Da, situacija s industrijskom proizvodnjom sve je ozbiljnija; imamo jedan od najvećih padova na godišnjoj razini
Stigli su podaci europskog statističkog ureda
Hrvatska je u travnju bila među zemljama Europske unije s najvećim padom industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, za 1,3 posto, nakon što je u prethodnom mjesecu pad iznosio 1,7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda. Prema raspoloživim podacima Eurostata, među zemljama EU-a najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježila je Malta, za 5,8 posto, a izrazitiji je pad proizvodnje zabilježila i Irska, za 4,7 posto.
Najviše je pak na godišnjoj razini u travnju porasla industrijska proizvodnja u Sloveniji, za 6,9 posto. Slijede Rumunjska s povećanjem proizvodnje za 6,0 posto i Poljska s 5,9 posto. Na razini Europske unije i eurozone industrijska je proizvodnja prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata porasla 1,7 posto. U ožujku je uvećana 3,2 posto u eurozoni, te za revidiranih 3,0 posto u EU.
Mjesečni pad proizvodnje
Najviše je i u EU i eurozoni na godišnjoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,7 odnosno 4,3 posto. Proizvodnja energije zadržala se u EU na razini prošlogodišnjeg travnja, dok je u eurozoni pala 0,7 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Na razini Europske unije sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u travnju 0,8 posto u odnosu na ožujak kada je prema revidiranim podacima Eurostata porasla 0,5 posto. U eurozoni proizvodnja je smanjena 0,9 posto u odnosu na ožujak kada je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda porasla 0,6 posto.
Sektor energetike u najvećem padu
Najviše je u oba područja u travnju smanjena proizvodnja energije, za 3,8 odnosno 5,0 posto u odnosu na prethodni mjesec. Osjetan pad proizvodnje zabilježen je i u kategoriji trajnih potrošačkih dobara, za 1,9 u EU te za 2,2 posto u eurozoni. Porasla je samo proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,0 posto u EU te za 1,9 posto u eurozoni.
Među zemljama EU-a najviše je u travnju na mjesečnoj razini smanjena industrijska proizvodnja u Litvi, za 7,9 posto. Slijede Nizozemska i Grčka s padom proizvodnje za 4,4 odnosno 3,3 posto. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u travnju smanjena 0,9 posto u odnosu na ožujak kada je pala 2,9 posto. Daleko najveći rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u travnju Irska, za 9,1 posto. Slijedi Rumunjska s povećanjem proizvodnje za 2,1 posto, te Danska s 0,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.