Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Jasno je, HDZ će u kampanji snažno gurati zabranu rada nedjeljom. Što zasad znamo?

Očito je da je ova Vlada čvrsto naumila zabranu rada nedjeljom produžiti bez obzira na epidemiološku situaciju

ZADNJA IZMJENA: svi 24, 2020

Zabrana rada nedjeljom u Hrvatskoj trenutno je na snazi kao mjera za suzbijanje koronavirusa, odnosno barem u to vladajući pokušavaju uvjeriti građane. No, danas je nedvojbeno potvrđeno kako HDZ tu zabranu želi unijeti u izmjene Zakona o radu te tako neradne nedjelje za trgovce ostaviti i nakon ukidanja posebnih epidemioloških mjera. S obzirom na to da je Sabor raspušten, a parlamentarni izbori se održavaju za mjesec i pol dana, taj će plan HDZ moći pokrenuti tek ako dobije priliku sastaviti novu vladu.

Nema jasnog objašnjenja zašto su u trenutno vladajućoj stranci s tom inicijativom čekali do samog kraja mandata, osim možda onoga da su računali kako će im ona poslužiti kao jedan od aduta na izborima. Ako je tako, ne čudi što ih u glasnim najavama zabrane rada nedjeljom ne mogu omesti protesti poslodavaca koji upozoravaju kako će mjera dovesti do 15 tisuća otkaza, kao ni činjenica da je Ustavni sud slične zabrane rušio već dva puta. Donosimo zasad poznate činjenice o najavljenom ukidanju rada nedjeljom te podsjetnik na dosadašnje reakcije na ovu inicijativu.

1. Zabrana iz epidemioloških razloga

Nacionalni civilni stožer zabranio je rad nedjeljom, a šef Stožera Davor Božinović i šef HZJZ-a Krunoslav Capak danima su pokušavali uvjeriti javnost kako se to radi iz epidemioloških razloga. Predstavljajući prvu fazu popuštanja mjera koja je na snagu imala stupiti 27. travnja, Božinović je tri dana prije toga, na presici Stožera, kazao kako se temeljem preporuka epidemiološke struke zabranjuje rad nedjeljom za supermarkete i trgovačke centre. Kiosci, pekarnice, dućani s kruhom i pekarskim proizvodima te trgovine na benzinskim postajama dobili su dozvolu da nastave s radom nedjeljom.

Upitan boji li se da bi odluku o zabrani rada nedjeljom mogao srušiti Ustavni sud RH, Božinović je ponovio da su sve mjere donesene na preporuku struke. Pritom je odbio komentirati da se situacija koristi u političke svrhe. “Ovdje se govori isključivo o situaciji koju je izazvala epidemija koronavirusa“, kazao je tada Božinović.

2. Crkva i sindikalisti su na istoj strani

Iako su i ostali članovi Stožera idućih dana zabranu rada trgovina nedjeljom jednoglasno branili kao protuepidemijsku mjeru, dio društva koji se za ukidanje rada tim danom u tjednu već dugo bori, njihovu je odluku dočekao kao veliku pobjedu. Željka Markić je, recimo, zabranu popratila euforičnom objavom na Facebooku u kojoj je to proglasila divnom viješću za više od 180.000 zaposlenih u hrvatskim trgovinama.

“Nakon 4 godine zalaganja U ime obitelji i mnogih drugih – trgovci, najvećim dijelom žene, oni koji ionako rade 6 dana u tjednu – sad će konačno imati nedjelju i blagdane za zajedničko vrijeme sa svojim obiteljima”, pisala je Markić. Dodala je kako se nada da će “bude li pameti i poštenja”, tako i ostati. Zadovoljni su bili i u krugovima Katoličke crkve koja godinama traži da se rad nedjeljom zabrani.

Podrška zabrani rada nedjeljom dolazi i od strane nominalno lijevih predstavnika radnika. Travanjsku odluku Stožera tako je javno pozdravila većina sindikata. Sve tri sindikalne središnjice poručile su da nema razloga za rad trgovina nedjeljom. Čelnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel jasno je kazao da očekuje kako će se pokazati da građani mogu kupovati šest dana u tjednu i da u nedjelju mogu osloboditi preko 90 tisuća radnica u sektoru trgovine.

3. Poslodavci protestiraju

S obzirom na to da se sa zabranom rada nedjeljom slaže više od 60 posto građana, kako su pokazali prije dva tjedna objavljeni rezultati istraživanja koje je Promocija plus provela za RTL televiziju, očito je da su oni koji se tome protive u Hrvatskoj nadglasani. Ipak vrijedi zabilježiti i njihove prigovore, pa ćemo spomenuti kako su Trgovci pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca objavili kako smatraju da odluka o neradnoj nedjelji nije primjerena protuepidemijska mjera te su od ministarstva zatražili se ona ukine.

