Mi smo se nekako navikli da zgrade zjape prazne. Evo, na primjer, ona u Bruxellesu. Kupljena je javnim novcem prije gotovo deset godina. Platili smo je 11,5 milijuna eura. Plaćamo i dalje režije, održavanje i osiguranje. U njoj su trebali biti hrvatski diplomati. Ali godinama nije stavljena u funkciju.
Ili, na primjer, ona u Novom Zagrebu. Izgrađena je kako bi u njoj bio regionalni centar za edukaciju poduzetnika. Ali je to propalo. Pa je država odlučila da će je prenamjeniti u europski centar za inovacije i napredne tehnologije. Trebala bi biti plaćena EU sredstvima –i to je, naravno, javni novac. Sada se piše da će u nju privremeno useliti Rektorat zagrebačkog Sveučilišta. U međuvremenu je prazna.
Građani štede, a parlament?
Prazan je, barem veći dio godine, i kompleks u kojem je sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu. U taj grad na sjeveroistoku Francuske, u relativnoj blizini granice s Njemačkom, svakog se mjeseca slijevaju europski političari i birokrati. U njemu se 12 puta godišnje – tako je uređeno temeljnim ugovorima Europske unije – održavaju plenarne sjednice Europskog parlamenta. Ali nije svima to po volji.
Zbog energetske krize, izazvane primarno ratom u Ukrajini, europske države poduzimaju nesvakidašnje mjere: gase se svjetla u izlozima i na spomenicima, smanjuje se grijanje u javnim zgradama, od građana traži da budu racionalni s termostatima, kraće se tuširaju i suše rublje na zraku. Jer Europljane čeka teška zima. Pa kako je onda u redu da Europski parlament, institucija koja predstavlja te iste Europljane, seli iz jednog grada u drugi, trošeći pritom energiju i, naravno, novac?
‘Grijemo dvije zgrade’
Energetska kriza stoga je aktualizirala prastaru raspravu o dvojnoj lokaciji EU parlamenta – u Bruxellesu, gdje se održavaju sastanci odbora, i u Strasbourgu, gdje se zastupnici i njihovo osoblje okupljaju jednom mjesečno, na četiri dana, zbog plenarne sjednice. “Ako tražimo od svakoga da štedi energiju, nije odgovorno da mi grijemo dvije zgrade i nepotrebno putujemo”, ustvrdio je zastupnik Peter Liese.
Liese, zastupnik Europske pučke stranke iz Njemačke, pisao je na tu temu predsjednici parlamenta Roberti Metsola i Pascalu Canfinu, francuskom kolegi koji vodi Odbor za okoliš. Podsjetivši ih da je parlament tijekom pandemije održavao sastanke samo u Bruxellesu, istaknuo je da je za mnoge ljude energetska kriza još gora i da zato zastupnici moraju reagirati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ekološke i novčane uštede
Ideja je da se sjednice parlamenta privremeno ne održavaju u Strasbourgu, nego samo u Bruxellesu jer da bi se tako štedjela energija i smanjili troškovi. To bi trebalo trajati barem do travnja ili, po nekima, dok ne prođe energetska kriza. Na taj način rezonira nekoliko njemačkih eurozastupnika. Njihov je prijedlog aktualiziran krizom, ali daleko od toga da je nov.
O dvojnoj lokaciji Europskog parlamenta raspravlja se godinama. Dosad je bilo više neuspješnih inicijativa da se ta institucija skrasi na jednom mjestu – uglavnom se pritom misli na Bruxelles. Kritičari stalnog seljenja parlamenta iz Bruxellesa u Strasbourg i nazad argumentiraju da bi se time postigle uštede, ekološke i financijske.
Tisuće prekoocenskih letova
Administrativno seljenje iz jednog u drugi grad zahtjevan je logistički zadatak. Putuju zastupnici i njihovi asistenti, politički savjetnici i javni službenici, službeni vozači i stotine kutija papira i dokumenata… Kritičari to zovu “putujućim cirkusom”. Prije nekoliko godina velika je selidba dobila čak i vlastiti dokumentarac.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ekološke uštede proizašle bi već iz puke činjenice manjeg broja putovanja. Godinama se tvrdi da se stalnim putovanjima tamo i nazad (pa još i u Luxembourg gdje je tajništvo parlamenta) proizvede 19 tisuća tona ugljičnog dioksida godišnje. To je, kaže jedna računica, kao za 13 tisuća letova iz Londona do New Yorka i nazad.
