Da mu se ne bi oteli kontroli, Plenković direktore državnih firmi drži na vječnom probnom roku. To u svijetu ne radi nitko ozbiljan
Tako svima poručuje da ne ovise ni o javnom natječaju ni o rezultatima, nego isključivo o njegovoj volji
Osim što će Hrvatsku elektroprivredu (HEP) ubuduće voditi v.d. predsjednika Uprave Vice Oršulić, rad te uprave kontrolirat će i Nadzorni odbor u kojem je većina članova, pa i njegov predsjednik Anton Kovačev, privremeno na tim pozicijama. Status upravljačke strukture u najvažnijoj državnoj kompaniji najbolje ilustrira Vladinu politiku postavljanja čelnih ljudi u poduzećima u državnom vlasništvu, ali i agencijama i upravama po ministarstvima.
U dva mandata Vlade Andreja Plenkovića privremeno imenovanje postalo je dominantno u odabiru čelnika poduzeća pa su pojedini direktori proveli na čelu svojih tvrtki četiri godine tako što su stalno dobivali mandate na šest mjeseci. Vlada je za to vrijeme raspisivala i poništavala natječaje ili uopće nije raspisivala natječaje za “redovito” popunjavanje tih mjesta.
U HEP-u već naviknuli da su manje-više svi v.d.
I dok je Oršulićevo imenovanje za vršitelja dužnosti u HEP-u razumljivo jer je brzo trebalo reagirati nakon smjene Frane Barbarića, situacija s Nadzornim odborom HEP-a je potpuno drukčija. Prije tjedan dana Vlada je Skupštini HEP-a predložila da privremeno, na šest mjeseci, imenuje četvero članova Nadzornog odbora. Istu je odluku Vlada donijela i u lipnju ove godine, isti su ljudi predloženi na šest mjeseci do provedbe javnog natječaja.
U HEP-u su na takvo stanje navikli: i sam Barbarić, čija je pozicija bila sigurna, dva je puta između prvog i drugog mandata imenovan na privremenih šest mjeseci. Primjerice, Lukša Lulić, koji je i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora HEP-a, prvi put privremeno je imenovan još u listopadu 2018. godine. U Nadzornom odboru HEP-a najstabilnija je pozicija radničke predstavnice Meri Uvodić koju je Radničko vijeće predložilo lani u prosincu.
Od plinske afere nemamo nikoga za stalno u Ini
Ni u drugoj važnoj energetskoj kompaniji Ini situacija nije ništa bolja. Sva tri predstavnika države u Upravi Ine imenovana su privremeno, još u ljeto prošle godine, kad je zbog plinske afere smijenjena cijela Uprava Ine. Vlada je nakon te smjene za članove Uprave tri puta predložila iste ljude, Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića i Marina Zovka. Posljednji put dogodilo se to u rujnu ove godine. U tih godinu dana natječaj za izbor stalnih članova Uprave nikada nije raspisan.
I u Janafu, trećoj energetskoj kompaniji koja je važan hrvatski adut, Vlada je dva puta nakon smjene Dragana Kovačevića predlagala Stjepana Adanića za privremenog predsjednika Uprave, a stalan posao dali su mu iz trećeg pokušaja.
Bajić rekorder, Luetić kao v.d. otišao i u penziju
Četiri godine na čelu Zračne luke Dubrovnik proveo je i Frane Luetić, a Vlada ga je svaki put predlagala na razdoblje od šest mjeseci. Raspisivala je i natječaje za imenovanje direktora na koje se Luetić, koji je prošle godine otišao u mirovinu, nije javljao. No, Vladi očito nisu odgovarali oni koji su predavali prijave, pa je Luetiću produljivala mandat dok nije dobila željenog kandidata. Nije dubrovačka zračna luka usamljena pa je tako Nina Vojnić Žagar pet puta bila privremeno imenovana dok lani nije postala direktorica Zračne luke Pula na mandat od četiri godine. Nekoliko je privremenih mandata imao i direktor Zračne luke Zagreb Ranko Ilić.
Direktor Croatia Airlinesa Jasmin Bajić devet je puta od studenoga 2017. godine bio privremeni direktor te tvrtke sve dok ga Vlada lani u svibnju konačno nije imenovala na mandat od četiri godine.
Plenkovićev patent: privremeni direktor za stalno
Teško se sjetiti tvrtke u državnom vlasništvu koja u nekom razdoblju nije imala privremenu upravu, a takve bi se situacije mogle pripisati tome da Vlada nije bila zadovoljna kandidatima koji su se javljali na natječaje. No, tu pretpostavku ruši činjenica da u pojedinim slučajevima Vlada godinama nije ni raspisivala natječaje, što znači da i nije željela izabrati stalne direktore. Očito je jedna od Plenkovićevih metoda u kadroviranju u državnim tvrtkama privremeno imenovanje, kako bi svi ti ljudi znali da su u trenu zamjenjivi.
U uspješnim kompanijama, bile one u državnom ili privatnom vlasništvu, upravo je suprotno, stabilnost u upravljačkim strukturama preduvjet je razvoja. Uspješne direktore nitko ne drži godinama na probnom roku. Plenkovićeva Vlada u tom je smislu svijetu donijela potpuno novi model korporativnog upravljanja, privremene direktore za stalno.
Nestabilnost i kaos spuštaju se i po dubini
Nije zapošljavanje na određeno ili probni rok rezervirano samo za upravne ili nadzorne odbore. I desetke uprava po ministarstvima vode privremeni ravnatelji koji su zapravo samo državni službenici najvišeg ranga i ne bi ih trebalo biti tako teško izabrati na javnom natječaju.
No, na sjednici prije tjedan dana Vlada je, uz privremeno imenovanje Nadzornog odbora HEP-a, dala ovlasti nekolicini službenika da privremeno obavljaju poslove ravnatelja pojedinih uprava i tako je nestabilnost, pa možda i kaos, spustila i na niže stepenice upravljanja državom.