Zabrinutost dijela privatnog sektora koju je izazvala ova mjera objasnio je Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa. Gostujući u otvorenom HRT-a, Huić je rekao da će zbog zabrane rada nedjeljom bez posla ostati 15 tisuća ljudi, budući da će trgovcima trebati manje radnika zbog manjeg broja radnih dana. “Jurimo prema krizi, to je suludo. Od tih 15.000 ljudi mnogo je žena starijih od 50 godina, te žene će teško kasnije naći posao. Neshvatljivo mi je da se u siromašnoj zemlji zabranjuje rad”, protestirao je Huić.

4. Ustavni sud je dva puta rušio zabrane

Pitanje Božinoviću boji li se da će Ustavni sud srušiti odluku Stožera o zabrani rada nedjeljom nije došlo posve neočekivano. Kao što je prije nekoliko mjeseci podsjetio Telegramov Jasmin Klarić, Ustavni sud već je dva puta rušio pokušaje da se značajno ograniči rad trgovina nedjeljom. Prvi pokušaj je do zakona izgurao HSS 2003. godine, želeći se uoči izbora predstaviti biračima kao konzervativna opcija bliska katoličkim vrijednostima. Ustavni sud taj je pokušaj srušio u travnju 2004. godine. Kako su ustanovili, zakon je narušio jednakost poduzetnika u trgovini, jer zbog specifičnih odredbi neki jesu mogli raditi nedjeljom, a neki nisu.

Drugi pokušaj je uslijedio u srpnju 2008. godine. Tada je donesen novi Zakon o trgovini po kojem se nedjeljom ipak moglo raditi (od 9-13, doduše) pet mjeseci godišnje, s obrazloženjem da je Hrvatska turistička zemlja. Ustavni sud ga je ukinuo 11 mjeseci kasnije, 19. lipnja 2009. godine. Kako je pisalo u obrazloženju odluke, zakon nije ispunio svoju osnovnu svrhu – zaštitu prava radnika u trgovinama.

Ta prava su, naime, već bila zaštićena drugim propisima koji su radnicima garantirali veću dnevnicu za rad nedjeljom i obavezni dan odmora u tjednu nakon radne nedjelje. U odluci se doslovno podsjećalo Vladu na to da postoje radne inspekcije koje mogu otkloniti eventualna kršenja tih prava radnika. Istaknuto je i da se zabranom rada, zapravo, kažnjavaju oni trgovci koji u cijelosti poštuju prava svojih zaposlenika, te je opet rječnikom Ustavnog suda “poremećena ravnoteža između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite slobode poduzetništva trgovaca”.

5. Uvođenje neradne nedjelje je politički stav Vlade i HDZ-a

Za zabranu rada nedjeljom danas se prvo nedvosmisleno založio premijer Andrej Plenković. On je u intervjuu za Jutarnji list kazao da su već spremne izmjene zakona prema kojima bi nedjelja postala neradni dan bez obzira na epidemiološku situaciju. „Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini, s kojima idemo uskoro u javno savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti“, otkrio je premijer.

Na pitanje novinara hoće li izmjene zakona biti puštene u javno savjetovanje prije izbora, Plenković je odgovorio potvrdno. „Da. Naravno da se traži model koji će uzeti u obzir činjenicu da je Hrvatska i turistička zemlja. Želimo radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna“, kazao je.

6. Izmjene zakona planira se za rujan

Predložene promjene danas je predstavio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat. Prema prijedlogu zakona, 14 nedjelja u godini bit će radno, a poslodavci će birati o kojih će 14 nedjelja biti riječ. Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima, nego i sa zainteresiranom javnošću.

Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke. Osim nedjelje, s poslodavcima i sindikatima dogovoreno je da se ne radi ni blagdanima. Definirat će se i radno vrijeme subotom, koje će trajati do 21 ili 22 sata, kazao je Horvat, dodavši da će zakon biti pušten u javnu raspravu kada se epidemiolozi slože s tim da se ukine neradna nedjelja kao protuepidemijska mjera.

Horvat je objasnio i računicu prema kojoj je zaključeno da je potrebno dozvoliti rad tijekom točno 14 nedjelja godišnje. „Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je, dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom. Nova Vlada bi izmjene, ako sve pođe po planu, usvojila u rujnu.

7. Što na sve kaže oporba?

SDP se, ne posve neočekivano, oštro protivi zabrani rada nedjeljom. Prvo su se usprotivili mjeri koju je donio Stožer, optuživši Vladu da je podilazi konzervativnim krugovima. SDP-ov zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Peđa Grbin podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona kojim je zabrana uvedena, dok su brojni SDP-ovci iskoristili svaku priliku da Stožer prozovu za uključivanje u predizbornu kampanju.

SDP-ov Arsen Bauk objasnio je kakav je stav SDP-a vezan za dugoročno rješavanje ove problematike. „SDP je za takvo rješenje koje će zaštiti prava radnika, ali s druge strane osigurati poduzetnička prava i slobode koje su definirane Ustavom i rješenje koje neće pasti na Ustavnom sudu ako dođe do te vrste spora”, kazao je Bauk pa se može pretpostaviti da do zabrane rada nedjeljom neće doći ako novu vladu sastavi ta stranka.

Vedran Vrabec
Telegram autor
1768 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program