Danas počinje UN-ov summit koji bi trebao spasiti Zemlju, a ovo je 7 stvari koje biste trebali znati o tome
Na sastanku će među 120 državnika biti i premijer Zoran Milanović
Danas u Parizu započinje jedna od najvažnijih diplomatskih konferencija UN-a ikada organiziranih izvan UN-a u New Yorku. Riječ je o klimatskom summitu (COP21) čiji je cilj prilično moćan – spasiti Zemlju od razornih klimatskih posljedica.
Summit bi trebao trajati sve do 11. prosinca, a obzirom na to da čelnici zemalja koji sudjeluju ne uspijevaju baš pronaći zajednički jezik, teško je predvidjeti kakvi će biti zaključci istoga. Evo nekoliko ključnih činjenica o UN-ovom summitu.
Can world leaders reach climate change deal in the UN conference in Paris? #COP21 https://t.co/omTLWpV4Yj pic.twitter.com/5f7F9CH51t
— Al Jazeera English (@AJEnglish) November 29, 2015
1. Tko će biti na summitu?
Gotovo 120 šefova država, među kojima i predsjednici SAD-a, Kine, Indije i članica EU-a, zemalja odgovornih za najveću emisiju štetnih ugljikovih plinova će sudjelovati na summitu. Hrvatsko izaslanstvo na otvaranju konferencije predvodit će premijer Zoran Milanović.
Pretpostavlja se da će tijekom dva tjedna, koliko summit traje, sudjelovati oko 40 tisuća ljudi iz cijelog svijeta. Očekuje se velik broj lobista, poslovnjaka, predstavnika poljoprivrede i raznih ekoloških skupina.
2. Koji je cilj summita?
Globalni čelnici će na skupu u Parizu pokušati dogovoriti smanjenje emisije štetnih plinova kao glavnih krivaca za učinak staklenika i posljedično tome zagrijavanja planeta s katastrofalnim posljedicama poput otapanja ledenjaka, porasta razine mora, poplava, suša, ugrožavanja količina hrane i dostupnosti vode.
“Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova našeg vremena”, poručili su sredinom mjeseca čelnici najrazvijenijih ekonomija svijeta (G20) na skupu u Antalyi.
3. Zašto se summit naziva COP21?
COP21 je kratica za 21. konferenciju stranaka UN-ove konvencije o promjeni klime, piše BBC. Takav naziv datira još iz davne 1992. kada su zemlje tijekom konferencije u Rio de Janeiru pokazale zabrinutost za sve vidljivije klimatkse promjene i odlučile da se po tom pitanju nešto treba napraviti. Upravo tada je i potpisana spomenuta konvencija koju je do danas ratificiralo čak 195 zemalja.
4. Zašto je ovaj summit toliko bitan?
Britanski meteorološki institut je upozorio da je temperatura na Zemlji u 2015. bila 1 Celzijev stupanj viša u odnosu na predindustrijsko doba ili između 1850. i 1900 “Vidjeli smo da je ove godine na Tihom oceanu nastao snažan El Niño koji je utjecao na svjetske temperature”, rekao je Stephen Belcher, direktor Met Officea. “Slične pojave smo već imali, ali ovo je prvi put da dosežemo prag od 1 Celzijeva stupnja i jasno je da ljudski utjecaj vodi našu današnju klimu u nepoznato.”
Znanstvenici upozoravaju da se već s povećanjem temperature za 1 stupanj Celzijev posljedice zagrijavanja planeta već itekako osjećaju: suše, poplave, nestanak koraljnih grebena… “No +2 stupnja Celzija posebno će se odraziti na razinu oceana i njihovo zakiseljavanje. Za otoke poput Tuvalua ili Kiribatija, ali i brojne druge, to je pitanje opstanka”, kazali su znanstvenici, piše Guardian. Osim samog zagrijavanja vode, klimatske promjene izazivaju povećanu kiselost oceana.
5. Jesu li zemlje već nešto poduzele?
Sto osamdeset tri zemlje su dale brojčana obećanja u vezi sa smanjenjem ispuštanja stakleničkih plinova uoči početka pariške konferencije o klimi, što je velik uspjeh, rekao je u subotu njezin domaćin Laurent Fabius, 48 sati prije početka COP21. Te obveze odnose se na gotovo 95 posto svjetskih emisija. To neće biti dovoljno no barem nas vodi prema ograničavanju zatopljenja za 2 ili 1.5 stupanj, smatraju stručnjaci.
Kako bi ostali ispod porasta temperature za 2 stupnja Celzija, potrebno je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 40 do 70 posto, što podrazumijeva dramatičan obrat prema energetskim rješenjima s niskom razinom CO2, jer su fosilna goriva – ugljen, nafta, plin – krivci za 80 posto svjetske proizvodnje energije.
6. Čiji susret bi mogao izazvati tenzije?
Kremlj je u petak priopćio da je turski predsjednik Tayyip Erdogan zatražio sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 30. studenoga u Parizu kada su obojica na summitu. Obzirom na nategnute odnose Turske i Rusije nakon što je Turska srušila ruski avion na granici sa Sirijom, prilično je nezahvalno prognozirati hoće li do ovog susreta doći. Putin je odbijao bilo kakve kontakte dok se Erdogan ne ispriča Rusiji. Nakon toga je Erdogan izrazio žaljenje zbog događaja, ali je i kritizirao ruske intervencije u Siriji. Putin je potom uveo stroge sankcije prema Turskoj.
7. Što je sa sigurnosnim mjerama?
Za osiguranje konferencije UN-a o klimi koja počinje malo više od dva tjedna nakon napada u najposjećenijoj prijestolnici na svijetu, francuske vlasti angažirale su gotovo 11.000 policajaca. Ukupno 120.000 policajaca, žandara i vojnika raspoređeno je na cjelokupnom francuskom teritoriju nakon džihadističkih napada 13. studenoga.
U okviru izvanrednog stanja uvedenog nakon napada, francuska vlada zabranila je u glavnom gradu održavanje velikog prosvjeda za klimu prvotno predviđenog za nedjelju, uoči otvaranja COP21.
VIDEO – France 24, sponsor of the UN International Conference on Climate – Victor Hugo https://t.co/yYS5XONcPa pic.twitter.com/zv6YcTqqWa
— FRANCE 24 English (@France24_en) November 27, 2015