Danas u Bruxellesu počinje summit o dvije vrlo važne teme za EU, a ovo je 8 stvari koje trebate znati o tome

Mogući izlazak Velike Britanije iz EU i migrantska kriza dvije su glavne teme o kojima će raspravljati šefovi država – članica EU na summitu koji danas počinje u Bruxellesu.

Sve je jači pritisak nekih država koje su na udaru migranata. Prema pisanju srpskog dnevnog lista Danas Europska unija zatvorit će 1. ožujka svoje granice za izbjeglice iz ratnih zona država Bliskog istoka. Po navodima tog lista, zatvaranje granica provodit će se postupno – najprije za izbjeglice iz Iraka, a potom za one iz Afganistana te na koncu za izbjeglice iz Sirije.

1. Ograničenje Schengena

Američka agencija AP je prošle nedjelje pozivajući se na povjerljiv dokument koji je dobila na uvid, objavila da se zemlje članice EU spremaju da ograniče schengenski režim na dvije godine zbog migrantske krize. Dokumentima je predviđeno da svaka članica može jednostrano uspostaviti granične kontrole na maksimalno šest mjeseci. Taj period može biti produžen na dvije godine ako se utvrdi da neka članica ne uspijeva zaštiti svoje granice. Europska komisija navodi “ozbiljne nedostatke u provođenju vanjske granične kontrole” dodavši da “Grčka ozbiljno zanemaruje svoje obaveze”. Tusk je rekao podsjetimo da isključenje Grčke iz Schengena neće riješiti tu krizu koja stavlja na probu jedinstvo Europe, piše Tanjug.

2. Grčka stavila u funkciju četiri centara za izbjeglice

Isključivanje Grčke iz slobodne schengenske zone zbog migrantske krize neće riješiti probleme, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u utorak u Ateni. Nekoliko srednjoeuropskih članica EU-a optužilo je Grčku da ništa ne čini kako bi zaustavila priljev migranata koji zatim dolaze u druge dijelove Europe i pozvalo je na učinkovitu zaštitu granica najjužnije balkanske zemlje. “Isključivanje Grčke iz Schengena ne rješava ni jedan od naših problema. Neće zaustaviti rat u Siriji. Neće smanjiti privlačnost Europe za migrante”, rekao je Tusk novinarima nakon sastanka s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom. Grčka je priopćila da su četiri od pet obećanih centara za prihvat i registraciju izbjeglica na otocima sada u funkciji, a da će se u idućim danima završiti i onaj treći, na otoku Kosu.

Premijer Tihomir Orešković sudjelovao je u srijedu navečer u Bruxellesu na sastanku posvećenu izbjegličkoj krizi na kojoj se razgovaralo o boljoj suradnji zemalja kroz koje prolazi veliki broj izbjeglica. Radnu večeru u zgradi Vijeća EU-a organizirao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Na sastanku su još sudjelovali predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, slovenski premijer Miro Cerar, predsjednici Srbije i Makedonije Tomislav Nikolić i Gjorge Ivanov, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politikiu Federica Mogherini i povjerenik za proširenje i susjedstvo Johannes Hahn te nizozemski ministar vanjskih poslova Bert Koenders.

3. Orešković: Malo će se pojačati kontrola

“Imali smo vrlo otvorenu raspravu. Svaka država je iznijela svoje stajalište o situaciji i prijedloge rješenja. Hrvatska podržava prijedlog slovenskog premijera da se pojačaju resursi na makedonsko-grčkoj granici, tamo su već poslani hrvatski policajci. Mogu reći da smo dosta raspravljali o tom prijedlogu”, rekao je novinarima nakon sastanka premijer Orešković, javlja HRT. Dodao je da se razgovaralo i o ulozi Turske te NATO-a kako bi se pokušalo zaustaviti ili usporiti izbjeglički val, piše HRT.