Ušteda 114 milijuna eura
Financijske uštede nije moguće sasvim precizno kvantificirati, jer se procjene jako razlikuju, između 50 i 200 milijuna eura, ovisno koga se pita i tko ih računa. Ali možemo se pozvati na službeno izvješće Europskog revizorskog suda iz 2014. Revizori su procijenili da bi EU parlament, kada bi plenarne sjednice preselio u Bruxelles, godišnje uštedio 114 milijuna eura.
No, inicijative koje su to zagovarale nikada nisu bile uspješne. Prije nekoliko godina činilo da možda postoji elegantno rješenje: kada su Britanci odlučili napustiti EU, tražila se nova lokacija za Europsku agenciju za lijekove (EMA) koja je dotad bila u Londonu. Ako bi se EMA preselila u kompleks parlamenta, Strasbourg ne bi ostao praznih ruku. Ideja je propala jednako brzo i efikasno kao svojedobno hrvatska kandidatura za tu istu Europsku agenciju za lijekove.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stara rasprava, nova kriza
Prema seljenju parlamenta, kroz niz godina često su kritični bili britanski eurozastupnici, ionako skeptični prema EU i njezinoj birokraciji. Kada je Ujedinjeno Kraljevstvo definitivno napustilo EU, rasprave oko dvojne lokacije Europskog parlamenta kao da su malo zamrle. No, onda se desila i ova kriza.
Rezoniranje eurozastupnika je potpuno razumljivo: dok se od Europljana traži da gase svjetla, nema logike da se parlament razbacuje strujom. Uostalom, presedan postoji; u vrijeme pandemije, sjednice u Strasbourgu bile su na neko vrijeme pauzirane.
U međuvremenu je parlament poduzeo mjere štednje energije. Od četvrtka navečer do ponedjeljka gasit će grijanje u svojim zgradama, javlja Reuters koji je imao uvid u interni mail. Petkom zastupnici obično putuju u svoje izborne jedinice. Zgrade će, nadalje, moći biti grijane na 19 stupnjeva, a hlađene na 25 stupnjeva. I vanjsko osvjetljenje bit će prigušeno. Od tih se mjera, prenosi Reuters, očekuju uštede od čak dva milijuna eura godišnje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto Strasbourg, a ne Bruxelles
Više od toga ne treba očekivati. Razloga je nekoliko, počevši od povijesti i simbolike francusko-njemačkog pomirenja nakon Drugog svjetskog rata; u Strasbourgu je još krajem 1950-ih zasjedala europska skupština koja će kasnije, krajem 1970-ih, prerasti u direktno birani EU parlament.
Pitanje je, nadalje, zašto bi se parlament preselio u Bruxelles, a ne obrnuto? Bruxelles ima i druge institucije, poput Europske komisije i Vijeća. Luxembourg, na primjer, ima Sud EU-a, Revizorski sud, a odnedavno i Ured europske javne tužiteljice. Ona agencija za lijekove, koju je i Zagreb neuspješno pokušavao dovabiti, preselila se u Amsterdam. Zašto bi se Francuska odrekla sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu?
Racionalno, ali neostvarivo
Odgovor na to pitanje je ključ svega. Strasbourg je službeno sjedište Europskog parlamenta. Tako od 1992. piše u temeljnim ugovorima Europske unije. Ono što su europske vlade jednoglasno dogovorile, može se promijeniti samo na isti način. Jednoglasnim dogovorom svih europskih vlada. Na to bi, dakle, morala pristati i Francuska.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stoga je pitanje opravdanosti dvojne lokacije Europskog parlamenta jedno od onih koje će poticati vječne rasprave. Napuštanje jedne lokacije zvuči ekonomski racionalno i financijski logično. Politički je, međutim, neostvarivo. Treba se priviknuti da će neke zgrade povremeno zjapiti prazne. Mi smo u Hrvatskoj na to već navikli. Kao pravi Europljani, primijetili bi cinici.
