Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Danas je rehabilitiran četnički vođa Draža Mihailović, a mi donosimo 8 najbitnijih stvari za znati o tome

Usvojen je zahtjev za rehabilitaciju kojeg je 2006. podnio njegov unuk

ZADNJA IZMJENA: svi 14, 2015
Foto: wikipedia

Danas na Višem sudu u Beogradu je završen sudski postupak rehabilitacije četnika Dragoljuba Mihailovića, poznatog pod nadimkom đeneral Draža. Sud je, usvojivši zahtjev za rehabilitaciju koji je 2006. podnio Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović, poništio presudu tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 15. srpnja 1946. godine, kojom je Mihailović bio osuđen na smrt zbog izdaje, suradnje s fašističkim okupatorima i ratnih zločina, a dva dana kasnije strijeljan i tajno pokopan. Temelj procesa rehabilitacije je kontroverzni srpski zakon iz 2004. o izjednačavanju prava partizana i četnika.

Sudac Aleksandar Trešnjev je donio tu presudu koja je naišla na neodobravanje u zemljama regije, a mi vam donosimo najbitnije činjenice i reakcije dana.

1. Što uopće znači presuda?

Današnja odluka, po ocjenama pravnih stručnjaka, omogućuje obitelji Mihailović povrat svih građanskih prava i daje im pravo na odštetu, stvara uvjete da se u Srbiji i službeno uvaže dva priznata antifašistička pokreta u Drugom svjetskom ratu, te da ulice, škole, sportski klubovi i druge ustanove mogu nositi ime Dragoljuba Mihailovića.

2. Što kažu Srbi?

Osobe koje su pokrenule postupak Dražine rehabilitacije su s razlogom zadovoljne. Savjetnik srbijanskog predsjednika, Oliver Antić izjavio je da je pozitivna sudska odluka veliki dan za pravo i pravdu i da bi se ovaj dan trebalo slaviti čak i u Hrvatskoj.

3. Što kažu povjesničari?

Tvrtko Jakovina
Tvrtko Jakovina PIXSELL/PIXSELL

Povjesničar Tvrtko Jakovina ističe kako je s obzirom na 20-godišnje srpsko zagovaranje Mihajlovićeve rehabilitacije presuda logičan završetak.

“Ta je rehabilitacija već ušla u tamošnje udžbenike. Dakle, ušla je prije u udžbenike, nego u historiografiju”, naveo je Jakovina dodajući da su zagovornici njegove rehabilitacije bili zagovornici srpske monarhije, dio onih koji pripadaju antikomunistima i dio onih koji su zbivanja iz 90-ih nastojali povezati sa zbivanjima iz 40-ih godina prošlog stoljeća.

4. Što kažu Hrvati koji su se borili protiv četnika?

Slavko Goldstein
Slavko Goldstein PIXSELL/PIXSELL

“Kao partizan u ljeto i jesen 1942. sudjelovao sam u nekim okršajima protiv četnika koji su dolazili iz Gomirja (mjesto na putu Vrbovsko-Ogulin), gdje su četnici imali garnizon pod skutima talijanskog okupatora”, prisjetio se Slavko Goldstein dodajući da su četnički vođe u ofenzivi protiv partizana u rujnu te godine spalili tisuću kuća u općini Drežnik.

5. Što kažu drugi koji su se borili protiv četnika?

“Činjenica je da je u ovom predmetu rehabilitacije Draže Mihajlovića čitav sudski proces bio obična farsa i političko, a ne sudbeno niti pravno pitanje. Ova odluka će nedvojbeno imati i ostaviti vrlo složene i teške posljedice, jer se šalje i jasna politička poruka po kojoj se ne samo redefinira Drugi svjetski rat, nego i sve vrijednosti proizašle iz pobjede narodnooslobodilačke i partizanske vojske”, stoji u priopćenju SABNOR BiH.

6. Što kažu vladajući u Hrvatskoj?

Kolinda Grabar-Kitarović

U Hrvatskoj je ta presuda naišla na jednoglasno neodobravanje. Od bivšeg predsjednika Stjepana Mesića do trenutne Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je rekla: “Kao predsjednica RH najodlučnije osuđujem svaki pokušaj povijesnog revizionizma. Ta presuda ne može izbrisati zlodjela četničkog pokreta, počinjena u suradnji s nacistima i fašistima tijekom Drugog svjetskog rata, koja su svim narodima na ovim prostorima, donijela velike patnje i stradanja.”

Hrvatska Vlada je, kao pogrešnu i neprihvatljivu reviziju povijesti, osudila odluku beogradskog Višeg suda o rehabilitaciji četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihailovića čiji je četnički pokret u Drugom svjetskom ratu bio na strani zla što nikakva sudska odluka ne može promijeniti.