Orešković je ocijenio da neće doći do zatvaranja granica na toj ruti, nego do jačanja nadzora što bi vodilo usporavanju migrantskog toka. “Nitko neće u Europi zatvoriti granice, nego malo pojačati kontrolu , a treba vidjeti što to sad znači. Ako Austrija pojača nadzor i smanji broj ulazaka, onda će to napraviti Slovenija pa redom Hrvatska, Srbija i Makedonija”, rekao je Orešković.

4. Nikolić: Rješenje nije ni u Beogradu, ni u Zagrebu

“Rješenje nije ni u Beogradu, ni u Zagrebu nego u Bruxellesu. EU mora znati jesu li neke države dosegle kapacitet migranata koje mogu primiti kako nas ne bi iznenadili zatvaranjem granica”, poručio je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić.

5. Tusk: Nema jamstva oko dogovora s Britanijom

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u srijedu je izjavio da nema “nikakvog jamstva” da će na summitu europskih čelnika doći do dogovora između EU-a i Londona oko zahtjeva britanske vlade kako bi se izbjegao “Brexit”, izlazak Velike Britanije iz članstva EU-a, usprkos rastućem optimizmu da je sporazum na vidiku.

“Nakon konzultacija u posljednjih nekoliko sati, moram iskreno reći: još uvijek nema jamstva da ćemo postići sporazum. Razilazimo se u nekim političkim pitanjima i potpuno sam svjestan da će biti teško premostiti ih. Stoga vas sve pozivam da ostanete konstruktivni”, napisao je Tusk u pismu čelnicima Unije koji će pokušati postići dogovor s Londonom.

6. Četiri zahtjeva Velike Britanije

Velike Britanija je postavila četiri zahtjeva za svoj ostanak u zajednici 28 zemalja: ne diskriminirati zemlje nečlanice eurozone, staviti naglasak na konkurentnost, obnoviti suverenitet zemlje (primjerice, uvođenjem prava nacionalnih parlamenata na veto) i ograničiti socijalna davanja migrantima iz drugih zemalja članica Unije, osobito iz istočne i srednje Europe.

Cameron bi htio uvesti četverogodišnji moratorij prije svake isplate socijalne pomoći migrantima iz EU-a koji dolaze raditi u Veliku Britaniju, ali se taj zahtjev, ocijenjen diskriminirajućim, kosi sa slobodom kretanja robe i ljudi, jednim od temeljnih načela Unije. London se nada da bi se konačan dogovor mogao postići na predstojećem summitu, što bi mu omogućilo da već u lipnju provede referendum.

7. Strah da bi Britanci mogli izglasati izlazak iz EU

Sve više rastu bojazni, piše Reuters, da bi Britanci mogli izglasati izlazak svoje zemlje iz Unije, destabilizirajući je politički i gospodarski, a u najgorem slučaju bi se mogla početi raspadati. Tusk je u pismu također napisao da će summit biti “ključni trenutak za jedinstvo naše unije”, upozorivši da bi to “bio poraz ne samo za Veliku Britaniju i EU, već bi to bila geopolitička pobjeda onih koji nas pokušavaju podijeliti”.

Da bi mogući izlazak Britanaca iz bloka 28-orice bio “tragičan gubitak za Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i za sve Europljane”, slaže se i talijanski premijer Matteo Renzi.

8. Cameron dobio podršku Merkel

Njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu je podržala zahtjeve za reforme britanskog premijera Davida Camerona uoči summita glede ostanka ili odlaska Velike Britanije iz EU.

“Kao i David Cameron, smatram da je potrebno da mi u sklopu EU učinimo više u pogledu konkurentnosti, transparentnosti i birokracije”, naglasila je Merkel pred zastupnicima u Bundestagu. “Ne radi sa se samo o interesima Britanaca, dapače, brojne točke su opravdane i razumljive” čak i u pogledu spornih ograničenja socijalnih davanja za unutareuropske migrante”, inzistirala je.

“Očito je da svaka zemlja članica mora moći štititi svoj socijalni sustav”, ocijenila je kancelarka, ponovivši Cameronov argument za traženje rezova u socijalnim davanjima.