Da se EU parlament prestane seljakati u Strasbourg, uštedjeli bi nam 114 milijuna eura. Ali to se jednostavno neće dogoditi
Energetska kriza aktualizirala je prastaru raspravu o dvojnoj lokaciji EU parlamenta
Strasbourg je službeno sjedište Europskog parlamenta. Tako od 1992. piše u temeljnim ugovorima Europske unije. Ono što su europske vlade jednoglasno dogovorile, može se promijeniti samo na isti način. Na to bi, dakle, morala pristati i Francuska
Mi smo se nekako navikli da zgrade zjape prazne. Evo, na primjer, ona u Bruxellesu. Kupljena je javnim novcem prije gotovo deset godina. Platili smo je 11,5 milijuna eura. Plaćamo i dalje režije, održavanje i osiguranje. U njoj su trebali biti hrvatski diplomati. Ali godinama nije stavljena u funkciju.
Ili, na primjer, ona u Novom Zagrebu. Izgrađena je kako bi u njoj bio regionalni centar za edukaciju poduzetnika. Ali je to propalo. Pa je država odlučila da će je prenamjeniti u europski centar za inovacije i napredne tehnologije. Trebala bi biti plaćena EU sredstvima –i to je, naravno, javni novac. Sada se piše da će u nju privremeno useliti Rektorat zagrebačkog Sveučilišta. U međuvremenu je prazna.
Građani štede, a parlament?
Prazan je, barem veći dio godine, i kompleks u kojem je sjedište Europskog parlamenta u Strasbourgu. U taj grad na sjeveroistoku Francuske, u relativnoj blizini granice s Njemačkom, svakog se mjeseca slijevaju europski političari i birokrati. U njemu se 12 puta godišnje – tako je uređeno temeljnim ugovorima Europske unije – održavaju plenarne sjednice Europskog parlamenta. Ali nije svima to po volji.
Zbog energetske krize, izazvane primarno ratom u Ukrajini, europske države poduzimaju nesvakidašnje mjere: gase se svjetla u izlozima i na spomenicima, smanjuje se grijanje u javnim zgradama, od građana traži da budu racionalni s termostatima, kraće se tuširaju i suše rublje na zraku. Jer Europljane čeka teška zima. Pa kako je onda u redu da Europski parlament, institucija koja predstavlja te iste Europljane, seli iz jednog grada u drugi, trošeći pritom energiju i, naravno, novac?
‘Grijemo dvije zgrade’
Energetska kriza stoga je aktualizirala prastaru raspravu o dvojnoj lokaciji EU parlamenta – u Bruxellesu, gdje se održavaju sastanci odbora, i u Strasbourgu, gdje se zastupnici i njihovo osoblje okupljaju jednom mjesečno, na četiri dana, zbog plenarne sjednice. “Ako tražimo od svakoga da štedi energiju, nije odgovorno da mi grijemo dvije zgrade i nepotrebno putujemo”, ustvrdio je zastupnik Peter Liese.
Liese, zastupnik Europske pučke stranke iz Njemačke, pisao je na tu temu predsjednici parlamenta Roberti Metsola i Pascalu Canfinu, francuskom kolegi koji vodi Odbor za okoliš. Podsjetivši ih da je parlament tijekom pandemije održavao sastanke samo u Bruxellesu, istaknuo je da je za mnoge ljude energetska kriza još gora i da zato zastupnici moraju reagirati.
Ekološke i novčane uštede
Ideja je da se sjednice parlamenta privremeno ne održavaju u Strasbourgu, nego samo u Bruxellesu jer da bi se tako štedjela energija i smanjili troškovi. To bi trebalo trajati barem do travnja ili, po nekima, dok ne prođe energetska kriza. Na taj način rezonira nekoliko njemačkih eurozastupnika. Njihov je prijedlog aktualiziran krizom, ali daleko od toga da je nov.
O dvojnoj lokaciji Europskog parlamenta raspravlja se godinama. Dosad je bilo više neuspješnih inicijativa da se ta institucija skrasi na jednom mjestu – uglavnom se pritom misli na Bruxelles. Kritičari stalnog seljenja parlamenta iz Bruxellesa u Strasbourg i nazad argumentiraju da bi se time postigle uštede, ekološke i financijske.
Tisuće prekoocenskih letova
Administrativno seljenje iz jednog u drugi grad zahtjevan je logistički zadatak. Putuju zastupnici i njihovi asistenti, politički savjetnici i javni službenici, službeni vozači i stotine kutija papira i dokumenata… Kritičari to zovu “putujućim cirkusom”. Prije nekoliko godina velika je selidba dobila čak i vlastiti dokumentarac.
