Sutkinja je ipak odlučila pustiti na slobodu osumnjičene u aferi Agram

Nakon ispitivanja trojice osumnjičenih u novom proširenju istrage u slučaju Agram Uskok je predložio određivanje istražnog zatvora za bivšeg direktora zagrebačke Čistoće Miljenka Benka i direktora tvrtke Gradatin Tomislava Jukića koje, među ostalim, sumnjiče za namještanje poslova oko nabave opreme za zbrinjavanje otpada.

Idu u Remetinec

Kako piše 24sata, sutkinja istrage zagrebačkog Županijskog suda Jadranka Mandušić prihvatila je USKOK-ov zahtjev i osumnjičenom dvojicu odredila istražni zatvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, ali je tu mjeru zamijenila mjerama opreza. Ne smiju obavljati svoje dužnosti ni kontaktirati sa svjedocima. Očekuje se da će tijekom dana izaći iz Remetinca.

Uskok je najavio žalbu.

Istragom je obuhvaćen i nekadašnji šef Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivan Markus za kojega tužiteljstvo nije predložilo istražni zatvor.

Uskok je na svojoj internetskoj stranici u petak objavio da osumnjičene tereti za primanje mita te zlouporabu položaja i ovlasti, trgovanje utjecajem i poticanje na ta nedjela.

Najveći ugovor bio je na 70 milijuna kuna

Najteže nedjelo za koje Uskok sumnjiči Benka i Jukića namještanje je natječaja za nabavu specijalnih vozila za komunalni otpad nakon kojega je sklopljen ugovor vrijedan preko 70 milijuna kuna.

Tužiteljstvo tvrdi da je Benko 2014. nakon što je Čistoća dobila ovlasti da za Grad Zagreb provede projekt nabave specijalnih vozila za komunalni otpad, prije objave javnog poziva za nadmetanja, Jukiću dostavljao informacije o količini, vrsti i tehničkoj specifikaciji vozila. Nakon objave poziva za nadmetanje za nabavu 37 specijalnih komunalnih vozila putem financijskog leasinga Benko je od Centralne nabave Zagrebačkog holdinga navodno zatražio usklađivanje dokumentacije i tehničkih karakteristika vozila kako bi bili prihvaćeni zahtjevi i prijedlozi Jukićeve tvrtke. U Uskoku tvrde da je Benko pritom znao da izmjene nisu u potpunosti odgovarale stvarnim potrebama Čistoće, no Jukiću je svejedno omogućio sklapanje ugovora vrijednosti od 70.1 milijuna kuna.

Također, Benko je osumnjičen da je nakon dogovora s Jukićem, bez opravdanog razloga, predložio poništenje postupka javne nabave najma malih univerzalnih vozila za čišćenje i pranje javnoprometnih površina s opremom za zimsku službu, uz obrazloženje da je ekonomski isplativo popraviti staro vozilo. No, nakon što je javni natječaj poništen Benko je od Jukića zatražio popravak potpuno drugog vozila za što je, po tvrdnjama tužiteljstva, potrošeno čak 185 tisuća kuna bez PDV-a.

Benko je na Jukićevo traženje 2014. navodno “autoritetom svog položaja” osigurao i da Gradatin na javnom natječaju dobije posao nabave kanti i posuda za otpad. Uskok sumnja da je nakon što je utvrdio da Gradatinova ponuda nije najpovoljnija od Markusa zatražio da “poduzme nužne radnje” kako bi posao dobila Jukićeva tvrtka koja je naknadno izmijenila ponudu pa je u travnju 2014. s Gradatinom sklopljen ugovor o kupnji kanti i posuda za otpad za četiri milijuna kuna.

Za stalni posao u Čistoći tražio poklone i 4.000 eura

Jedino nedjelo koje u ovom proširenju istrage u slučaju Agram nije povezano s Gradatinom je primanje mita za zapošljavanje u Čistoći zbog čega je Benko, po Uskokovim tvrdnjama, navodno primio 4000 eura mita. Benko je od zaposlenika koji je imao ugovor o radu na određeno vrijeme novac navodno primio “tijekom lipnja ili srpnja 2009.”. U siječnju 2010. taj je zaposlenik potpisao ugovor na neodređeno vrijeme, no Benko ga je tražio i dodatne poklone koje mu je zaposlenik predao tijekom 2010. i 2013. nakon čega mu je navodno osigurao premještaj na radno mjesto s većim koeficijentom i dodatkom za uvjete rada.

Benko je u listopadu prošle godine završio u istražnom zatvoru, a u međuvremenu je, poput ostalih, pušten na slobodu i smijenjen s dužnosti u Holdingu.

Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik Milan Bandić sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun. Ukupnu štetu tužiteljstvo je na početku istrage procijenilo na preko 20 milijuna kuna.