Da nam je pravosuđe grozno nije samo percepcija. To pokazuju i podaci Europske komisije: jedan naš sud predmete prosječno rješava 1900 dana

Prema izvješću EU Justice Scoreboard Europske komisije o učinkovitosti pravosuđa zemalja članica, Hrvatska je po broju svih predmeta koji su zaprimljeni na sudovima peta na ljestvici, s oko 26 predmeta na sto stanovnika, piše Večernji list.

Od Hrvatske više predmeta imaju Poljska (28), Slovenija (29), Austrija (35) i Danska (42). Na listi građanskih i trgovačkih predmeta Hrvatska je treća s oko 3,3 predmeta na sto stanovnika, a ispred su Rumunjska (6,5) i Belgija (6,1).

Suci u Hrvatskoj najopterećeniji

Na kraju 2021. jedino je Poljska s oko 8,5 predmeta imala više od hrvatskih 7,8 neriješenih svih sudskih predmeta na sto stanovnika, ali je Hrvatska imala najviše neriješenih trgovačkih i građanskih predmeta, oko 4,3 na sto stanovnika. Iz ovih podataka proizlazi kako su suci u Hrvatskoj među najopterećenijima u Europskoj uniji.

Kada je riječ o vremenu rješavanja svih sudskih predmeta, Hrvatska je 14. s oko 120 dana. Po vremenu rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta sedmi smo u krugu zemalja s manje od 200 dana. Ali, hrvatski Visoki upravni sud ima, iza ciparskog s više od 3000 dana, najdulje vrijeme rješavanja od svih upravnih sudova u EU – oko 1900 dana.

Neudovoljavanje kriterijima

Po duljini trajanja korupcijskih slučajeva jedino Slovenija s gotovo 800 dana ima više od naših 630 dana, a po alternativnim metodama rješavanja sporova Hrvatska je posljednja u EU.

Kada se u obzir uzme 10 kriterija mogućnosti pristupa sudu osoba pod rizikom od diskriminacije i starijim osobama, Hrvatska s Mađarskom i Danskom udovoljava samo jednom od tih kriterija, navodi se u izvješću. Slični su kriteriji i za obiteljsko nasilje, a Hrvatska ih od 10 udovoljava pet, te su lošiji od nas jedino Cipar, Mađarska i Danska.

Hrvati loše percipiraju sudstvo

Hrvatska je, piše u izvješću, po nizu kriterija poput javne dostupnosti presuda ili e-komunikacije sa sudovima pri dnu EU, dok je blizu prosjeka samo u omogućavanju korištenja digitalne tehnologije u sudovima.

Od svih zemalja EU, najlošiju percepciju neovisnosti sudova i sudaca imaju hrvatski građani, a najveći razlog tome je utjecaj ili pritisak vlasti i političara (65 posto ispitanika), utjecaj gospodarskih i sličnih interesa (58 posto) te status i pozicija sudaca nedovoljno jamče njihovu neovisnost (48 posto), piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.

Dobronić izdao naredbu zbog štrajka

Izvješće, između ostalog, navodi i da je Hrvatska po plaćama sudaca i državnih odvjetnika ispod prosjeka EU. Zbog plaća su nedavno štrajkali suci, a trenutno traje štrajk sudskih službenika koji također traže povećanje plaće.

Zbog njihova štrajka je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić izdao predsjednicima svih sudova naredbu o načinu organizacije rada sudova tijekom štrajka i u šest točaka pobrojao radnje koje sudovi moraju obaviti unatoč tome što su službenici koji obavljaju sav “tehnički” posao u štrajku, piše u subotu Jutarnji list.

Odvjetnici se našli u problemima

Dobronić je tako vrlo promptno reagirao na dopis koji je Hrvatska odvjetnička komora (HOK) poslala predsjednicima svih sudova u zemlji, upozoravajući na ozbiljne probleme u kojima su se odvjetnici našli radi štrajka zapisničara, upisničara i svih drugih sudskih službenika.

Odvjetnici kažu kako je najveći problem što ne dobivaju obavijesti o odgođenim raspravama, a među problemima se navodi i nemogućnost predaje podnesaka, ni osobno niti poštom.

Održavanje pojedinih ročišta

U Dobronićevoj naredbi nalaže se da je “u prijemnoj kancelariji suda potrebno zaprimati i upisati svu pristiglu poštu”. Zatim da je “u zemljišnoknjižnom odjelu suda potrebno zaprimati i upisivati sve podneske”.

Navodi se i da “u svim po zakonu hitnim postupcima i tamo gdje prijeti nenadoknadiva šteta potrebno je obavijestiti stranke i odvjetnike o tome da će se ročište održati unatoč štrajku”. U svim ostalim slučajevima, naveo je Dobronić, “smatrat će se da su ročišta odgođena”.

Naredba stupila odmah na snagu

U naredbi predsjednika Vrhovnog suda stoji i da je “obavezno otpremati hitne pošiljke i one u kojima je donesena odluka unatoč štrajku”, te da “predsjednici sudova trebaju minimum obavljanja poslova organizirati prema načelu dežurstava”.

Predsjednik Vrhovnog suda naredbu je izdao u petak 9. lipnja, s napomenom da stupa na snagu odmah, a predsjednici županijskih i visokih sudova njegovu su naredbu dužni proslijediti nižim sudovima iz svoje nadležnosti, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.