Ekološke uštede proizašle bi već iz puke činjenice manjeg broja putovanja. Godinama se tvrdi da se stalnim putovanjima tamo i nazad (pa još i u Luxembourg gdje je tajništvo parlamenta) proizvede 19 tisuća tona ugljičnog dioksida godišnje. To je, kaže jedna računica, kao za 13 tisuća letova iz Londona do New Yorka i nazad.
Ušteda 114 milijuna eura
Financijske uštede nije moguće sasvim precizno kvantificirati, jer se procjene jako razlikuju, između 50 i 200 milijuna eura, ovisno koga se pita i tko ih računa. Ali možemo se pozvati na službeno izvješće Europskog revizorskog suda iz 2014. Revizori su procijenili da bi EU parlament, kada bi plenarne sjednice preselio u Bruxelles, godišnje uštedio 114 milijuna eura.
No, inicijative koje su to zagovarale nikada nisu bile uspješne. Prije nekoliko godina činilo da možda postoji elegantno rješenje: kada su Britanci odlučili napustiti EU, tražila se nova lokacija za Europsku agenciju za lijekove (EMA) koja je dotad bila u Londonu. Ako bi se EMA preselila u kompleks parlamenta, Strasbourg ne bi ostao praznih ruku. Ideja je propala jednako brzo i efikasno kao svojedobno hrvatska kandidatura za tu istu Europsku agenciju za lijekove.
Stara rasprava, nova kriza
Prema seljenju parlamenta, kroz niz godina često su kritični bili britanski eurozastupnici, ionako skeptični prema EU i njezinoj birokraciji. Kada je Ujedinjeno Kraljevstvo definitivno napustilo EU, rasprave oko dvojne lokacije Europskog parlamenta kao da su malo zamrle. No, onda se desila i ova kriza.
Rezoniranje eurozastupnika je potpuno razumljivo: dok se od Europljana traži da gase svjetla, nema logike da se parlament razbacuje strujom. Uostalom, presedan postoji; u vrijeme pandemije, sjednice u Strasbourgu bile su na neko vrijeme pauzirane.
U međuvremenu je parlament poduzeo mjere štednje energije. Od četvrtka navečer do ponedjeljka gasit će grijanje u svojim zgradama, javlja Reuters koji je imao uvid u interni mail. Petkom zastupnici obično putuju u svoje izborne jedinice. Zgrade će, nadalje, moći biti grijane na 19 stupnjeva, a hlađene na 25 stupnjeva. I vanjsko osvjetljenje bit će prigušeno. Od tih se mjera, prenosi Reuters, očekuju uštede od čak dva milijuna eura godišnje.
Zašto Strasbourg, a ne Bruxelles
Više od toga ne treba očekivati. Razloga je nekoliko, počevši od povijesti i simbolike francusko-njemačkog pomirenja nakon Drugog svjetskog rata; u Strasbourgu je još krajem 1950-ih zasjedala europska skupština koja će kasnije, krajem 1970-ih, prerasti u direktno birani EU parlament.
Pitanje je, nadalje, zašto bi se parlament preselio u Bruxelles, a ne obrnuto? Bruxelles ima i druge institucije, poput Europske komisije i Vijeća. Luxembourg, na primjer, ima Sud EU-a, Revizorski sud, a odnedavno i Ured europske javne tužiteljice. Ona agencija za lijekove, koju je i Zagreb neuspješno pokušavao dovabiti, preselila se u Amsterdam. Zašto bi se Francuska odrekla sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu?
Racionalno, ali neostvarivo
Odgovor na to pitanje je ključ svega. Strasbourg je službeno sjedište Europskog parlamenta. Tako od 1992. piše u temeljnim ugovorima Europske unije. Ono što su europske vlade jednoglasno dogovorile, može se promijeniti samo na isti način. Jednoglasnim dogovorom svih europskih vlada. Na to bi, dakle, morala pristati i Francuska.
Stoga je pitanje opravdanosti dvojne lokacije Europskog parlamenta jedno od onih koje će poticati vječne rasprave. Napuštanje jedne lokacije zvuči ekonomski racionalno i financijski logično. Politički je, međutim, neostvarivo. Treba se priviknuti da će neke zgrade povremeno zjapiti prazne. Mi smo u Hrvatskoj na to već navikli. Kao pravi Europljani, primijetili bi cinici.