Da bi robotaksiji vozili Zagrebom, Vlada mora osmisliti propise kakve nema nitko u Europi. Mogu li to ne zabrljati?
Novi propis jedan je od uvjeta za isplatu 400 milijuna eura, a neslužbeno se tvrdi da mora biti dovoljno kvalitetan da može poslužiti kao primjer drugima
Pred hrvatskom Vladom i Saborom zahtjevan je i nadasve odgovoran zadatak: ako žele da za nekoliko godina Zagrebom prometuju Rimčevi samovozeći taksiji, morat će osmisliti i napisati propise koji bi pritom – barem tako uvjeravaju naši izvori – trebali biti dovoljno kvalitetni da se na njih mogu ugledati i druge europske zemlje.
Neće to biti baš jednostavna zadaća. Vozila, koja će se uključiti u zagrebački javni promet, trebala bi biti pete razine autonomije – tako, podsjetimo, piše u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u sklopu kojeg se dijelom, u području istraživanja i razvoja, financira ovaj projekt. Stoga će Vladini resori morati predložiti cijeli niz novih pravila.
Hoće li prepisivati od nas?
Pojedine europske države već su krenule u regulaciju autonomnih vozila. Nedavno je, na primjer, objavljeno da je njemački parlament donio novi zakonodavni okvir za prometovanje autonomnih vozila razine četiri. Hoće li hrvatska administracija morati napraviti i korak više, budući da su u Zagrebu planirana vozila razine pet?
Hoće li se pritom moći osloniti na ekspertizu i iskustvo drugih ili će doista morati donijeti propis koji će drugima služiti kao primjer? “Moguće je da će neki i prepisivati od nas”, kazao nam je u neslužbenom razgovoru upućen izvor blizak Vladi. Određena očekivanja od hrvatskih pravila, navodno, imaju i u Bruxellesu.
Što sve treba regulirati
Novi propis o autonomnoj vožnji – dogovoreno je tako s Europskom komisijom – mora biti donesen do sredine 2024. godine. Obuhvatit će razvoj nacionalnog postupka testiranja za autonomnu vožnju, izmjene zakona o sigurnosti cestovnog prometa, izmjene nacionalnih pravila o homologaciji vozila, izmjene propisa u području osiguranja vozila, putnika i usluge, i tako dalje. To je ujedno jedan od uvjeta za isplatu šeste rate europskog novca za oporavak, koja bi trebala iznositi oko 400 milijuna eura.
“Ako budemo prvi, ipak nećemo biti jedini”, ističe, međutim, naš sugovornik, napominjući da bi slični projekti taksija bez vozača trebali biti realizirani i u nekim drugim europskim gradovima o čemu se, dodaje, trenutno pregovara. To su nam potvrdili i iz Project 3 Mobility kompanije koja stoji iza projekta.
Pregovori s 20-ak gradova
„U ovom se trenutku aktivno vode pregovori s 20-ak gradova, od kojih s nekima već imamo potpisane sporazume i zajednički usuglašene lokacije za infrastrukturu identičnu onoj kakvu namjeravamo izgraditi u Zagrebu pored Jadranskog mosta“, odgovaraju iz tvrtke na naš upit.
Trenutno je, dodaju, „fokus na definiranju odnosa s gradovima u kojima je pokretanje usluge planirano tijekom 2025. i 2026., odnosno tri u Njemačkoj, pet u Ujedinjenom Kraljevstvu te preostali u drugim europskim zemljama, ali i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Saudijskoj Arabiji“.
Zagrebački model neće biti u potpunosti repliciran u drugim gradovima jer svaki grad ima svoje specifičnosti, od geografskih i prometnih do društvenih i klimatskih, ali „glavni elementi ekosustava – vozila, infrastruktura i platforma – bit će gotovo u potpunosti identični“.
Suradnja s ministarstvima
Potvrđuju i da su u kontaktu s lokalnim regulatorima te da surađuju s nadležnim institucijama u Britaniji, Švedskoj, u Europskoj komisiji itd. U Hrvatskoj imaju „dobru suradnju s institucijama nadležnima za prilagodbu zakonodavnog okvira navedenoj usluzi“, i to s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom financija.
Ta tri resora Telegram je ovoga tjedna pitao jesu li možda već krenuli u konzultacije oko reguliranja autonomne vožnje te imaju li pri ruci kakav usporediv propis iz drugih država – nešto što bi im moglo poslužiti kao šalabahter – ili će hrvatski propis biti primjer za ostale europske zemlje.
Novi pojam u zakonu
Iz resora ministra Zdravka Marića odmah su nas uputili na Ministarstvo nadležno za promet mada je, dakako, logično da će se upravo financije baviti pitanjem osiguranja. Iz MUP-a, među ostalim, kažu da je izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno “uvođenje novog pojma koji označava potpuno automatizirano vozilo”.
No, napominju i da zasad kroz taj zakon “nije uređeno sudjelovanje u prometu na cesti automatiziranih vozila (vozila pete generacije), jer se radi o pravnom pitanju koje se treba prethodno urediti kroz druge zakone” te da očekuju “dovršenje EU pravnog okvira o odobravanju automatiziranih vozila”.
Iskustvo drugih država
Iz resora Olega Butkovića potvrđuju, pak, da traju konzultacije među ministarstvima. Neke će stvari, kažu, trebati riješiti zakonskim izmjenama, a za druge će biti dovoljno donijeti posebne pravilnike. „Sve navedene prilagodbe planiramo provesti u razumnom roku, a najkasnije do krajnjeg datuma definiranog s Europskom komisijom u sklopu Nacionalnog plana oporavka, odnosno drugog kvartala 2024. godine”, kažu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
U pisanju propisa, ističu dalje, vodit će se “lokalnim specifičnostima”, ali imaju namjeru primijeniti neka rješenja već razvijena u drugim državama, poput Njemačke, Francuske i Britanije. Te su zemlje, tvrde iz resora ministra Butkovića, “daleko odmakle u omogućavanju razvoja navedene tehnologije kroz poticajni zakonodavni okvir”.
Dobar, bolji, popravni
Bez obzira na sve, bit će to ipak zahtjevan i nadasve odgovoran zadatak. Ne, dakako, prvi pred kojim su se našli hrvatska Vlada i Sabor: prije nešto više od godinu dana je, na primjer, trebalo ispuniti jednako zahtjevnu i odgovornu zadaću i donijeti propis kojim će se regulirati obnova nakon snažnog potresa u Zagrebu (kasnije, nažalost, i na području Banije).
I Vlada i saborska većina bili su tada više nego sigurni da su dorasli toj zadaći. Zakon je trebao biti “dobar”, “kvalitetan”, i “nadasve provediv”. Ispostavilo se, međutim, da nije skoro ništa od toga: iz Vlade su konačno priznali da obnova praktički stoji pa je upravo ovoga petka, 13 i pol mjeseci nakon prvog pokušaja, Sabor potvrdio izmjene tog zakona.
Novi propis o autonomnoj vožnji aktualna Vlada i saborska većina morali bi donijeti najkasnije do sredine 2024. godine. Valja se pritom nadati da nam godinu dana kasnije neće trebati bolji, kvalitetniji i nadasve provedljiviji.