Orsat Miljenić
Orsat Miljenić PIXSELL/PIXSELL

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić u četvrtak je izjavio da je “apsolutno zgrožen” odlukom beogradskog suda o rehabilitaciji četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihailovića, dodajući da je to silno velika pogreška kao što bi to bila rehabilitacija (Adolfa) Hitlera, (Benita) Mussolinija ili (Ante) Pavelića. “Za nas je Draža Mihailović bio zločinac i ostao je zločinac. Bio je fašist i točka”.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je da je razočaran odlukom beogradskog suda. “Pobjedu u Drugom svjetskom ratu u antifašističkoj koaliciji su odnijeli partizani predvođeni Titom i tko god misli da može nekom presudom postići nešto drugo grdno se vara”, kazao je Ostojić.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko ocijenio je u četvrtak da je presuda Vrhovnog suda u Beogradu kojom je rehabilitiran četnički vođa Draža Mihajlović loša stvar koja može utjecati na odnose dviju zemalja. To nije dobro, četnički pokret ostavio je krvav trag u Hrvatskoj i to će sigurno utjecati na odnose dviju zemalja, rekao je Karamarko.

Saborski zastupnik i potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u četvrtak je izjavio kako, kao antifašist i sljedbenik partizanskog pokreta, nema razumijevanja za odluku beogradskog Višeg suda, koji je usvojio zahtjev za rehabilitacijom četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića.

7. Kakve su reakcije iz svijeta?

Aktivisti za ljudska prava koje je u Srbiji kontaktirala medijska kuća Deutsche Welle drže ovakvu odluka suda očekivanom.

“To je završetak jednog procesa koji zapravo vodi reviziji čitavog Drugog svjetskog rata tako da se Srbija odrekla svega što je bila neka europska vrijednost – mislim tu na antifafašizam i tu tradiciju koji su sada potpuno poništeni”, rekla je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

“Zabrinjava to što Europa na to nije reagirala”, rekla je Biserko za DW.

Njemačka kuća prenosi i ocjenu povjesničara Čedomira Antića da je Mihailović bio osuđen “staljinističkim postupkom totalitarnog režima” i da je “bio jedan od prvih boraca protiv nacizma u okupiranoj Europi”.

Antić priznaje da je Mihailović bio rojalist i čelnik neregularne formacije, ali “ideje da je on bio profašistički nastrojen, da je surađivao s okupatorom jednostavno nisu točne”, tvrdi on.

Biserko, međutim, smatra da današnja Srbija gradi novi identitet “na vrijednostima i referencama koje su krivotvorene. Znači, Srbija ide sve dalje u prošlost jer nije sposobna suočiti s realnošću, pogotovo s onom iz 90-ih godina. U tom smislu ta revizija je ponikla odatle. I najgore od svega je što je to osnova na kojoj se danas podižu mladi ljudi”, ističe Biserko.

Agencija Reuters piše da su se četnici kao pokret ponovno pojavili 90-ih godina u ratu na prostoru bivše Jugoslavije.

Dodaje da je susjedna Hrvatska u kojoj Mihailovića smatraju ratnim zločincem zbog četničkog ubijanja Hrvata, muslimana i komunističkih partizana, “zgrožena” i citira izjavu ministra pravosuđa Orsata Miljenića da je to “silno velika pogreška kao što bi to bila rehabilitacija (Adolfa) Hitlera, (Benita) Mussolinija ili (Ante) Pavelića”.

“Desetljećima je Mihailovićeva sudbina dijelila Srbiju gdje su ga mnogi smatrali herojem koji je umro iz političkih razloga”, piše američki The Washington Post i prenosi da su presudu u sudnici Mihailovićevi sljedbenici pozdravili pljeskom, a oporbeni vođa Aleksandar Djekić nazvao je “velikom sramotom i ruganjem žrtvama fašizma”.

WP podsjeća da je američki predsjednik Harry Trumann 1948. postumno odlikovao Mihailovića Legijom časti za spašavanje 500 američkih pilota od nacista.

O Trumannovu odlikovanju piše i francuska agencija AFP i podsjeća da su tijekom Drugog svjetkog rata Dražini četnici počinili pokolje nad muslimanima i Hrvatima.”Devedesetih godina srpska pravojska koja se identificirala s četničkim pokretom počinila je nasilje prema tim istim zajednicama”, piše AFP.

8. Koliko su ljudi pobili četnici?

Prema istraživanjima demografa Vladimira Žerjavića, četnici su tijekom rata minimalno pobili, mahom klanjem, 33.000 muslimana i 32.000 Hrvata. Bosansko-hercegovački istraživači tvrde, međutim, da su Dražini sljedbenici likvidirali oko 100.000 muslimanskih civila, uglavnom žena, djece i staraca, od čega je za polovicu moguće utvrditi i imena.

Neki od tih pokolja, poput onih u Foči, Goraždu, Vlasenici, Rogatici, Višegradu i Pljevljima, s tisućama ubijenih koji većinom nisu ni pružali otpor, pripadali su u najstrašnije epizode jugoslavenske ratne povijesti.

Hrvati su, pak, najteže stradavali u istočnoj Hercegovini i zapadnoj Bosni, kao i područjima između Srba i Drvara, pokazuju Žerjavićeva istraživanja.

Raif Okić
Telegram autor
1335 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program