se žale da to sporo ide, pa onda je tako valjda i kod nas“, smatra direktorica.

Sandro Lendler

Sve bi se moglo srušiti kao lavina

Vrlo zabrinjavajuće zvuče procjene opasnosti od pada oštećenog djela krova koje su dali pripadnici stručnih službi. „Zvali smo vatrogasce u dva navrata. Oni su nam rekli da je to preveliki zahvat za njih, da nemaju opremu potrebnu za uklanjanje toliko dijela krova, i preporučili nam da to prijavimo nadležnim službama. I sad to tako stoji i stajat će dok netko ne pogine. Stvarno više ne znam koga zvati“, žali se Brezović.

„I privatno smo zvali jednog vatrogasca koji je prije nekoliko dana pogledao kako to izgleda. Rekao nam je da će sve pasti ako se pomakne jedan crijep. Alpinisti koji su nedavno bili na krovu su nam potvrdili da je samo pitanja vremena kada će sve to po principu lavine otići dolje“, kaže ravnateljica Koldinga.

Sandro Lendler

 

HIS je bezbroj puta zvao sve nadležne službe

Iz Hrvatskog inženjerskog saveza kažu nam da su se zbog oštećenja na zgradi javljali svim nadležnim službama. Poslali su nam i dopis koji su uputili Gradskom uredu za prostorno uređenje u kojem pomalo očajnički navode da su “nebrojeno puta upozoravali nadležne institucije o oštećenju na uličnom pročelju sa zamolbom za hitno uklanjanje opasnog dijela”. Pišu da su se javili policiji, vatrogascima, nadležnom ministarstvu, alpinistima, pa čak i privatnim tvrtkama koje su izašle na teren.

Policija je nakon njihove prijave kontaktirala vatrogasce, ali oni se iz nepoznatih razloga nisu odazvali na taj poziv, navode iz HIS-a. Vatrogasci su se pojavili tek nakon potresa 28. i 29. prosinca, kada su u Berislavićevu došli s dizalicom i košarom. Usprkos svoj opremi pokazalo se da ne mogu učiniti ništa. Ustanovili su da treba ukloniti otprilike 15 kubičnih metara šute i građevinskog materijala, što je za njih prevelik zahvat.

Sandro Lendler

Vatrogasci ne mogu ništa

Sporno područje vatrogasci su na kraju označili trakama zabrane prolaza i parkiranja, ali i komunalni redari su ranije postavljali takve oznake koje su, tvrde iz HIS-a, prolaznici ubrzo sami uklonili. S obzirom na to da je HIS neprofitna udruga koja funkcionira bez stjecanja dobiti, nemaju financijskih sredstava za uklanjanje opasnih dijelova krova, zbog čega su za pomoć i zamolili Gradski ured za prostorno uređenje, vidi se iz dopisa koji su nam proslijedili.

Osim manjka novca, situaciju HIS-u otežava i činjenica da je oštećena zgrada zaštićeno kulturno dobro. “Priprema se dokumentacija za cjelovitu obnovu građevine”, odgovaraju na pitanje Telegrama, ali ne znaju kada bi opasnost mogla biti uklonjena.

Na adrese Grada Zagreba i Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba i mi smo poslali upite o tome što se poduzima kako bi se atika krova u Berislavićevoj što prije sanirala. Odgovore zasad nismo dobili, a objavit ćemo ih ako stignu, u nadi da će to biti prije nego što se dogodi tragedija.